Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Problem ovrha može se riješiti ograničenjem zateznih kamata, piše u srijedu Večernji list, podsjećajući da se ovršni postupci, zaustavljeni na šest mjeseci interventnim mjerama Vlade zbog pandemije koronavirusa, nastavljaju sljedeći ponedjeljak. Na stare ovrhe 240.000 blokiranih dolazi prva tranša od 170.000 novih predmeta koji su već pripremljeni u uredima javnih bilježnika, preostale dvije kreću 20. studenoga i 20 siječnja.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="047fc182-b1c6-11eb-847a-0242ac140025"/>
<para>Paralelno pristižu i nove ovrhe, a prava slika bit će poznata nakon isteka moratorija na kredite, s obzirom na to da su među javnobilježničkim predmetima uglavnom komunalije: neplaćeni računi za struju, plin i vodu te telekomunikacijske usluge. U strukturi ovrha dug financijskim institucijama ima otprilike polovicu iznosa, što brojku od 170.000 ovrha na zasad nepoznat iznos duga čini – nerealnom.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="04851a74-b1c6-11eb-a8f9-0242ac140025"/>
<heading2>Zatezne kamate mogu višestruko premašiti glavnicu</heading2>
<para>
Kad je posrijedi meritum problema, sustav naplate koji blokirane drži u vječnom dužničkom ropstvu, vjerovnicima naplata ide "na kapaljku", a samo je za posrednike brz i dostižan, država kao da ne želi shvatiti uzroke. Prezaduženima je nemoguće otplatiti glavnicu jer im troškovi i zatezne kamate eksponencijalno povećavaju dug, a redoslijed naplate takav je da se prvo otplaćuju troškovi i zatezne kamate, a tek onda glavnica. Usto, ne postoji ograničenje rasta zateznih kamata pa one mogu višestruko premašiti glavnicu – unedogled. Iako je ograničenje zatezne kamate na maksimalan iznos glavnice poznavalo još rimsko pravo.</para>
<para>Troškove povećavaju odvjetnici, javni bilježnici i Fina. Od ovrhe su zaštićene tri četvrtine plaće, no ne postoji apsolutno zaštićeni minimum koji bi omogućio dostojanstven život pa se jednako ovršuju plaće od 15.000 kn i mirovine od 800 kn. Usto, građanima koji su na to pristali potpisivanjem ugovora prije 2008. može se ovršiti cijela plaća.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3b8343ba-b1c2-11eb-803d-0242ac130061"/>
<heading2>Vlada 'ušminkava' stari i loš zakon</heading2>
<para>
Dugovi, ponajprije za kredite, prodaju se agencijama za naplatu potraživanja čije poslovanje nije uređeno posebnim zakonom čime se dužnici stavljaju u lošiji položaj u usporedbi s ugovornim odnosom koji su sklopili s bankama čije poslovanje nadziru regulatori i sva sila zakona. Događa se i da se paralelno nastavlja dug naplaćivati ovršnim postupkom koji je pokrenuo primarni vjerovnik i plaćanje agenciji. Vlada je još prije nekoliko godina obećala da će donijeti zakon o agencijama, no sad najavljuju tek izmjenu poreznog tretmana koji bi obeshrabrio vjerovnike za prodaju duga time što bi im olakšao otpise. Nakon što su već prodale milijarde.</para>
<para>Ni jednim od ovih problema Vlada se ne bavi, nego ušminkava stari loš zakon po hitnoj proceduri, nakon što su joj nacrt novog u javnoj raspravi "popljuvali" svi dionici, do te mjere da ga povlači i najavljuje novu radnu skupinu za drugi novi Ovršni zakon, donosi Večernji list.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="048d3344-b1c6-11eb-8f06-0242ac140025"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0490c3ec-b1c6-11eb-82f5-0242ac140025"/>

Problem se može jednostavno riješiti, i to sa samo jednim ograničenjem Prezaduženima je nemoguće otplatiti glavnicu jer im troškovi i zatezne kamate eksponencijalno povećavaju dug, a redoslijed naplate takav je da se prvo otplaćuju troškovi i zatezne kamate, 

Problem ovrha može se riješiti ograničenjem zateznih kamata, piše u srijedu Večernji list, podsjećajući da se ovršni postupci, zaustavljeni na šest mjeseci interventnim mjerama Vlade zbog pandemije koronavirusa, nastavljaju sljedeći ponedjeljak. Na stare ovrhe 240.000 blokiranih dolazi prva tranša od 170.000 novih predmeta koji su već pripremljeni u uredima javnih bilježnika, preostale dvije kreću 20. studenoga i 20 siječnja.

Paralelno pristižu i nove ovrhe, a prava slika bit će poznata nakon isteka moratorija na kredite, s obzirom na to da su među javnobilježničkim predmetima uglavnom komunalije: neplaćeni računi za struju, plin i vodu te telekomunikacijske usluge. U strukturi ovrha dug financijskim institucijama ima otprilike polovicu iznosa, što brojku od 170.000 ovrha na zasad nepoznat iznos duga čini – nerealnom.


Zatezne kamate mogu višestruko premašiti glavnicu

Kad je posrijedi meritum problema, sustav naplate koji blokirane drži u vječnom dužničkom ropstvu, vjerovnicima naplata ide "na kapaljku", a samo je za posrednike brz i dostižan, država kao da ne želi shvatiti uzroke. Prezaduženima je nemoguće otplatiti glavnicu jer im troškovi i zatezne kamate eksponencijalno povećavaju dug, a redoslijed naplate takav je da se prvo otplaćuju troškovi i zatezne kamate, a tek onda glavnica. Usto, ne postoji ograničenje rasta zateznih kamata pa one mogu višestruko premašiti glavnicu – unedogled. Iako je ograničenje zatezne kamate na maksimalan iznos glavnice poznavalo još rimsko pravo.
Troškove povećavaju odvjetnici, javni bilježnici i Fina. Od ovrhe su zaštićene tri četvrtine plaće, no ne postoji apsolutno zaštićeni minimum koji bi omogućio dostojanstven život pa se jednako ovršuju plaće od 15.000 kn i mirovine od 800 kn. Usto, građanima koji su na to pristali potpisivanjem ugovora prije 2008. može se ovršiti cijela plaća.


Vlada 'ušminkava' stari i loš zakon

Dugovi, ponajprije za kredite, prodaju se agencijama za naplatu potraživanja čije poslovanje nije uređeno posebnim zakonom čime se dužnici stavljaju u lošiji položaj u usporedbi s ugovornim odnosom koji su sklopili s bankama čije poslovanje nadziru regulatori i sva sila zakona. Događa se i da se paralelno nastavlja dug naplaćivati ovršnim postupkom koji je pokrenuo primarni vjerovnik i plaćanje agenciji. Vlada je još prije nekoliko godina obećala da će donijeti zakon o agencijama, no sad najavljuju tek izmjenu poreznog tretmana koji bi obeshrabrio vjerovnike za prodaju duga time što bi im olakšao otpise. Nakon što su već prodale milijarde.
Ni jednim od ovih problema Vlada se ne bavi, nego ušminkava stari loš zakon po hitnoj proceduri, nakon što su joj nacrt novog u javnoj raspravi "popljuvali" svi dionici, do te mjere da ga povlači i najavljuje novu radnu skupinu za drugi novi Ovršni zakon, donosi Večernji list.


 JE LI MOGUĆE IZVUĆI SE IZ PAKLA OVRHA? 

JE LI MOGUĆE IZVUĆI SE IZ PAKLA OVRHA?

Problem se može jednostavno riješiti, i to sa samo jednim ograničenjem

<para>
Stanovnici Kvaternikove ulice u Rijeci više od dvadeset dana bili su bez dostave pošte. Radi se o stotinjak adresa, među kojima su i neke tvrtke, kojima pošta nije dostavljena još od 12. prosinca.
</para>
<heading2>Prijete zatezne kamate</heading2>
<para>
To nije prvi put da se takvo što dogodilo u Rijeci: sličan slučaj dogodio se prošlog ljeta stanovnicima dijelova Kantride i Viškova. Sada bi se neki od građana kojima pošta ovako dugo nije dostavljena mogli suočiti i sa zateznim kamatama, piše <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/APSURD-U-RIJECI-U-ovu-ulicu-20-dana-nitko-nije-dostavljao-postu-jer-je-postarica-bila-na-bolovanju">Novi list</ulink>.</para>
<para>'Posljednju poštu dobili smo 12. prosinca, dakle prije više od dvadeset dana. Tada smo posljednji put i vidjeli poštara u našem kvartu. Ove godine nismo dobili još nikakvu poštu. Problem je što poštom stižu i računi koji imaju svoj rok plaćanja, a čim ne platite na vrijeme idu zatezne kamate. Primjerice, račun American Expressa kada platite na vrijeme dobivate nagradne bodove, koji itekako dobro dođu kada se skupe. Problem je i u tome što je na ovom području i nekoliko firmi, koje, također nisu dobile poštu', ispričao je jedan čitatelj Novog lista i dodao da mu ovih blagdana zbog toga nije stigla niti jedna čestitka, koje inače redovito dobiva.
</para>
<heading2>Pošta kaže da problema nema i da je sve redovito</heading2>
<para>
On je za neke račune problem riješio jer ih dobiva putem elektroničke pošte, no neke će ipak zbog zastoja pošte dočekati zatezne kamate. Nezadovoljni stanovnici pokušali su kontaktirati mjerodavne službe, no odgovora nema. Zbog restrukturiranja Pošte smanjen je broj zaposlenika, a poštari na terenu sada moraju pokrivati sve više ulica i dostaviti sve više pošiljaka, no zastoj od više od dvadeset dana još se nije dogodio, priča čitatelj.</para>
<para>Iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte priopćili su da su provjerili stanje na terenu i da se tamo dostava pošiljaka odvija redovito i bez većih kašnjenja. Zatražili su kontakt osobe koja poštu nije primila od 12. prosinca jer s takvim slučajem nisu upoznati. Stanovnici Kvaternikove ulice <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/APSURD-U-RIJECI-U-ovu-ulicu-20-dana-nitko-nije-dostavljao-postu-jer-je-postarica-bila-na-bolovanju?meta_refresh=true">Novom listu</ulink> jučer su rekli da je pošta konačno stigla, no tek nakon tri tjedna. Poštarica je, naime, bila bolesna pa nije mogla dostavljati poštu, to jest, razdjeljivala je samo onu hitnu.</para>
<para>"Gospođa je bila bolesna pa je tri tjedna provela na bolovanju. Danas je dijelila samo hitnu poštu i rekla je kako ju je povratkom na posao dočekala 'tona' neraspoređene pošte te kako će joj trebati barem deset dana da je raspodijeli po adresama korisnika", rekao je jedan stanovnik Donje Vežice.</para>

Više od 20 dana nisu dobili poštu jer je poštarica na bolovanju 'Problem je što poštom stižu i računi koji imaju svoj rok plaćanja, a čim ne platite na vrijeme idu zatezne kamate.' 

