Sredinom svibnja Ministarstvo pravosuđa uputit će Vladi izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima na temelju kojih bi zatezne kamate za dugovanja između građana i građana te dugovanja između građana i pravnih osoba trebale pasti na 8,14 posto, a za dugovanja između pravnih osoba i pravnih osoba na 10,14 posto, prenosi Jutarnji list.
S obzirom na to da je sadašnja zatezna kamata 12,4 posto, to će, makar kad je riječ o fizičkim osobama, biti njihovo značajno smanjenje. Vlada će ove zakonske izmjene Saboru poslati na usvajanje po hitnoj proceduri, potvrđeno nam je u Ministarstvu pravosuđa. Smanjenjem zatezne kamate sa sadašnjih 12,4 posto na 10,14 za pravne te na 8,14 posto za fizičke osobe Hrvatska više ne bi bila država s najvišom zateznom kamatom unutar EU-a.
Kad su posrijedi zatezne kamate koje će plaćati fizičke osobe, Hrvatska će se, prođe li najavljena zakonska izmjena, svrstati među članice EU-a s najnižom zateznom kamatom. Po pitanju zateznih kamata za pravne osobe i dalje će ostati među pet članica EU-a s najvećom zateznom kamatom koja premašuje 10 posto. Ministarstvo pravosuđa će, potvrđeno nam je, inicirati i smanjenje maksimalne kamate na potročačko i stambeno kreditiranje.
U prijelaznim i završnim odredbama Zakona o obveznim odnosima to će Ministarstvo predložiti da se za oko 1 posto smanje kamate na potrošačko i stambeno kreditiranje. To znači, pojašnjava naš izvor iz Ministarstva pravosuđa, da bi se sadašnja maksimalna kamata na potrošačke kredite od 11 posto, a koja se ponajprije odnosi na minuse na tekućem računu, trebala smanjiti na 10,14 posto. Također, maksimalna kamata na stambene kredite sa sadašnjih 9 posto smanjila bi se na 8,14 posto.
