Put od neprilike do dužničkog ropstva popločan je zateznim kamatama. Baš takva je i Sonjina priča. Zbog lošeg poslovanja krajem devedesetih godina prošlog stoljeća zatvara dućan i ostaje banci dužna 60.000 kuna. Zbog zateznih kamata dug do danas raste do neslućenih visina.
"Sada je došlo do toga da imam 60.000 glavnice i 300.000 kamata. A već otplaćivam dug od 2004. Jedanaest godina! I ja se nisam makla dalje od toga. Samo ide i ide gore i gore", žali se umirovljenica Sonja.
Zbog ovakvih slučajeva, odnosno činjenice da su zatezne kamate u Hrvatskoj već godinama među najvišima u Europi, Vlada ih smanjuje. Izmjene Zakona o obaveznim odnosima stigle su u Sabor, zatezne kamate za građane trebale bi pasti s 12 na 8,14 posto, odnosno za tvrtke s 15 na 10,14 posto.
"Mi želimo intervenirati što prije jer želimo da to građani što prije osjete. Zato idemo i u hitnu proceduru i samo jedno čitanje, zato i idemo s ovakvom intervencijom kroz ovaj zakon u druge", poručio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Što će to značiti građanima? Na primjeru duga od 10.000 kuna razlika u iznosu kamate na godišnjoj razini i više je nego jasna. Prema staroj kamati dug bi godišnje rastao za 1.240 kuna, prema novoj kamati će rasti oko 800 kuna. Razlika nije zanemariva, no postoji problem! Predloženim izmjenama Zakona zadire se i u ugovorne kamate koje će se jednim dijelom smanjiti, ali će dijelom i rasti, pa se oporba buni.
"Zašto ste izmijenili da se eskontna zakonska kamata ne računa kad je neodrediva ugovorena kamata više za jednu četvrtinu nego sad na jednu polovinu? To znači da sada idete na štetu dužnika, a u korist vjerovnika", naglasio je HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić.
"Kakva korist građanima ako im povećavamo zakonom propisani način obračuna kamatne stope ako ugovorom kamatna stopa nije ugovorena? Jer tako je povećavamo za 30 posto", poručio je Laburist Dragutin Lesar.
Oporba stoga predlaže amandman kojim bi se i ovaj problem riješio, a Vlada ga ovaj put neće tek tako odbiti.
"U ovom trenutku vam neću sada reći da ili ne, ali smo skloni prihvaćanju. Trebamo još vidjeti kako nam se to uklapa u cijeli sustav. Sve ono što bude predloženo u interesu građana to ćemo prihvatiti", dodao je ministar Miljenić.
Međutim, pitanje je kolikom će broju građana to zaista olakšati život.