Stanovnici Kvaternikove ulice u Rijeci više od dvadeset dana bili su bez dostave pošte. Radi se o stotinjak adresa, među kojima su i neke tvrtke, kojima pošta nije dostavljena još od 12. prosinca.

Prijete zatezne kamate

To nije prvi put da se takvo što dogodilo u Rijeci: sličan slučaj dogodio se prošlog ljeta stanovnicima dijelova Kantride i Viškova. Sada bi se neki od građana kojima pošta ovako dugo nije dostavljena mogli suočiti i sa zateznim kamatama, piše Novi list.
'Posljednju poštu dobili smo 12. prosinca, dakle prije više od dvadeset dana. Tada smo posljednji put i vidjeli poštara u našem kvartu. Ove godine nismo dobili još nikakvu poštu. Problem je što poštom stižu i računi koji imaju svoj rok plaćanja, a čim ne platite na vrijeme idu zatezne kamate. Primjerice, račun American Expressa kada platite na vrijeme dobivate nagradne bodove, koji itekako dobro dođu kada se skupe. Problem je i u tome što je na ovom području i nekoliko firmi, koje, također nisu dobile poštu', ispričao je jedan čitatelj Novog lista i dodao da mu ovih blagdana zbog toga nije stigla niti jedna čestitka, koje inače redovito dobiva.

Pošta kaže da problema nema i da je sve redovito

On je za neke račune problem riješio jer ih dobiva putem elektroničke pošte, no neke će ipak zbog zastoja pošte dočekati zatezne kamate. Nezadovoljni stanovnici pokušali su kontaktirati mjerodavne službe, no odgovora nema. Zbog restrukturiranja Pošte smanjen je broj zaposlenika, a poštari na terenu sada moraju pokrivati sve više ulica i dostaviti sve više pošiljaka, no zastoj od više od dvadeset dana još se nije dogodio, priča čitatelj.
Iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte priopćili su da su provjerili stanje na terenu i da se tamo dostava pošiljaka odvija redovito i bez većih kašnjenja. Zatražili su kontakt osobe koja poštu nije primila od 12. prosinca jer s takvim slučajem nisu upoznati. Stanovnici Kvaternikove ulice Novom listu jučer su rekli da je pošta konačno stigla, no tek nakon tri tjedna. Poštarica je, naime, bila bolesna pa nije mogla dostavljati poštu, to jest, razdjeljivala je samo onu hitnu.
"Gospođa je bila bolesna pa je tri tjedna provela na bolovanju. Danas je dijelila samo hitnu poštu i rekla je kako ju je povratkom na posao dočekala 'tona' neraspoređene pošte te kako će joj trebati barem deset dana da je raspodijeli po adresama korisnika", rekao je jedan stanovnik Donje Vežice. OVO MOŽE SAMO HRVATSKA POŠTA: 

OVO MOŽE SAMO HRVATSKA POŠTA:

Više od 20 dana nisu dobili poštu jer je poštarica na bolovanju

<para>
Kada je otvorio kovertu s pristiglim računom, nemalo se iznenadio vidjevši da mu je tvrtka GEN-i, čiji je korisnik, isporučila račun na 0 kuna, <ulink url="http://www.24sata.hr/news/gospodine-izvolite-nam-platiti-svih-nula-kuna-duga-za-struju-495982">pišu 24 sata</ulink>.
</para>
<heading2>Otišao na kiosk i 'platio' račun</heading2>
<para>
"Dobro sam se nasmijao kad sam vidio uplatnicu. Otišao sam na kiosk te sam pokušao ‘platiti’ kako bih izbjegao eventualne zatezne kamate. Djelatnica na kiosku je skenirala kod te sam onda dobio i račun na kojem piše da sam ‘uplatio’ 0 kuna tvrtki kojoj inače plaćam struju", ispričao je Zagrepčanin.</para>
<para>Usput se zapitao kako je energetskoj tvrtki uopće isplativo slati uplatnice na 0 kuna ako ako poštarina košta oko 3 kune.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f489081e-b1cb-11eb-8300-0242ac140056"/>
<heading2>Logično objašnjenje nelogičnosti</heading2>
<para>
Stvar je u tome da se mjesečni računi kreiraju na temelju procijenjene potrošnje koju je prethodno odredio i opskrbljivaču dostavio HEP Operator distribucijskog sustava. A nakon redovnog ili izvanrednog očitanja stanja brojila, izrađuje se obračunski račun koji služi kako bi se obračunala razlika između prethodno zaračunatih mjesečnih procijenjenih iznosa sa stvarno potrošenom električnom energijom, pišu 24 sata.</para>
<para>Na taj način, objasnili su iz tvrtke GEN-i, Zagrepčaninu je i utvrđena mjesečna obveza u iznosu od 0,00 kuna.</para>
<para>"Obračunski račun se izdaje pod pretpostavkom da su svi računi kreirani na temelju procijenjene potrošnje plaćeni. Ukoliko procijenjeni računi nisu podmireni kupac je iste dužan podmiriti", poručili su.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2db1ae34-b1cc-11eb-8f4b-0242ac140045"/>
<para> </para>

U strahu od zateznih kamata Zagrepčanin 'platio' 0 kuna Dokle sežu administrativni apsurdi uvjerio se jedan Zagrepčanin kada mu je stigao račun za električnu energiju u iznosu od - nula kuna! 

Kada je otvorio kovertu s pristiglim računom, nemalo se iznenadio vidjevši da mu je tvrtka GEN-i, čiji je korisnik, isporučila račun na 0 kuna, pišu 24 sata.

Otišao na kiosk i 'platio' račun

"Dobro sam se nasmijao kad sam vidio uplatnicu. Otišao sam na kiosk te sam pokušao ‘platiti’ kako bih izbjegao eventualne zatezne kamate. Djelatnica na kiosku je skenirala kod te sam onda dobio i račun na kojem piše da sam ‘uplatio’ 0 kuna tvrtki kojoj inače plaćam struju", ispričao je Zagrepčanin.
Usput se zapitao kako je energetskoj tvrtki uopće isplativo slati uplatnice na 0 kuna ako ako poštarina košta oko 3 kune.


Logično objašnjenje nelogičnosti

Stvar je u tome da se mjesečni računi kreiraju na temelju procijenjene potrošnje koju je prethodno odredio i opskrbljivaču dostavio HEP Operator distribucijskog sustava. A nakon redovnog ili izvanrednog očitanja stanja brojila, izrađuje se obračunski račun koji služi kako bi se obračunala razlika između prethodno zaračunatih mjesečnih procijenjenih iznosa sa stvarno potrošenom električnom energijom, pišu 24 sata.
Na taj način, objasnili su iz tvrtke GEN-i, Zagrepčaninu je i utvrđena mjesečna obveza u iznosu od 0,00 kuna.
"Obračunski račun se izdaje pod pretpostavkom da su svi računi kreirani na temelju procijenjene potrošnje plaćeni. Ukoliko procijenjeni računi nisu podmireni kupac je iste dužan podmiriti", poručili su.


  APSURDNI RAČUN ZA STRUJU: 

APSURDNI RAČUN ZA STRUJU:

U strahu od zateznih kamata Zagrepčanin 'platio' 0 kuna

<para>
Rok uplate je 15 dana, a može se podnijeti i žalba u roku 30 dana od dana primitka rješenja. No nije lako utvrditi koji je to točno rok primitka rješenja. I to zato što na omotnicama nema žiga.</para>
<para>Još jedna banka vraća naplaćene opomene uz zatezne kamate!</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c801b68a-b1c4-11eb-85f3-0242ac13001b"/>
<para>Tako da, ako vlasnik automobila nije bio kod kuće neko vrijeme, lako je moguće da u poštanskom sandučiću nađe omotnicu iz Porezne uprave. Istina, na omotnici piše 'Osobno uručiti primatelju', ali u praksi to i nije uvijek tako. A u omotnici, na rješenju piše da je napisano prije gotovo dva mjeseca - u kolovozu 2016.!</para>
<para>"Zašto uz ovogodišnje zaduženje od 350 kuna moram platiti još 2,94 kune? Kakav je to dug? Toliko bi ispalo kad bi se gledalo po zateznoj kamati koja od 1. srpnja iznosi 7,88 posto, a s obzirom da je rješenje napisano 22. kolovoza, dostavljeno na kraju rujna", pita se Splićanka koju je uplatnica Porezne uprave nemalo iznenadila.
</para>
<heading2>Naprave račun, ali pošalju kad je već kasno</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b4508bcc-92a5-11eb-a651-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>I nije samo stvar u pošiljkama Porezne uprave. Zna se dogoditi da razni davatelji usluga kreiraju račune i po 20-ak dana prije nego što stignu korisnicima, a kad ih nađu u sandučićima, rok za plaćanje ponekad je već istekao.</para>
<para>Prije osam godina, kad su računi prestali stizati poštom, nekoliko tisuća Zagrepčana nije dobilo mjesečne račune za odvoz smeća, komunalnu naknadu i pričuvu, zbog čega su morali platiti godišnju zateznu kamatu od tadašnjih 13,99 posto. Datum isporuke nije bilo moguće utvrditi.</para>
<para>I tako već godinama, računi često stižu u zadnji čas ili čak i nakon roka dospijeća. Stoga se brojni građani javljaju i potrošačkim udrugama pokušavajući ukazati na problem i tražeći rješenje kroz prigovore davateljima usluga.</para>
<para>"Da, to je učestala pojava. Mnogi dobivaju račune s kratkim rokom uplate bez ikakvog razloga, osim računanja kamata. Zakon ne predviđa rok između dostave i dospijeća računa, ali praksa smatra da je rok za dobrovoljno ispunjenje činidbe osam dana. Mi smo takvu odredbu predlagali u izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, ali nije prihvaćena", kaže Iskra Maras Jelavić, pravna savjetnica u Udruzi 'Splitski potrošač'.</para>
<para>Građani tako upućuju primjedbe na TV i teleoperatere, HEP, komunalne tvrtke i brojne druge. Jedan je naveo svoj slučaj s dostavom računa za mjesečnu pretplatu "evo tv". Račun mu je stigao svega nekoliko dana prije dospijeća iako je izrađen tri tjedna prije nego što mu je dostavljen. Datum otpreme ostao je nepoznat.
</para>
<heading2>Rokovi bi trebali biti 30 dana od dana primitka</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3db2251a-92b0-11eb-9b6f-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"Smatram kako bi takve rokove trebalo jasno regulirati dopunom Zakona o zaštiti potrošača, odnosno kao što je to regulirano u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi s općim rokovima plaćanja od dana primitka koji iznosi 30 dana", ističe stalni sudski vještak za financije i računovodstvo Jurica Dobrinić. On smatra kako bi izmjenama zakona davatelji usluga bili dužni na svakoj omotnici imati žig s datumom otpreme, a što je nekako nestalo. Sada uglavnom nema žiga ili se pojavljuju bar kodovi.</para>
<para>"Ovako davatelji usluga s formalne strane zadovoljavaju zakonske propise, ali to itekako koriste da bi stjecali dodatna sredstva kroz naplatu zateznih kamata", kaže Dobrinić.</para>

Porezna kasni sa slanjem rješenja i onda zaračunava kamate! Ovih dana na adrese vlasnika automobila stižu porezna rješenja po kojima su dužni platiti porez na cestovna motorna vozila za 2016. godinu, piše Slobodna Dalmacija. 

