Vještice i vještičarenje oduvijek su bili intrigantna tema koja je fascinirala ljude diljem svijeta. Hrvatska sa svojom bogatom poviješću i folklorom tu nije iznimka.
Povijest vještičarenja u Hrvatskoj
Vjerovanje u vještice i njihove moći duboko je ukorijenjeno i u hrvatskoj tradiciji. Prve zabilježene optužbe za vještičarenje u Hrvatskoj datiraju još iz 14. stoljeća.
Godine 1360. u Zagrebu su dvije žene bile optužene za vještičarenje. Morale su dovesti svjedoke koji bi se zakleli da one nisu vještice, što je bio uobičajen postupak u kasnosrednjovjekovnoj Hrvatskoj.
Suđenja vješticama u Zagrebu
Između 1640. i 1752. godine u Zagrebu je održano 28 suđenja vješticama o kojima postoje sačuvani zapisi. Sve osumnjičene bile su žene. Optužbe su bile tipične za to vrijeme i uključivale su sklapanje pakta sa Sotonom.
Zagrebačke vještice optuživane su i za maleficium (zlonamjerno čaranje), a što se odnosilo na kontrolu vremena, uzrokovanje bolesti ili smrti ljudi i stoke te krađu mlijeka.
Do 2020. godine iz razdoblja od 14. do 16. stoljeća sačuvani su zapisi o 37 osoba optuženih za magijske zločine (u 14. stoljeću šest, u 15. stoljeću 27 i u 16. stoljeću četiri), međutim lako je moguće da je bilo mnogo više slučajeva koji nisu sačuvani u povijesnim izvorima (najčešće sudskim spisima ili analima).
Najstariji zapisi o suđenju za vještičarenje na ovom području bio je slučaj protiv dviju gradečkih žena, Alice i Margarete, zapisan u Gradecu 17. ožujka 1360. godine.
Metode mučenja i pogubljenja
Mučenje je bilo uobičajena metoda ispitivanja tijekom hrvatskih suđenja vješticama. Pogubljenje se vršilo spaljivanjem na lomači. Bilo je i izvansudskih ubojstava. Nakon loše žetve 1685. godine, seljaci su proveli niz ubojstava "vještica".
Kraj progona vještica
Progoni vještica u Hrvatskoj prestali su sredinom 18. stoljeća zahvaljujući prosvjetiteljskim idejama i intervenciji austrijske carice Marije Terezije. Posljednji poznati slučaj suđenja vještici u Hrvatskoj bio je slučaj Magde Logomer Herucine 1758. godine.
Carica je osobno intervenirala i oslobodila Magdu, čime je označen kraj ere masovnih progona vještica u Hrvatskoj.
Vještice u popularnoj kulturi
Vještice su postale popularan motiv u književnosti, filmu i televiziji.
Od "Čarobnjaka iz Oza" do "Harryja Pottera", vještice su često prikazane kao kompleksni likovi koji mogu biti i dobri i zli. U Hrvatskoj, roman "Grička vještica" Marije Jurić Zagorke inspiriran je stvarnim slučajevima progona vještica u Zagrebu.
Barica Cindek, danas poznatija pod nadimokom "Grička vještica", živjela je u Zagrebu sredinom 18. stoljeća, u vrijeme kada je grad bio podijeljen na dva dijela - Gradec (Grič) i Kaptol.
Barica, koja je odbijala brojne prosce i uspješno vodila svoj posao, postala je meta takvih optužbi.
Javni bilježnik Lack Salej, čiji je ponos bio povrijeđen Baričinim odbijanjem, optužio ju je za vještičarenje. Dva mjeseca nakon oslobađanja, Barica je skupila hrabrost i optužila Saleja za iznudu i neprimjereno ponašanje.
Točna sudbina Barice Cindek nakon protuoptužbe ni danas nije poznata. Neki izvori navode da je bila spaljena na lomači, dok drugi ostavljaju mogućnost da je možda ipak preživjela.
Vještičarenje u modernoj Hrvatskoj
Iako su progoni vještica davna prošlost, interes za vještičarenje i okultno i dalje postoji u Hrvatskoj. Mnogi ljudi prakticiraju različite oblike alternativne duhovnosti,.
Turizam i vještičarenje
Neka mjesta u Hrvatskoj, poput Zagreba i grada Krapine, iskoristila su svoju "vještičju" povijest kao turističku atrakciju. Organiziraju se tematske ture i događaji koji istražuju mračnu povijest progona vještica, privlačeći posjetitelje zainteresirane za ovaj aspekt hrvatske povijesti i kulture.
Zaključak
Vještice i vještičarenje ostaju fascinantna tema koja spaja povijest, folklor, duhovnost i popularnu kulturu. U Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, ova tema nastavlja intrigirati i inspirirati, podsjećajući nas na mračne stranice naše povijesti, ali i na snagu ljudske mašte i duha.
Iako su progoni vještica dio mračne prošlosti, njihovo nasljeđe živi u našoj kulturi, umjetnosti i kolektivnom sjećanju. Razumijevanje ove povijesti može nam pomoći da bolje shvatimo naše društvo i vrijednosti, te da gradimo budućnost temeljenu na toleranciji i razumijevanju.
