Austrijski nadvojvode, i jedna nadvojvotkinja među njima, dičili su se kneževskim, kraljevskim pa i carskim nazivima drugih zemalja sve dok se nisu i sami odlučili da će i njihovoj porodici dobro stajati carski naslov. Rođendan prvog među njima povod je da se prisjetimo stupanja Hrvatske u savez s Austrijom i prvog člana familije Habsburg koji je bio prvi čovjek Hrvatske.
Sažetak svi znamo naizust čak ako i zaspimo prije ponoći pa nas netko probudi. Od doseljenja imali smo narodne vladare – knezove pa kraljeve – možda i 500-tinjak godina do početka 12. stoljeća. Potom 200-tinjak godina Arpadovića, a onda u četvrtoj sezoni 200-tinjak godina epizoda s kraljevima raznih dinastija. U petoj sezoni gotovo 400 godina Habsburgovaca.
Uslijedila je nakratko Država Slovenaca, Hrvata i Srba. Potom još dvije Jugoslavije. Kraljevina je prvo bila nazvana po narodima – Srbi, Hrvati, Slovenci, a tek je tada dobila ime po skupini plemena, Južnim Slavenima: tu smo uspjeli teritorijalno-upravno definirati Hrvatsku kao banovinu, sve pod Karađorđevićima
U Drugom svjetskom ratu, nasuprot narodnom organiziranju države proizašlom iz antifašističke borbe, postojala je marionetska i kvislinška kvazidržava na čelu s kraljem koji se nikad u zemlji nije ni pojavio. Potom je slijedila Federativna Jugoslavija u kojoj je Hrvatska od početaka bila republički uređena federalna država. Pravo na samostalnost iz Ustava 1974. ostvareno je 8. listopada 1991. i sve ostalo je naša sadašnjost.
No sad se vraćamo u prošlost, na prvog hrvatskog Habsburgovca. Što znamo o njemu?