Rok uplate je 15 dana, a može se podnijeti i žalba u roku 30 dana od dana primitka rješenja. No nije lako utvrditi koji je to točno rok primitka rješenja. I to zato što na omotnicama nema žiga.
Još jedna banka vraća naplaćene opomene uz zatezne kamate!

Tako da, ako vlasnik automobila nije bio kod kuće neko vrijeme, lako je moguće da u poštanskom sandučiću nađe omotnicu iz Porezne uprave. Istina, na omotnici piše 'Osobno uručiti primatelju', ali u praksi to i nije uvijek tako. A u omotnici, na rješenju piše da je napisano prije gotovo dva mjeseca - u kolovozu 2016.!
"Zašto uz ovogodišnje zaduženje od 350 kuna moram platiti još 2,94 kune? Kakav je to dug? Toliko bi ispalo kad bi se gledalo po zateznoj kamati koja od 1. srpnja iznosi 7,88 posto, a s obzirom da je rješenje napisano 22. kolovoza, dostavljeno na kraju rujna", pita se Splićanka koju je uplatnica Porezne uprave nemalo iznenadila.

Naprave račun, ali pošalju kad je već kasno

   

I nije samo stvar u pošiljkama Porezne uprave. Zna se dogoditi da razni davatelji usluga kreiraju račune i po 20-ak dana prije nego što stignu korisnicima, a kad ih nađu u sandučićima, rok za plaćanje ponekad je već istekao.
Prije osam godina, kad su računi prestali stizati poštom, nekoliko tisuća Zagrepčana nije dobilo mjesečne račune za odvoz smeća, komunalnu naknadu i pričuvu, zbog čega su morali platiti godišnju zateznu kamatu od tadašnjih 13,99 posto. Datum isporuke nije bilo moguće utvrditi.
I tako već godinama, računi često stižu u zadnji čas ili čak i nakon roka dospijeća. Stoga se brojni građani javljaju i potrošačkim udrugama pokušavajući ukazati na problem i tražeći rješenje kroz prigovore davateljima usluga.
"Da, to je učestala pojava. Mnogi dobivaju račune s kratkim rokom uplate bez ikakvog razloga, osim računanja kamata. Zakon ne predviđa rok između dostave i dospijeća računa, ali praksa smatra da je rok za dobrovoljno ispunjenje činidbe osam dana. Mi smo takvu odredbu predlagali u izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, ali nije prihvaćena", kaže Iskra Maras Jelavić, pravna savjetnica u Udruzi 'Splitski potrošač'.
Građani tako upućuju primjedbe na TV i teleoperatere, HEP, komunalne tvrtke i brojne druge. Jedan je naveo svoj slučaj s dostavom računa za mjesečnu pretplatu "evo tv". Račun mu je stigao svega nekoliko dana prije dospijeća iako je izrađen tri tjedna prije nego što mu je dostavljen. Datum otpreme ostao je nepoznat.

Rokovi bi trebali biti 30 dana od dana primitka

   

"Smatram kako bi takve rokove trebalo jasno regulirati dopunom Zakona o zaštiti potrošača, odnosno kao što je to regulirano u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi s općim rokovima plaćanja od dana primitka koji iznosi 30 dana", ističe stalni sudski vještak za financije i računovodstvo Jurica Dobrinić. On smatra kako bi izmjenama zakona davatelji usluga bili dužni na svakoj omotnici imati žig s datumom otpreme, a što je nekako nestalo. Sada uglavnom nema žiga ili se pojavljuju bar kodovi.
"Ovako davatelji usluga s formalne strane zadovoljavaju zakonske propise, ali to itekako koriste da bi stjecali dodatna sredstva kroz naplatu zateznih kamata", kaže Dobrinić. VLASNICI AUTOMOBILA LJUTITI: 

VLASNICI AUTOMOBILA LJUTITI:

Porezna kasni sa slanjem rješenja i onda zaračunava kamate!

<para>
"Morali smo donijeti tu mjeru ne zato što dolaze izbori nego zato što je jedna cijela kategorija ljudi došla u situaciju koja je ekonomski i socijalno teška. I tu ne treba pitati tko je kriv, tako je i nije dobro, a država treba djelovati i štititi slabijega, ali ne na način da ga destimulira da se bori za sebe i usavršava", kazao je Milanović, otvarajući izložbu o 120 godina socijaldemokracije u Hrvatskoj u Hrvatskom državnom arhivu.</para>
<para>Ustvrdio je da je sloj ljudi koji se ovom odlukom štite isti onaj sloj ljudi koji se prije 120 godina organizirao i borio za svoja prava protiv onih koji su izvlačili ogromnu rentu iz kapitala u sklopu proizvodnog procesa.
</para>
<heading2>Vlada snizila zatezne kamate</heading2>
<para>
Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se snizile zatezne kamate građanima i gospodarstvu.</para>
<para>Predloženim izmjenama, visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15 na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava, u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, sa sadašnjih 12,14 na 10,14 posto.
</para>
<heading2>HUB: Bit će pitanja i primjedbi od Eurospke komisije</heading2>
<para>
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) izrazili su uvjerenje da će Europska komisija "imati dosta pitanja i primjedbi" na dio izmjena zakona o obveznim odnosima koji se odnosi na ograničavanje ugovornih kamata, dok za izmjene kojima se smanjuju zatezne kamate kažu da takva rješenja nisu uobičajena u Europskoj uniji, ali se mogu prihvatiti.</para>
<para>Ministar financija Boris Lalovac, pak, novinarima je na toj izložbi pojasnio zašto se Vlada odlučila na taj potez. Kako je rekao, zatezne kamate su Hrvatskoj dugo vremena bile lihvarske, a kod problema nemogućnosti naplate duga te lihvarske zatezne kamate bacaju ljude u dužničko ropstvo.
</para>
<heading2>Neka nas banke tuže</heading2>
<para>
"Vlada se odlučila smanjiti taj dio zateznih kamata, a banke nek' se tuže. Žao mi je što nisu išle na mene, nego na kolegu Miljenića, ali svakako ću pomoći kolegi Miljeniću", ustvrdio je ministar financija.</para>
<para>Kazao je i da se ne boje Europske komisije. "Vrlo jasno ćemo reći EK kakvo je stanje u Hrvatskoj sa zateznim kamatama. Zatezne kamate u EU su 8 posto i vjerojatno i ne zna da je to kod nas 14 posto i kakvi su nastajali dugovi", izjavio je Lalovac.</para>
<para>Osvrnuvši se na situaciju s pregovorima o problemu kredita vezanih uz švicarski franak, Lalovac je istaknuo da se banke moraju aktivno uključiti u rješavanje tog problema.</para>
<para>Hina/Danas.hr</para>
<para> </para>

Složna Vlada ne boji se nikoga 

"Morali smo donijeti tu mjeru ne zato što dolaze izbori nego zato što je jedna cijela kategorija ljudi došla u situaciju koja je ekonomski i socijalno teška. I tu ne treba pitati tko je kriv, tako je i nije dobro, a država treba djelovati i štititi slabijega, ali ne na način da ga destimulira da se bori za sebe i usavršava", kazao je Milanović, otvarajući izložbu o 120 godina socijaldemokracije u Hrvatskoj u Hrvatskom državnom arhivu.
Ustvrdio je da je sloj ljudi koji se ovom odlukom štite isti onaj sloj ljudi koji se prije 120 godina organizirao i borio za svoja prava protiv onih koji su izvlačili ogromnu rentu iz kapitala u sklopu proizvodnog procesa.

Vlada snizila zatezne kamate

Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se snizile zatezne kamate građanima i gospodarstvu.
Predloženim izmjenama, visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15 na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava, u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, sa sadašnjih 12,14 na 10,14 posto.

HUB: Bit će pitanja i primjedbi od Eurospke komisije

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) izrazili su uvjerenje da će Europska komisija "imati dosta pitanja i primjedbi" na dio izmjena zakona o obveznim odnosima koji se odnosi na ograničavanje ugovornih kamata, dok za izmjene kojima se smanjuju zatezne kamate kažu da takva rješenja nisu uobičajena u Europskoj uniji, ali se mogu prihvatiti.
Ministar financija Boris Lalovac, pak, novinarima je na toj izložbi pojasnio zašto se Vlada odlučila na taj potez. Kako je rekao, zatezne kamate su Hrvatskoj dugo vremena bile lihvarske, a kod problema nemogućnosti naplate duga te lihvarske zatezne kamate bacaju ljude u dužničko ropstvo.

Neka nas banke tuže

"Vlada se odlučila smanjiti taj dio zateznih kamata, a banke nek' se tuže. Žao mi je što nisu išle na mene, nego na kolegu Miljenića, ali svakako ću pomoći kolegi Miljeniću", ustvrdio je ministar financija.
Kazao je i da se ne boje Europske komisije. "Vrlo jasno ćemo reći EK kakvo je stanje u Hrvatskoj sa zateznim kamatama. Zatezne kamate u EU su 8 posto i vjerojatno i ne zna da je to kod nas 14 posto i kakvi su nastajali dugovi", izjavio je Lalovac.
Osvrnuvši se na situaciju s pregovorima o problemu kredita vezanih uz švicarski franak, Lalovac je istaknuo da se banke moraju aktivno uključiti u rješavanje tog problema.
Hina/Danas.hr
  "ODLUČILI SMO, A BANKE NEK NAS TUŽE": 

"ODLUČILI SMO, A BANKE NEK NAS TUŽE":

