Dok većina svijeta pri spomenu vampira pomisli na maglovite Karpate i transilvanijskog grofa Draculu, prava kolijevka europske vampirske mitologije nalazi se znatno bliže - u srcu Istre.

Maleno selo Kringa, smješteno nedaleko od Tinjana, čuva mračnu priču o Juri Grandu Aliloviću, čovjeku čije je ime zabilježeno kao prvi povijesni slučaj vampirizma u Europi.

No, je li Grando bio stvarni demon koji je ustajao iz groba ili tek žrtva mračnih vremena čija je legenda danas postala unosan turistički proizvod?

I DANAS NAM BUDE JEZU /

Sjećate li ih se? Ako ste odrasli u Hrvatskoj, ove priče su vas sigurno plašile u djetinjstvu

Šesnaest godina straha u Istri

Priča započinje 1656. godine smrću mještanina, klesara Jure Granda. Prema predaji, njegov pokop nije donio mir, već je označio početak šesnaestogodišnjeg terora. Nedugo nakon smrti, Grando se počeo noću pojavljivati u selu. Njegova udovica Ivana svjedočila je o stravičnim posjetima tijekom kojih ju je pokojni suprug, blijedog lica i s jezivim osmijehom, zlostavljao.

Uskoro je cijelo selo živjelo u strahu. Legenda kaže da bi Grando, lokalno nazivan štrigun, lutao selom i kucao na vrata kuća. U svakoj kući na čija bi vrata pokucao, netko bi ubrzo preminuo. Strah je trajao punih 16 godina, sve do 1672. kada su najhrabriji mještani, predvođeni županom Mihom Radetićem i svećenikom Giorgiom, odlučili stati na kraj teroru.

Devet seljana uputilo se na groblje, iskopalo Grandov grob i u njemu pronašlo savršeno očuvano tijelo, rumenih obraza i s osmijehom na licu. Pokušaj da mu probodu srce glogovim kolcem bio je neuspješan; kolac se, kažu, jednostavno odbio od njegova tijela.

Očajni, ali odlučni, posegnuli su za drastičnijim rješenjem. Mještanin Stipan Milašić uzeo je sjekiru i odsjekao Grandu glavu. U tom je trenutku, prema zapisima, leš vrisnuo, a iz rane je potekla svježa krv. Nakon toga, u Kringu se napokon vratio mir.

Foto: Srecko Niketic/pixsell

Od povijesnog zapisa do globalnog mita

Ono što priču o Juri Grandu izdvaja iz pukog folklora jest činjenica da je detaljno dokumentirana. Kranjski polihistor i putopisac Johann Weikhard von Valvasor zabilježio ju je u svom monumentalnom djelu "Slava Vojvodine Kranjske" iz 1689. godine.

Valvasorov zapis smatra se prvim pisanim dokumentom o stvarnoj osobi opisanoj kao vampir u europskoj povijesti, gotovo 200 godina prije nego što će Bram Stoker svijetu predstaviti Draculu.

Mnogi stručnjaci, poput hrvatskog književnika Borisa Perića, smatraju da je upravo Grando bio jedan od arhetipova za kasniju književnu predodžbu vampira. Priča o seksualno agresivnom nemrtvom biću koje terorizira zajednicu i prkosi crkvenim autoritetima putovala je Europom, prenosila se kroz njemačke zbirke narodnih priča te je vjerojatno utjecala na generaciju romantičarskih pisaca poput Lorda Byrona, a posredno i na samog Stokera.

Tako je istarski štrigun postao duhovni predak modernog, erotiziranog vampira.

POGLEDAJTE OVAJ VIDEO: Predstavljanje knjige 'Jean-Micheal, rođen kao Francuz, umro kao Hrvat'

Žrtva urote ili istinski demon?

Ipak, među starijim stanovnicima Kringe prenosi se i jedna sasvim drugačija verzija priče. Prema njoj, Jure Grando nije bio nikakav vampir, već tragična žrtva društvene nepravde.

Navodno se Grando, kao ponosan i prkosan klesar, usprotivio srednjovjekovnom običaju "prava prve bračne noći" (jus primae noctis), koje su za sebe tražili pavlinski redovnici iz obližnjeg samostana u Svetom Petru u Šumi.

Kako bi ga kaznili za neposluh, redovnici su ga navodno dali ubiti. No, udarac krampom samo ga je onesvijestio, pa su ga živog pokopali. Kada se nesretnik osvijestio u grobu i počeo zapomagati, crkveni su oci, da bi prikrili zločin, proglasili da je postao vampir.

Odsijecanje glave tako je postalo brutalan čin kojim je zataškana istina. Ova alternativna priča baca sasvim novo svjetlo na legendu, pretvarajući je iz horora u priču o borbi malog čovjeka protiv moćnika.

Foto: Srecko Niketic/pixsell

Kringa danas

Bilo da je riječ o demonu, žrtvi ili narodnoj fantaziji, Kringa je danas svoju mračnu prošlost vješto pretvorila u jedinstvenu turističku atrakciju. Selo posjetitelje dočekuje s provokativnim sloganom: "Posjetite Kringu ako se usudite!". U središtu mjesta nalazi se kafić "Vampir", uređen u skladu s temom, a organiziraju se i "Vampirske noći" te razne izložbe.

Lokalna zajednica, predvođena općinom Tinjan, prepoznala je potencijal legende za razvoj kulturnog turizma. U planu su suveniri, od rakije "Grandina" do vina "Jure Grando", te uređenje tematskih apartmana.

Iako se dio starijih mještana i Crkva s rezervom odnose prema komercijalizaciji onoga što smatraju ozbiljnom i mračnom pričom, mlađe generacije u legendi vide priliku za razvoj svog kraja.