Složna Vlada ne boji se nikoga

<para>
'Ne komentiramo takve poteze, s Udrugom Franak nikad nismo niti razgovarali niti ima razloga s njima pregovarati', izjavio je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček nakon što je Udruga podnijela kaznene prijave protiv sedam banaka, Željka Rohatinskog i Borisa Vujčića.</para>
<para>Zoran Bohaček je za <ulink url="http://hr.n1info.com/a54973/Biznis/Zoran-Bohacek-o-smanjenju-kamata-EK-ce-imati-nesto-za-reci.html">N1 Televiziju</ulink> komentirao i odluku Vlade o smanjenju zateznih kamata za građane.
</para>
<heading2>Zatezne kamate i 4 važne stvari</heading2>
<para>
"Ovim izmjenama Zakona Valda pokušava riješiti četiri stvari. Jedno je smanjivanje zakonske zatezne kamate za pravne osobe, što je u skladu s europskim direktivama i gdje je Hrvatska imala zbog zapravo vrlo nespretnog prijevoda imala najvišu zakonsku zateznu kamatu za pravne osobe. To je u redu da smanji, to ničemu ne služi i treba doći na neke europske razine.</para>
<para>Drugo je zatezna kamata između poduzetnika, koja bi trebala biti slobodno ugovorena. Kod nas ona je malo i dalje limitirana, što nije sasvim u skladu s nekim europskim praksama, ali nije ni veliki problem jer je dovoljno velik limit.</para>
<para>Treća stvar je zatezna kamata za potrošače, koju su kod nas također odlučili smanjiti, a koja nema nikakve veze s europskim direktivama već je svaka vlada može postaviti kako joj odgovara. Međutim, ona se često veže uz ugovornu kamatu, da bude dva ili tri poena viša od nje.
</para>
<heading2>Zadiranje u tržišne cijene</heading2>
<para>
Jedino što je problematično je administrativno spuštanje najviših dopuštenih kamata i duboko smo uvjereni da će Europska komisija tu reagirati jer se radi o zadiranju u tržišne cijene. To bi bilo isto kao da vam kažu da Vlada mora propisati da se cijene mlijeka u dućanima mora smanjiti za jednu kunu po litri i gotovo. Vjerujemo da će tu Europska komisija imati nešto za reći, kao što je imala za reći kada se to već pokušalo učiniti kroz drugi zakon", kazao je Bohaček.</para>
<para>Na upit koliko će banke smanjenjem zateznih kamata izgubiti novca, Bohaček kaže da nema podataka o tome. "Tim zateznim kamatama može se pomoći građanima, međutim, studija Europske komisije je pokazala da smanjenje ugovornih kamata ne pomaže građanima, već da ima negativne efekte", dodaje.</para>
<para>Kazao je i da HUB ne priprema nikakve protumjere, ali da će pokušati spriječiti promjenu ugovornih kamata.</para>
<para>Na upit smatra li da se ovdje radi o još jednom predizbornom potezu Vlade, kazao je da je to jedini mogući razlog, ali da je to pogrešna mjera jer smanjenje ugovornih kamata ne štiti potrošače.</para>
<para>Danas.hr/N1 Televizija</para>

Prijavit ćemo Vladu Europskoj komisiji 

'Ne komentiramo takve poteze, s Udrugom Franak nikad nismo niti razgovarali niti ima razloga s njima pregovarati', izjavio je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček  nakon što je Udruga podnijela kaznene prijave protiv sedam banaka, Željka Rohatinskog i Borisa Vujčića.
Zoran Bohaček je za N1 Televiziju komentirao i odluku Vlade o smanjenju zateznih kamata za građane.

Zatezne kamate i 4 važne stvari

"Ovim izmjenama Zakona Valda pokušava riješiti četiri stvari. Jedno je smanjivanje zakonske zatezne kamate za pravne osobe, što je u skladu s europskim direktivama i gdje je Hrvatska imala zbog zapravo vrlo nespretnog prijevoda imala najvišu zakonsku zateznu kamatu za pravne osobe. To je u redu da smanji, to ničemu ne služi i treba doći na neke europske razine.
Drugo je zatezna kamata između poduzetnika, koja bi trebala biti slobodno ugovorena. Kod nas ona je malo i dalje limitirana, što nije sasvim u skladu s nekim europskim praksama, ali nije ni veliki problem jer je dovoljno velik limit.
Treća stvar je zatezna kamata za potrošače, koju su kod nas također odlučili smanjiti, a koja nema nikakve veze s europskim direktivama već je svaka vlada može postaviti kako joj odgovara. Međutim, ona se često veže uz ugovornu kamatu, da bude dva ili tri poena viša od nje.

Zadiranje u tržišne cijene

Jedino što je problematično je administrativno spuštanje najviših dopuštenih kamata i duboko smo uvjereni da će Europska komisija tu reagirati jer se radi o zadiranju u tržišne cijene. To bi bilo isto kao da vam kažu da Vlada mora propisati da se cijene mlijeka u dućanima mora smanjiti za jednu kunu po litri i gotovo. Vjerujemo da će tu Europska komisija imati nešto za reći, kao što je imala za reći kada se to već pokušalo učiniti kroz drugi zakon", kazao je Bohaček.
Na upit koliko će banke smanjenjem zateznih kamata izgubiti novca, Bohaček kaže da nema podataka o tome. "Tim zateznim kamatama može se pomoći građanima, međutim, studija Europske komisije je pokazala da smanjenje ugovornih kamata ne pomaže građanima, već da ima negativne efekte", dodaje.
Kazao je i da HUB ne priprema nikakve protumjere, ali da će pokušati spriječiti promjenu ugovornih kamata.
Na upit smatra li da se ovdje radi o još jednom predizbornom potezu Vlade, kazao je da je to jedini mogući razlog, ali da je to pogrešna mjera jer smanjenje ugovornih kamata ne štiti potrošače.
Danas.hr/N1 Televizija BANKARI PRIJETE: 

BANKARI PRIJETE:

Prijavit ćemo Vladu Europskoj komisiji

<heading2>Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se snizile zatezne kamate građanima i gospodarstvu, što je, poručio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, prvi korak u uređenju i zakonskom tretmanu kamata.</heading2>
<para>
Predloženim izmjenama, visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15 na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava, u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, sa sadašnjih 12,14 na 10,14 posto.</para>
<para>U ostalim odnosima uređenim Zakonom o obveznim odnosima (onima koji nisu odnosi iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, primjerice, ugovorni odnosi u kojima barem jedna strana nije trgovac; izvanugovorni odnosi) snizit će se visina stope zakonskih zateznih kamata sa sadašnjih 12 na 8,14 posto.</para>
<para>Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je na sjednici Vlade da je Hrvatska u skupini zemalja s najvišim stopama zateznih kamata u Europskoj uniji. Najavio je da su danas predložene izmjene prvi korak u uređenju i zakonskom tretmanu kamata, čija je regulacija po njegovim riječima sada rasuta po raznim zakonima.</para>
<para>"Danas predloženim izmjenama žurno pomažemo građanima i gospodarstvu, a posao na sveukupnom uređenju pitanja kamata tek nas čeka", rekao je Miljenić.</para>
<para>Hina|Danas.hr</para>

'Izmjenama pomažemo građanima i gospodarstvu' Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se snizile zatezne kamate građanima i gospodarstvu, što je, poručio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, prvi korak u uređenju i zakonskom tretmanu kamata.

Predloženim izmjenama, visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15 na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava, u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, sa sadašnjih 12,14 na 10,14 posto.
U ostalim odnosima uređenim Zakonom o obveznim odnosima (onima koji nisu odnosi iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, primjerice, ugovorni odnosi u kojima barem jedna strana nije trgovac; izvanugovorni odnosi) snizit će se visina stope zakonskih zateznih kamata sa sadašnjih 12 na 8,14 posto.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je na sjednici Vlade da je Hrvatska u skupini zemalja s najvišim stopama zateznih kamata u Europskoj uniji. Najavio je da su danas predložene izmjene prvi korak u uređenju i zakonskom tretmanu kamata, čija je regulacija po njegovim riječima sada rasuta po raznim zakonima.
"Danas predloženim izmjenama žurno pomažemo građanima i gospodarstvu, a posao na sveukupnom uređenju pitanja kamata tek nas čeka", rekao je Miljenić.
Hina|Danas.hr VLADA SMANJILA ZATEZNE KAMATE 

VLADA SMANJILA ZATEZNE KAMATE

'Izmjenama pomažemo građanima i gospodarstvu'

<para>16 primjedbi i šest prijedloga poslao je HUB na predloženi Zakon o kamatama. Nikakav odgovor nisu dobili, a Vlada će uskoro krenuti u proceduru, upozoravaju.</para>
<para>Naime, država želi uvesti reda u zatezne kamate, ograničiti ih, no bankari poručuju kako će to i nadalje motivirati neplaćanje i produljivanje nelikvidnosti, suprotno tržišnoj utakmici, načelima Europske unije i produbljuje se nelegalno tržište financijskih proizvoda, kažu.</para>
<para>Uz već postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju, ovime se samo produbljuje taj jaz i dodatno smanjuje prihod bankama, procjene su, za oko 70 milijuna kuna godišnje, zbog čega HUB poziva na dijalog i Vladu, ali i HNB, koji je ranije već rekao kako ovaj propis ne bi trebao ugroziti stabilnost sustava.</para>
<para>Šef Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček kratko je prokomentirao i najavljeni porez na kamate na štednju. "Činjenica je da on postoji u većini europskih zemalja, ali treba vidjeti što će on značiti za banke i građane, odnosno, treba napraviti procjenu učinaka propisa", zaključuje Bohaček.</para>
<para>"Ukoliko se uvođenje novog poreza nedovoljno dobro pripremi i ne procijene svi njegovi učinci, moglo bi se dogoditi npr. da banke dignu kamate na kredite", rekao je Bohaček.</para>

Banke bi mogle dići kamate na kredite? Hrvatska udruga banaka obrušila se na prijedlog novog Zakona o kamatama. Kažu, predstavlja ograničenje gospodarskih aktivnosti i šteti tržišnim načelima. 
16 primjedbi i šest prijedloga poslao je HUB na predloženi Zakon o kamatama. Nikakav odgovor nisu dobili, a Vlada će uskoro krenuti u proceduru, upozoravaju.
Naime, država želi uvesti reda u zatezne kamate, ograničiti ih, no bankari poručuju kako će to i nadalje motivirati neplaćanje i produljivanje nelikvidnosti, suprotno tržišnoj utakmici, načelima Europske unije i produbljuje se nelegalno tržište financijskih proizvoda, kažu.
Uz već postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju, ovime se samo produbljuje taj jaz i dodatno smanjuje prihod bankama, procjene su, za oko 70 milijuna kuna godišnje, zbog čega HUB poziva na dijalog i Vladu, ali i HNB, koji je ranije već rekao kako ovaj propis ne bi trebao ugroziti stabilnost sustava.
Šef Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček kratko je prokomentirao i najavljeni porez na kamate na štednju. "Činjenica je da on postoji u većini europskih zemalja, ali treba vidjeti što će on značiti za banke i građane, odnosno, treba napraviti procjenu učinaka propisa", zaključuje Bohaček.
"Ukoliko se uvođenje novog poreza nedovoljno dobro pripremi i ne procijene svi njegovi učinci, moglo bi se dogoditi npr. da banke dignu kamate na kredite", rekao je Bohaček. 

Banke bi mogle dići kamate na kredite?

<para>U HNB-u zastupaju stav da <ulink url="http://danas.net.hr/novac/josipovic-neka-banke-oproste-dio-duga-najsiromasnijima">ne treba žuriti sa spomenutim mjerama</ulink> te da prije "primjene mjera koje bi mogle znatno utjecati na financijska tržišta treba sagledati i pomno provjeriti moguće učinke tih mjera na sve uključene subjekte i tek temeljem rezultata takve provjere odlučiti o njihovoj opravdanosti, korisnosti i primjenjivosti." </para>
<para>Konkretno, u HNB-u ističu da posebnu pozornost valja posvetiti utjecaju predsjednikovih mjera na stabilnost financijskog sustava, koji je okosnica funkcioniranja gospodarstva, prenosi <emphasis>
 <ulink url="http://www.vecernji.hr/vijesti/guverner-hnb-a-smanjuje-zatezne-kamate-clanak-529683">Večernji list</ulink>
 </emphasis>. Navode i da je nužno procijeniti i učinke mjera na dostupnost i cijenu kredita, što će biti važna odrednica budućeg razvoja gospodarstva te imati izravan učinak na životni standard stanovništva.</para>
<para>"Kod kreiranja i donošenja mjera potrebno je voditi računa i o tome da će danas uspostavljene mjere kreirati dugoročniji pravni okvir poslovanja na hrvatskom financijskom tržištu. Hrvatski bankovni sustav dobro je kapitaliziran i čvrst, a u interesu je stabilnosti financijskog sustava naše zemlje u cjelini i uspješnog razvoja gospodarstva da takav i ostane", kažu iz Hrvatske narodne banke. </para>
<para>Čini se tako da je od svih predsjednikovih inicijativa, HNB-u najviše 'legla' ona o zateznim kamatama. Naime, HNB navodi da su predložili izmjene odgovarajućih odredaba Zakona o obveznim odnosima te da će se zatezna kamatna stopa utvrđivati na nov način, koji je blizak prijedlogu predsjednika Josipovića. </para>
<para>Podsjetimo, predsjednik je kazao da je zatezna kamata sada previsoka i nepravedna, do mjere da pojedini vjerovnici namjerno odugovlače sporove i naplatu radi što veće dobiti. Savjetovao je da bi zatezna kamata trebala biti određeni broj indeksnih poena – možda dva indeksna poena – veća od redovite kamate.</para>

Iz HNB-a stižu dobre vijesti za neredovite platiše 
U HNB-u zastupaju stav da ne treba žuriti sa spomenutim mjerama te da prije "primjene mjera koje bi mogle znatno utjecati na financijska tržišta treba sagledati i pomno provjeriti moguće učinke tih mjera na sve uključene subjekte i tek temeljem rezultata takve provjere odlučiti o njihovoj opravdanosti, korisnosti i primjenjivosti." 
Konkretno, u HNB-u ističu da posebnu pozornost valja posvetiti utjecaju predsjednikovih mjera na stabilnost financijskog sustava, koji je okosnica funkcioniranja gospodarstva, prenosi 
      Večernji list
   . Navode i da je nužno procijeniti i učinke mjera na dostupnost i cijenu kredita, što će biti važna odrednica budućeg razvoja gospodarstva te imati izravan učinak na životni standard stanovništva.
"Kod kreiranja i donošenja mjera potrebno je voditi računa i o tome da će danas uspostavljene mjere kreirati dugoročniji pravni okvir poslovanja na hrvatskom financijskom tržištu. Hrvatski bankovni sustav dobro je kapitaliziran i čvrst, a u interesu je stabilnosti financijskog sustava naše zemlje u cjelini i uspješnog razvoja gospodarstva da takav i ostane", kažu iz Hrvatske narodne banke. 
Čini se tako da je od svih predsjednikovih inicijativa, HNB-u najviše 'legla' ona o zateznim kamatama. Naime, HNB navodi da su predložili izmjene odgovarajućih odredaba Zakona o obveznim odnosima te da će se zatezna kamatna stopa utvrđivati na nov način, koji je blizak prijedlogu predsjednika Josipovića. 
Podsjetimo, predsjednik je kazao da je zatezna kamata sada previsoka i nepravedna, do mjere da pojedini vjerovnici namjerno odugovlače sporove i naplatu radi što veće dobiti. Savjetovao je da bi zatezna kamata trebala biti određeni broj indeksnih poena – možda dva indeksna poena – veća od redovite kamate. 

Iz HNB-a stižu dobre vijesti za neredovite platiše

<para>Ona pozdravlja <ulink url="http://danas.net.hr/novac/linic-smanjuje-sve-minuse-na-tekucim-racunima-gradjana">
 Slavka Linićaodluku ministra financija </ulink>nad minusima građana, ali pod strogo kontroliranim uvjetima.</para>
<para>"Tu imamo nekoliko velikih 'ako'", ističe.</para>
<para>Minusi su često građanima i automatski povećavani u vrijeme kad su imali veće priljeve na račune, bez obzira na to radi li se o redovnom mjesečnom primanju ili honoraru. Ukoliko je taj klijent banke "upecan" na minus, mogao bi pretrpjeti ozbiljan udar na <ulink url="http://danas.net.hr/specijal/kucni-budzet">kućni budžet</ulink>. </para>
<heading2>1. Zatezna kamata za sve iznad plaće</heading2>
<para>
Prvi scenarij, dakle, glasi: Građanin ima minus u iznosu od tri plaće. Znači li to da će ući "u crveno" za iznos u visini svojih dviju plaća, odnosno nedopušteni minus na koji plaća zatezne kamate od 12 posto?</para>
<para>"Linić vas ne može i ne smije svojom odlukom otjerati u nedopušteni minus jer ne možete vi odlukom vlade 'postati crveni' – to nije ugovorna odredba koju ste vi skrivili i to se dogodilo mimo volje ugovornih strana!", kaže Branka Lukačević Gregić. Mora, ističe, postojati prijelazno razdoblje. </para>
<heading2>2. Nepovoljan kredit za refinanciranje</heading2>
<para>
Scenarij drugi: U tom prijelaznom razdoblju za premošćivanje nedopuštenog minusa banka vam daje nepovoljan kredit i tu dolazimo do izračuna da su na gubitku opet građani.</para>
<para>"Ako će banke nuditi kredite za rješavanje ove situacije, zakonodavac mora ograničiti banke u plasiranju kredita reguliranjem kamate, kao što je ograničio i minus. Hrvatska narodna banka je ta koja bi trebala odrediti kamatu", kaže pravna savjetnica Franka.</para>
<heading2>3. Pravila koje banka zaobilazi, a HNB ne kontrolira</heading2>
<para>
Scenarij treći: Zakonodavac propisuje kamatnu stopu kod refinanciranja, ali ne kontrolira pridržavaju li se banke ograničenja.</para>
<para>"To se ne smije dogoditi, kao što se nije smjelo dogoditi da se zakonom propiše da kamatne stope budu transparentne, a onda da se <ulink url="http://danas.net.hr/novac/novi-bankarski-zakon-prestravio-potrosace">bankama dopušta prostor da svojevoljno određuju referentnu kamatnu stopu i zadržavaju kamate na najvišoj mogućoj razini</ulink>", kaže Lukačević Gregić.</para>
<heading2>4. Kamata je sjajna, ali ne i ostali dodaci </heading2>
<para>
Scenarij četvrti: Dobijete dobru kamatu, ali vam banka na refinanciranje minusa udari dodatne troškove.</para>
<para>"To je posebno važno – zakonodavac, koji vas je gurnuo u ovo stanje, mora onemogućiti bankama da vam naplati takvu naknadu da poništi reguliranje visine kamate. Ti krediti za refinanciranje moraju biti odobreni bez naknade, tim više što su one neoporezive", kaže Lukačević Gregić.</para>
<heading2>5. Kreditna sposobnost</heading2>
<para>
Scenarij peti: Građanin nije kreditno sposoban za kredit za refinanciranje.</para>
<para>"Ako je bio kreditno sposoban za imanje minusa, mora biti kreditno sposoban za refinanciranje", ističe.</para>
<heading2>Ovo zaista može biti dobra stvar... AKO se sve ne prevali na građane</heading2>
<para>
Zaključuje da se zakonodavac mora pridržavati ovih pravila osim ako ne želi nanijeti nepravednu štetu građanima koji su ovdje u ugovornom odnosu s bankama, a ne državom. </para>
<para>"Minusi na karticama jesu kreditna kategorija i to najčešća, no ona se tako ne tretira. Minusi podliježu najvišoj kamatnoj stopi i kod nje nema provjere kreditne sposobnosti kao kod, recimo, nenamjenskih kredita. Ne znam što ministar financija kani, ali ako želi minuse prevesti u normalne nenamjenske kredite, to drži vodu budući da on nema kontrolu nad minusima. Ali samo pod uvjetom da regulator propiše i kontrolira kako će se ta kontrola uspostaviti", zaključila je Lukačević Gregić. </para>
<para>
 <emphasis>Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na <ulink url="mailto:strucnitim@portal.net.hr?subject=Danas.hr%20-%20postavi%20pitanje%20za%20krizni%20stru%C4%8Dni%20tim">strucnitim@portal.net.hr</ulink>
 </emphasis>
</para>

Pet scenarija u kojima građani gube: Linić vas ne smije gurnuti u crveno! 
Ona pozdravlja 
      Slavka Linićaodluku ministra financija nad minusima građana, ali pod strogo kontroliranim uvjetima.
"Tu imamo nekoliko velikih 'ako'", ističe.
Minusi su često građanima i automatski povećavani u vrijeme kad su imali veće priljeve na račune, bez obzira na to radi li se o redovnom mjesečnom primanju ili honoraru. Ukoliko je taj klijent banke "upecan" na minus, mogao bi pretrpjeti ozbiljan udar na kućni budžet. 
1. Zatezna kamata za sve iznad plaće

Prvi scenarij, dakle, glasi: Građanin ima minus u iznosu od tri plaće. Znači li to da će ući "u crveno" za iznos u visini svojih dviju plaća, odnosno nedopušteni minus na koji plaća zatezne kamate od 12 posto?
"Linić vas ne može i ne smije svojom odlukom otjerati u nedopušteni minus jer ne možete vi odlukom vlade 'postati crveni' – to nije ugovorna odredba koju ste vi skrivili i to se dogodilo mimo volje ugovornih strana!", kaže Branka Lukačević Gregić. Mora, ističe, postojati prijelazno razdoblje. 
2. Nepovoljan kredit za refinanciranje

Scenarij drugi: U tom prijelaznom razdoblju za premošćivanje nedopuštenog minusa banka vam daje nepovoljan kredit i tu dolazimo do izračuna da su na gubitku opet građani.
"Ako će banke nuditi kredite za rješavanje ove situacije, zakonodavac mora ograničiti banke u plasiranju kredita reguliranjem kamate, kao što je ograničio i minus. Hrvatska narodna banka je ta koja bi trebala odrediti kamatu", kaže pravna savjetnica Franka.
3. Pravila koje banka zaobilazi, a HNB ne kontrolira

Scenarij treći: Zakonodavac propisuje kamatnu stopu kod refinanciranja, ali ne kontrolira pridržavaju li se banke ograničenja.
"To se ne smije dogoditi, kao što se nije smjelo dogoditi da se zakonom propiše da kamatne stope budu transparentne, a onda da se bankama dopušta prostor da svojevoljno određuju referentnu kamatnu stopu i zadržavaju kamate na najvišoj mogućoj razini", kaže Lukačević Gregić.
4. Kamata je sjajna, ali ne i ostali dodaci 

Scenarij četvrti: Dobijete dobru kamatu, ali vam banka na refinanciranje minusa udari dodatne troškove.
"To je posebno važno – zakonodavac, koji vas je gurnuo u ovo stanje, mora onemogućiti bankama da vam naplati takvu naknadu da poništi reguliranje visine kamate. Ti krediti za refinanciranje moraju biti odobreni bez naknade, tim više što su one neoporezive", kaže Lukačević Gregić.
5. Kreditna sposobnost

Scenarij peti: Građanin nije kreditno sposoban za kredit za refinanciranje.
"Ako je bio kreditno sposoban za imanje minusa, mora biti kreditno sposoban za refinanciranje", ističe.
Ovo zaista može biti dobra stvar... AKO se sve ne prevali na građane

Zaključuje da se zakonodavac mora pridržavati ovih pravila osim ako ne želi nanijeti nepravednu štetu građanima koji su ovdje u ugovornom odnosu s bankama, a ne državom. 
"Minusi na karticama jesu kreditna kategorija i to najčešća, no ona se tako ne tretira. Minusi podliježu najvišoj kamatnoj stopi i kod nje nema provjere kreditne sposobnosti kao kod, recimo, nenamjenskih kredita. Ne znam što ministar financija kani, ali ako želi minuse prevesti u normalne nenamjenske kredite, to drži vodu budući da on nema kontrolu nad minusima. Ali samo pod uvjetom da regulator propiše i kontrolira kako će se ta kontrola uspostaviti", zaključila je Lukačević Gregić. 

   Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
   
 

Pet scenarija u kojima građani gube: Linić vas ne smije gurnuti u crveno!

<para>"Kada sam zatražila objašnjenje i rekla im kako se zakonski to ne smije dogoditi, da su mi trebali blokirati račun i čekati prvu sljedeću uplatu, u banci su mi rekli: 'A joj da, to se ne bi smjelo dešavati. A čujte, krivi su ili oni ili mi, ali šta sad, povratka nema, nitko vam ne može vratiti novac'. Na to sam rekla: 'Jasno mi je da moram platiti ovrhu, ali zašto moram platiti opomene i zatezne kamate na nedozvoljeni minus, a Vaša je krivica za to, koju ste mi i sami priznali'. Odgovor službenice je bio: 'A šta da Vam kažem, tako je, za to ste glasali, to ste i dobili (?!)'", ispričala je bijesna čitateljica Danas.hr-a (podaci poznati redakciji). </para>
<para>Ona je jedna od 20-ak čitatelja koji su se javili na adresu našeg stručnog tima nakon što smo objavili članak o tome kako <ulink url="http://danas.net.hr/novac/ministarstvo-financija-priznalo-jos-jedan-problem-s-ovrhama">banke građanima pod ovrhom naplaćuju opomene i zatezne kamate</ulink> na minuse koje su praktički same stvorile.</para>
<para>Našoj čitateljici se dogodilo da joj banka šalje opomene za minus na blokiranom računu, s tim da je njena situacija još kompliciranija: banka joj je naplatila ovrhu i tom je naplatom prebacila u nedozvoljeni minus, na koji joj je onda počela računati zatezne kamate, slati opomene... ne dajući joj prijedlog kako da riješi nastalu situaciju.</para>
<heading2>Ako je račun u minusu, treba ga dovesti u plus pa onda naplatiti ovrhu</heading2>
<para>
Naša čitateljica je bila u pravu kad je službenici u banci rekla da su trebali čekati sljedeću uplatu na račun kako bi naplatili ovrhu. Naime, ovrha se ne može provoditi na nepostojećim sredstvima. Prema tome, ovrha ne može ići "u minus", kaže Željko Tomašić iz Korane, Udruge za zaštitu potrošača grada Karlovca.</para>
<para>"Ako postoji minus na računu koji je predmet ovrhe, prvo se mora dovesti u pozitivno stanje da bi se mogla dalje provoditi ovrha. FINA nema ovlasti bez obzira na postojeći nalog i što je nastao eventualno prije minusa, 'skidati' novčana sredstva s računa na način da bi ovršenik bio u minusu. Za nas je to potpuno jasna situacija, i manipulacija je od strane banaka, jer na taj način stiču protupravnu imovinsku korist na 'umjetno' stvorenom minusu", kaže Tomašić za Danas.hr.</para>
<para>Na pitanje što bi trebali napraviti građani kojima su banke slale opomene za blokirane račune koji su otišli u minus, tj. trebaju li platiti te opomene, Tomašić objašnjava:</para>
<heading2>Nemojte priznati da ste uopće primili opomenu</heading2>
<para>
"Sve banke šalju opomene bez povratnice, kao običnu poštu. Nemaju nikakav dokaz da je opomena uručena! Dokaz da su poslali opomenu nije i dokaz da je ista uručena. Pa je tu prva greška potrošača, što uopće priznaju da su primili opomenu, ili plaćaju po opomeni! Za neplaćanje računa na vrijeme 'kazna' je povećana zakonska zatezna kamata, i ne može opomena biti druga kazna za isti propust".</para>
<para>"Ako već potrošač prizna da je primio opomenu, u roku od 8 dana mora podnijeti prigovor i tražiti da mu se ispostave stvarni troškovi opomene, a ne 'kazna', u tom slučaju ne mora platiti opomenu do konačnosti rješenja. Dobro je istovremeno krenuti i s izvansudskom nagodbom preko Suda časti HGK", kaže Tomašić, upozoravajući da je najgore ignorirati opomene sa stavom "vi mi to ne smijete naplaćivati i ja vam to neću platiti".</para>
<para>Na pitanje nije li ova 'igra' legalizirana pljačka građana, Tomašić kaže - nije legalizirana pljačka, ali je omogućena ako potrošač ne zatraži zaštitu svojih prava.</para>
<heading2>Država treba oduzeti prihode od opomena</heading2>
<para>
"Za mene osobno je sada nepošteno od države, kad je konačno donijela odluku da naplaćivanje opomena ne može biti gospodarska djelatnost, što bar unazad godinu dana ne oduzme svim subjektima (trgovcima, bankarima, HRT-u i da ne nabrajam) protupravno stečenu imovinsku korist na ime naplate opomena. Vjerujem da bi se državna kasa napunila bar do 1/3. Jer banke su na taj način 'otele' potrošačima više sredstava, nego su uprihodile na kamatama krtakoročnih kredita", zaključio je Tomašić.</para>
<para>Podsjetimo, Ministarstvo financija je poručilo da s HNB-om rade na naputku bankama kojim će riješiti ovu situaciju, no nisu zadali ili otkrili rok u kojem će donijeti taj naputak.</para>
<para>
 <emphasis>Ukoliko imate pitanja vezana za rad banaka, Vlade, pojedine poteze institucija ili njihov izostanak, pišite nam na <ulink url="mailto:strucnitim@portal.net.hr?subject=Danas.hr%20-%20postavi%20pitanje%20za%20krizni%20stru%C4%8Dni%20tim">strucnitim@portal.net.hr</ulink>
 </emphasis>
</para>

'Banka me ovrhom gurnula u crveno  i sad to ja plaćam' 
"Kada sam zatražila objašnjenje i rekla im kako se zakonski to ne smije dogoditi, da su mi trebali blokirati račun i čekati prvu sljedeću uplatu, u banci su mi rekli: 'A joj da, to se ne bi smjelo dešavati. A čujte, krivi su ili oni ili mi, ali šta sad, povratka nema, nitko vam ne može vratiti novac'. Na to sam rekla: 'Jasno mi je da moram platiti ovrhu, ali zašto moram platiti opomene i zatezne kamate na nedozvoljeni minus, a Vaša je krivica za to, koju ste mi i sami priznali'. Odgovor službenice je bio: 'A šta da Vam kažem, tako je, za to ste glasali, to ste i dobili (?!)'", ispričala je bijesna čitateljica Danas.hr-a (podaci poznati redakciji). 
Ona je jedna od 20-ak čitatelja koji su se javili na adresu našeg stručnog tima nakon što smo objavili članak o tome kako banke građanima pod ovrhom naplaćuju opomene i zatezne kamate na minuse koje su praktički same stvorile.
Našoj čitateljici se dogodilo da joj banka šalje opomene za minus na blokiranom računu, s tim da je njena situacija još kompliciranija: banka joj je naplatila ovrhu i tom je naplatom prebacila u nedozvoljeni minus, na koji joj je onda počela računati zatezne kamate, slati opomene... ne dajući joj prijedlog kako da riješi nastalu situaciju.
Ako je račun u minusu, treba ga dovesti u plus pa onda naplatiti ovrhu

Naša čitateljica je bila u pravu kad je službenici u banci rekla da su trebali čekati sljedeću uplatu na račun kako bi naplatili ovrhu. Naime, ovrha se ne može provoditi na nepostojećim sredstvima. Prema tome, ovrha ne može ići "u minus", kaže Željko Tomašić iz Korane, Udruge za zaštitu potrošača grada Karlovca.
"Ako postoji minus na računu koji je predmet ovrhe, prvo se mora dovesti u pozitivno stanje da bi se mogla dalje provoditi ovrha. FINA nema ovlasti bez obzira na postojeći nalog i što je nastao eventualno prije minusa, 'skidati' novčana sredstva s računa na način da bi ovršenik bio u minusu. Za nas je to potpuno jasna situacija, i manipulacija je od strane banaka, jer na taj način stiču protupravnu imovinsku korist na 'umjetno' stvorenom minusu", kaže Tomašić za Danas.hr.
Na pitanje što bi trebali napraviti građani kojima su banke slale opomene za blokirane račune koji su otišli u minus, tj. trebaju li platiti te opomene, Tomašić objašnjava:
Nemojte priznati da ste uopće primili opomenu

"Sve banke šalju opomene bez povratnice, kao običnu poštu. Nemaju nikakav dokaz da je opomena uručena! Dokaz da su poslali opomenu nije i dokaz da je ista uručena. Pa je tu prva greška potrošača, što uopće priznaju da su primili opomenu, ili plaćaju po opomeni! Za neplaćanje računa na vrijeme 'kazna' je povećana zakonska zatezna kamata, i ne može opomena biti druga kazna za isti propust".
"Ako već potrošač prizna da je primio opomenu, u roku od 8 dana mora podnijeti prigovor i tražiti da mu se ispostave stvarni troškovi opomene, a ne 'kazna', u tom slučaju ne mora platiti opomenu do konačnosti rješenja. Dobro je istovremeno krenuti i s izvansudskom nagodbom preko Suda časti HGK", kaže Tomašić, upozoravajući da je najgore ignorirati opomene sa stavom "vi mi to ne smijete naplaćivati i ja vam to neću platiti".
Na pitanje nije li ova 'igra' legalizirana pljačka građana, Tomašić kaže - nije legalizirana pljačka, ali je omogućena ako potrošač ne zatraži zaštitu svojih prava.
Država treba oduzeti prihode od opomena

"Za mene osobno je sada nepošteno od države, kad je konačno donijela odluku da naplaćivanje opomena ne može biti gospodarska djelatnost, što bar unazad godinu dana ne oduzme svim subjektima (trgovcima, bankarima, HRT-u i da ne nabrajam) protupravno stečenu imovinsku korist na ime naplate opomena. Vjerujem da bi se državna kasa napunila bar do 1/3. Jer banke su na taj način 'otele' potrošačima više sredstava, nego su uprihodile na kamatama krtakoročnih kredita", zaključio je Tomašić.
Podsjetimo, Ministarstvo financija je poručilo da s HNB-om rade na naputku bankama kojim će riješiti ovu situaciju, no nisu zadali ili otkrili rok u kojem će donijeti taj naputak.

   Ukoliko imate pitanja vezana za rad banaka, Vlade, pojedine poteze institucija ili njihov izostanak, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
   
 

'Banka me ovrhom gurnula u crveno  i sad to ja plaćam'

<para>Naime, parketar Tomislav Ćurić iz Piškorevaca je kao proizvođač prije četiri mjeseca isporučio parket za sportsku dvoranu u Čaglinu, čije radove je financiralo Ministarstvo regionalnog razvoja. No, do danas Ćurić nije naplatio svoj parket vrijedan 400 tisuća kuna, a država od njega sad želi naplatiti porez.</para>
<para>Dok Ćurić krivi državu, država odgovornost prebacuje na glavnog izvođača radova, jednu tvrtku iz Piškorevaca. No, njihov je račun blokiran, a u blokadu su dospjeli jer nisu u cijelosti uspjeli naplatiti nekoliko drugih poslova s državom, piše <emphasis>
 <ulink url="http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/drzava-mu-duguje-400-000-kuna.html">Dnevnik.hr</ulink>
 </emphasis>.</para>
<para>Ministar Grčić o ovom slučaju nije ponudio rješenje. "Mi smo istražili vrlo precizno ovu situaciju. Riječ je o poduzetniku koji je podizvođač u jednom projektu, ugovor je potpisala sasvim druga firma. Ta firma je trenutno u blokadi", tek je objasnio ministar.</para>
<para>Dakle, dok god je glavni izvođač radova blokiran, novac ne može sjesti na račun Tomislava Ćurića. Problem je i u tome što vlasnici blokirane tvrtke tvrde da im država nije platila parket, ali ne žele govoriti za medije, navodno jer s državom imaju otvorenih još nekoliko velikih poslova. </para>
<para>U međuvremenu se država Ćuriću upisala na imovinu zbog neplaćenog poreznog duga, koji raste jer mu računaju zatezne kamate.</para>
<para>"Meni država uredno naplaćuje zatezne kamate. Komu ću ja naplatiti zatezne kamate? Neka mi oni kažu, Grčić, Linić, Čačić, neka kažu kome da ja naplatim zatezne kamate", ljut je Ćurić. "Rekao sam da mogu čekati još 15 ili 20 dana. Ali, ako ne plate, ići ćemo čupati parket. Vi ćete moći doći snimiti kako se pravi šteta", rekao je Ćurić za Novu TV.</para>

Država mu tereti imovinu, a zbog nje ostao bez novca 'Meni država uredno naplaćuje zatezne kamate. Komu ću ja naplatiti zatezne kamate? 
Naime, parketar Tomislav Ćurić iz Piškorevaca je kao proizvođač prije četiri mjeseca isporučio parket za sportsku dvoranu u Čaglinu, čije radove je financiralo Ministarstvo regionalnog razvoja. No, do danas Ćurić nije naplatio svoj parket vrijedan 400 tisuća kuna, a država od njega sad želi naplatiti porez.
Dok Ćurić krivi državu, država odgovornost prebacuje na glavnog izvođača radova, jednu tvrtku iz Piškorevaca. No, njihov je račun blokiran, a u blokadu su dospjeli jer nisu u cijelosti uspjeli naplatiti nekoliko drugih poslova s državom, piše 
      Dnevnik.hr
   .
Ministar Grčić o ovom slučaju nije ponudio rješenje. "Mi smo istražili vrlo precizno ovu situaciju. Riječ je o poduzetniku koji je podizvođač u jednom projektu, ugovor je potpisala sasvim druga firma. Ta firma je trenutno u blokadi", tek je objasnio ministar.
Dakle, dok god je glavni izvođač radova blokiran, novac ne može sjesti na račun Tomislava Ćurića. Problem je i u tome što vlasnici blokirane tvrtke tvrde da im država nije platila parket, ali ne žele govoriti za medije, navodno jer s državom imaju otvorenih još nekoliko velikih poslova. 
U međuvremenu se država Ćuriću upisala na imovinu zbog neplaćenog poreznog duga, koji raste jer mu računaju zatezne kamate.
"Meni država uredno naplaćuje zatezne kamate. Komu ću ja naplatiti zatezne kamate? Neka mi oni kažu, Grčić, Linić, Čačić, neka kažu kome da ja naplatim zatezne kamate", ljut je Ćurić. "Rekao sam da mogu čekati još 15 ili 20 dana. Ali, ako ne plate, ići ćemo čupati parket. Vi ćete moći doći snimiti kako se pravi šteta", rekao je Ćurić za Novu TV. 

Država mu tereti imovinu, a zbog nje ostao bez novca

<para>"Također, moja je poznanica dobila opomenu zbog duga, odnosno kamata za zakašnjele uplate od 0,37 lipa", ispričala je Ana Ivančić iz Opatije, ukazavši na to kako se građane proziva zbog toga što svoje obveze nisu podmirili na vrijeme, a na nove im uplatnice nisu otisnuli datum dospijeća!</para>
<para>"Kakav je to način! Tjeraju ljude u dodatan trošak, umjesto da su od novca koji se utrošio za tiskanje i slanje opomena kupili kruh za siromahe", prokomentirala je gospođa Ivančić za <emphasis>
 <ulink url="http://www.novilist.hr">Novi list</ulink>
 </emphasis>.
 
</para>
<heading2>Nije precizirano na koje se razdoblje odnosi zatezna kamata</heading2>
<para>
Ova Opatijka nije jedina koja je dobila upozorenje o ovom suludom dugu: u redakciju lista javila se još jedna gospođa, kojoj je zaračunat dug od 0,81 lipu! Još jedna gospođa primila je uplatnicu na ime duga od 2,85 kuna, pa je izrevoltirana izlistala sve svoje uplate iz prošle godine, jer račune plaća uredno 20. u mjesecu i nije joj bilo jasno zašto je kažnjena. </para>
<para>"Smeta mi što nije precizirano za koje se razdoblje odnosi zatezna kamata, a ukoliko na uplatnici ne stoji datum dospijeća – onda je to greška onoga tko je uplatnicu ispostavio, nikako ne platiše koji možda nema svaki dan za kruh, ali se trudi uredno podmirivati svoje obveze", komentirala je neimenovana gospođa.</para>
<heading2>'U ovom trenutku se nije moglo drugačije pripremiti opomene'</heading2>
<para>
Na službenim internetskim stranicama Grada Opatije tvrde da se rokovi plaćanja komunalne naknade nisu mijenjali u odnosu na ranije godine, no budući da uplatnice koje su zaprimili početkom veljače ne sadrže rokove dospijeća, objavili su da je rok dospijeća po svakoj uplatnici 15. u mjesecu za tekući mjesec, s izuzetkom za prvi i drugi mjesec 2012. godine.
 
Što se tiče opomena o smiješnim dugovima, kažu da je "Grad u obvezi obračunavati zatezne kamate na zakašnjela plaćanja temeljem zakonskih odredbi za što je podložan nadzoru Državne revizije", a radi "jedinstvene obrade podataka" svi dopisi koji sadrže opomenu (dug ili kamate) "imaju isti sadržaj bez obzira na visinu obračunatih kamata ili visinu duga iz ranijih godina, što se u ovom trenutku nije moglo drugačije pripremiti". </para>
<para>"Budući da su u određenom broju slučajeva kamate ili dug obračunati u niskom iznosu, kako obveznici ne bi plaćali dodatne troškove provizije, obavještavamo ih da se taj iznos može uplatiti zajedno s prvom obvezom koja dospijeva za 2012. godinu na način da se iznos kamata (duga) pribroji obvezi za prvo dospjelo razdoblje", piše na stranici grada.</para>

Zbog duga od 0,29 lipa ljudima prijete ovrhom! 'Uz uplatnice za plaćanje komunalne naknade u 2012. godini, dobila sam od Grada Opatije i opomenu. 
"Također, moja je poznanica dobila opomenu zbog duga, odnosno kamata za zakašnjele uplate od 0,37 lipa", ispričala je Ana Ivančić iz Opatije, ukazavši na to kako se građane proziva zbog toga što svoje obveze nisu podmirili na vrijeme, a na nove im uplatnice nisu otisnuli datum dospijeća!
"Kakav je to način! Tjeraju ljude u dodatan trošak, umjesto da su od novca koji se utrošio za tiskanje i slanje opomena kupili kruh za siromahe", prokomentirala je gospođa Ivančić za 
      Novi list
   .
   

Nije precizirano na koje se razdoblje odnosi zatezna kamata

Ova Opatijka nije jedina koja je dobila upozorenje o ovom suludom dugu: u redakciju lista javila se još jedna gospođa, kojoj je zaračunat dug od 0,81 lipu! Još jedna gospođa primila je uplatnicu na ime duga od 2,85 kuna, pa je izrevoltirana izlistala sve svoje uplate iz prošle godine, jer račune plaća uredno 20. u mjesecu i nije joj bilo jasno zašto je kažnjena. 
"Smeta mi što nije precizirano za koje se razdoblje odnosi zatezna kamata, a ukoliko na uplatnici ne stoji datum dospijeća – onda je to greška onoga tko je uplatnicu ispostavio, nikako ne platiše koji možda nema svaki dan za kruh, ali se trudi uredno podmirivati svoje obveze", komentirala je neimenovana gospođa.
'U ovom trenutku se nije moglo drugačije pripremiti opomene'

Na službenim internetskim stranicama Grada Opatije tvrde da se rokovi plaćanja komunalne naknade nisu mijenjali u odnosu na ranije godine, no budući da uplatnice koje su zaprimili početkom veljače ne sadrže rokove dospijeća, objavili su da je rok dospijeća po svakoj uplatnici 15. u mjesecu za tekući mjesec, s izuzetkom za prvi i drugi mjesec 2012. godine.
   
Što se tiče opomena o smiješnim dugovima, kažu da je "Grad u obvezi obračunavati zatezne kamate na zakašnjela plaćanja temeljem zakonskih odredbi za što je podložan nadzoru Državne revizije", a radi "jedinstvene obrade podataka" svi dopisi koji sadrže opomenu (dug ili kamate) "imaju isti sadržaj bez obzira na visinu obračunatih kamata ili visinu duga iz ranijih godina, što se u ovom trenutku nije moglo drugačije pripremiti".  
"Budući da su u određenom broju slučajeva kamate ili dug obračunati u niskom iznosu, kako obveznici ne bi plaćali dodatne troškove provizije, obavještavamo ih da se taj iznos može uplatiti zajedno s prvom obvezom koja dospijeva za 2012. godinu na način da se iznos kamata (duga) pribroji obvezi za prvo dospjelo razdoblje", piše na stranici grada. 

Zbog duga od 0,29 lipa ljudima prijete ovrhom!

<para>Ovaj je dug posljedica izgradnje elektrane, što se financiralo iznosom u protuvrijednosti današnjih 120 milijuna eura. Kako je kredit umjesto srpske strane plaćao HEP, na osnovicu su se nagomilale i redovite te zatezne kamate u iznosu od najmanje 150 milijuna eura. </para>
<para>Do ovih je podataka došao <emphasis>Večernji list </emphasis>na osnovi internih HEP-ovih dokumenata. Riječ je o novcu koji je Elektroprivreda SRH potkraj 70-ih godina uložila u gradnju Termoelektrane Obrenovac VI. i rudnika Tamnava, na koji njezin sljednik HEP ima pravo na osnovi kreditnog, a ne vlasničkog odnosa, koji je tada ugovoren. No, ono što je još značajnije odnosi se na stavku ugovora prema kojoj HEP ima pravo na kupnju električne energije po povlaštenoj cijeni iz navedene elektrane. </para>
<heading2>Podmirivanje duga značilo bi niže cijene struje za građane</heading2>
<para>
S obzirom na to da je isporuka obustavljena 1991. godine, HEP prema ugovoru ima pravo na još 12,5 godina isporuke ili na 21,9 TWh (teravata) struje. Ilustracije radi, trenutačna godišnja razina potrošnje u Hrvatskoj iznosi oko 18 TWh. S obzirom na to da je HEP uvoznu struju za sljedeću godinu kupio za oko 47 eura po MWh (megavata), a ova iz Srbije ne bi iznosila više od 30 eura po MWh, proizlazi da HEP na ovoj razlici u cijeni gubi približno 372 milijuna eura. Dapače, tako jeftino nabavljena struja možda bi mogla smanjiti i račune građana.</para>
<para>A kada smo kod potrošača, zanimljivo je usporediti kako je HEP revan u iskapčanjima i tužbama za neplaćena potraživanja. Dvije tisuće kuna duga kućanstva dovoljno je za ove mjere. Više od pola milijarde eura duga očito nije. I to sve u vremenu kada se država hvali da je ukinula "harač" te njime do sada blagajnu napunila s 2,8 milijardi kuna. Iznos duga Elektroprivrede Srbije preračunato iznosi gotovo dvostruko više, tj. oko 5 milijardi kuna. Odgovor na pitanje zašto ništa nije poduzeto da se naplati dug gotovo je nemoguće dobiti, tvrde u <emphasis>Večernjem listu</emphasis>. </para>
<heading2>Odbijenica za pregovore</heading2>
<para>
No, u dvama se dokumentima iz 2004., koje potpisuje bivši predsjednik Uprave Ivan Mravak, te internom izvješću s kraja 2008. objašnjava kako nitko ništa ne poduzima. </para>
<para>"S obzirom na činjenično stanje, može se konstatirati da je ugovor još na snazi, da će se inzistirati na nastavku primjene ugovora, s tim da se stranke dogovore o potrebnim izmjenama ugovora s obzirom na nastup promijenjenih okolnosti te da treba inicirati dogovor o početku povrata zajma", piše u zaključku HEP-a. U više navrata HEP je, počevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuke električne energije i povrata kredita. Predlagano je da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora između uprava HEP-a i EPS-a.</para>
<para>U HEP-u odgovaraju da nije istina da ne vode brigu o dugu EPS HEP-u te kažu kako je to za njih značajno pitanje. </para>
<para>"HEP je u više navrata, počevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuka struje i povrata kredita. Predlagano je da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora između uprava HEP-a i EPS-a uz adekvatno angažiranje stručnjaka ministarstva s obje strane. Posljednji je sastanak održan u rujnu ove godine i vjerujemo da će uskoro započeti, odnosno nastaviti rad tih timova u cilju pronalaženja zadovoljavajućih rješenja. Pitanje 21,9 Twh struje od ključne je, pak, važnosti jer HEP želi namiriti svoja potraživanja", rekli su u HEP-u za <emphasis>Večernji list</emphasis>.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201006070080006
arti-201010050057006
arti-201002040154006
arti-201002160148006
arti-201004280721006</para>

zaboravio na srpski dug od pola milijarde eura? 
Ovaj je dug posljedica izgradnje elektrane, što se financiralo iznosom u protuvrijednosti današnjih 120 milijuna eura. Kako je kredit umjesto srpske strane plaćao HEP, na osnovicu su se nagomilale i redovite te zatezne kamate u iznosu od najmanje 150 milijuna eura. 
Do ovih je podataka došao Večernji list na osnovi internih HEP-ovih dokumenata. Riječ je o novcu koji je Elektroprivreda SRH potkraj 70-ih godina uložila u gradnju Termoelektrane Obrenovac VI. i rudnika Tamnava, na koji njezin sljednik HEP ima pravo na osnovi kreditnog, a ne vlasničkog odnosa, koji je tada ugovoren. No, ono što je još značajnije odnosi se na stavku ugovora prema kojoj HEP ima pravo na kupnju električne energije po povlaštenoj cijeni iz navedene elektrane. 
Podmirivanje duga značilo bi niže cijene struje za građane

S obzirom na to da je isporuka obustavljena 1991. godine, HEP prema ugovoru ima pravo na još 12,5 godina isporuke ili na 21,9 TWh (teravata) struje. Ilustracije radi, trenutačna godišnja razina potrošnje u Hrvatskoj iznosi oko 18 TWh. S obzirom na to da je HEP uvoznu struju za sljedeću godinu kupio za oko 47 eura po MWh (megavata), a ova iz Srbije ne bi iznosila više od 30 eura po MWh, proizlazi da HEP na ovoj razlici u cijeni gubi približno 372 milijuna eura. Dapače, tako jeftino nabavljena struja možda bi mogla smanjiti i račune građana.
A kada smo kod potrošača, zanimljivo je usporediti kako je HEP revan u iskapčanjima i tužbama za neplaćena potraživanja. Dvije tisuće kuna duga kućanstva dovoljno je za ove mjere. Više od pola milijarde eura duga očito nije. I to sve u vremenu kada se država hvali da je ukinula "harač" te njime do sada blagajnu napunila s 2,8 milijardi kuna. Iznos duga Elektroprivrede Srbije preračunato iznosi gotovo dvostruko više, tj. oko 5 milijardi kuna. Odgovor na pitanje zašto ništa nije poduzeto da se naplati dug gotovo je nemoguće dobiti, tvrde u Večernjem listu. 
Odbijenica za pregovore

No, u dvama se dokumentima iz 2004., koje potpisuje bivši predsjednik Uprave Ivan Mravak, te internom izvješću s kraja 2008. objašnjava kako nitko ništa ne poduzima. 
"S obzirom na činjenično stanje, može se konstatirati da je ugovor još na snazi, da će se inzistirati na nastavku primjene ugovora, s tim da se stranke dogovore o potrebnim izmjenama ugovora s obzirom na nastup promijenjenih okolnosti te da treba inicirati dogovor o početku povrata zajma", piše u zaključku HEP-a. U više navrata HEP je, počevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuke električne energije i povrata kredita. Predlagano je da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora između uprava HEP-a i EPS-a.
U HEP-u odgovaraju da nije istina da ne vode brigu o dugu EPS HEP-u te kažu kako je to za njih značajno pitanje. 
"HEP je u više navrata, počevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuka struje i povrata kredita. Predlagano je da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora između uprava HEP-a i EPS-a uz adekvatno angažiranje stručnjaka ministarstva s obje strane. Posljednji je sastanak održan u rujnu ove godine i vjerujemo da će uskoro započeti, odnosno nastaviti rad tih timova u cilju pronalaženja zadovoljavajućih rješenja. Pitanje 21,9 Twh struje od ključne je, pak, važnosti jer HEP želi namiriti svoja potraživanja", rekli su u HEP-u za Večernji list.
Prethodni članci:

arti-201006070080006
arti-201010050057006
arti-201002040154006
arti-201002160148006
arti-201004280721006 HEP 

zaboravio na srpski dug od pola milijarde eura?

Postroll

Preroll

JE LI MOGUĆE IZVUĆI SE IZ PAKLA OVRHA? Problem se može jednostavno riješiti, i to sa samo jednim ograničenjem

racuni

Hrvatska

Članak

HINA

OVO MOŽE SAMO HRVATSKA POŠTA: Više od 20 dana nisu dobili poštu jer je poštarica na bolovanju

<para>06.05.2014., Koprivnica - Postar dotrajalim motorom raznosi postu i pakete. 
Photo: Marijan Susenj/PIXSELL</para>

#zatezne kamate

Problem se može jednostavno riješiti, i to sa samo jednim ograničenjem

Problem se može jednostavno riješiti, i to sa samo jednim ograničenjem

Više od 20 dana nisu dobili poštu jer je poštarica na bolovanju

Više od 20 dana nisu dobili poštu jer je poštarica na bolovanju

U strahu od zateznih kamata Zagrepčanin 'platio' 0 kuna

U strahu od zateznih kamata Zagrepčanin 'platio' 0 kuna

Porezna kasni sa slanjem rješenja i onda zaračunava kamate!

Porezna kasni sa slanjem rješenja i onda zaračunava kamate!

Složna Vlada ne boji se nikoga

Složna Vlada ne boji se nikoga

Prijavit ćemo Vladu Europskoj komisiji

Prijavit ćemo Vladu Europskoj komisiji

'Izmjenama pomažemo građanima i gospodarstvu'

'Izmjenama pomažemo građanima i gospodarstvu'

Banke bi mogle dići kamate na kredite?

Banke bi mogle dići kamate na kredite?

Iz HNB-a stižu dobre vijesti za neredovite platiše

Iz HNB-a stižu dobre vijesti za neredovite platiše

Pet scenarija u kojima građani gube: Linić vas ne smije gurnuti u crveno!

Pet scenarija u kojima građani gube: Linić vas ne smije gurnuti u crveno!

'Banka me ovrhom gurnula u crveno i sad to ja plaćam'

'Banka me ovrhom gurnula u crveno i sad to ja plaćam'

Država mu tereti imovinu, a zbog nje ostao bez novca

Država mu tereti imovinu, a zbog nje ostao bez novca

Zbog duga od 0,29 lipa ljudima prijete ovrhom!

Zbog duga od 0,29 lipa ljudima prijete ovrhom!

zaboravio na srpski dug od pola milijarde eura?

zaboravio na srpski dug od pola milijarde eura?