Hrvatski sabor u petak je jednoglasno izmijenio Zakon o obveznim odnosima pa će od 1. kolovoza zatezne kamate za građane pasti na 8,14, a za pravne osobe na 10,14 posto.
Vlada je prihvatila amandmane HDZ-a, laburista Dragutina Lesara i Mirele Holy (OraH) kojima je brisana predložena odredba po kojoj bi banke i nakon zakašnjenja dužnika mogle naplaćivati ugovornu kamatu ako je viša od zatezne. Tako će se dužnicima koji kasne s otplatom naplaćivati isključivo zatezna kamata.
Prihvaćen je i HDZ-ov amandman kojim je otklonjena mogućnost povećanja kamate koja se obračunava kada visina kamate nije utvrđena ugovorom.
Vlada je prihvatila i HDZ-ov amandman na prijedlog izmjena Zakona o zaštiti okoliša, koje je Sabor također donio jednoglasno.
"Pušu neki novi vjetrovi", komentirao je predsjednik Sabora Josip Leko.
Sabor je prihvatio Izvješće o izvršenju prošlogodišnjeg državnog proračuna, a s jednim suzdržanim glasom prihvaćeno je i izvješće o obavljenoj reviziji izvršenja proračuna.
Riječ je o izvješću koje je Vlada prihvatila 's ogradom', ne slažući se s dijelom u kojem državna revizija navodi da je odluku o privatizaciji Croatia osiguranja trebao donijeti Sabor, a ne Vlada.
Navodi se i da smanjivanje vrijednosti nekretnina tijekom privatizacije Croatia osiguranja nije napravljeno u skladu s međunarodnim knjigovodstvenim standardima, da je nejasno je li društvu uopće bila potrebna dokapitalizacija, kao i da je država preplatila konzultantske usluge u tom postupku.
Sabor je, međutim, izvješće Državnog ureda za reviziju prihvatio bez ikakvih popratnih zaključaka.
Prijedlog zaključka Frane Matušića (HDZ) da se Ured zaduži da provede cjelovitu reviziju postupka privatizacije CO-a većina je odbila.
'Vlada je mislila da će se nakon zamrzavanja tečaja problem riješiti sam od sebe'
Saborska oporba upozorila je u petak u Saboru da se ni nakon tri mjeseca ne naziru pomaci ka rješavanju problema dužnika u švicarskim francima, dok je istodobno Udruga Franak prosvjedovala na Markovu trgu zbog, kako kažu, pasivnosti institucija u rješavanju problema dužnika kredita u švicarcima, tražeći osnivanje istražnog povjerenstva za slučaj "Franak".
"Vlada je mislila da će se nakon zamrzavanja tečaja problem riješiti sam od sebe, no nakon tri mjeseca nije se riješilo ništa", ocijenio je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker.
Upozorio je da Hrvatska narodna banka (HNB) nije jasno odgovorila jesu li banke koje su davale kredite u švicarskim francima, doista i kupile franke na tržištu.
Kazao je kako su neki krediti podizani iz špekulativnih razloga te ocijenio da bi zato država morala gledati socijalni aspekt problema i zaštititi isključivo hrvatske državljane koji su na taj nači rješavali stambeno pitanje.
Nezavisni zastupnik Branko Vukšić rekao je da se problem pokušava ugasiti "brentom", a ekonomske analitičare i medije optužio je za sustavnu manipulaciji u zastrašivanje građana kolapsom koji bi se dogodio ako bi se ukinula devizna klauzula.
Nezavisni Damir Kajin smatra, međutim, kako je Vlada učinila sve što je mogla, "iako možda ne dovoljno" te da je ublažila teret mnogima s kreditima u švicarskom franku.
Upitao je i je li istina da je jedan bankar prijetio ministru financija Borisu Lalovcu te da "jedan umirovljenik u inozemstvu ima milijunski račun, a adresa mu je ista kao i adresa predsjednika Uprave jedne poslovne banke".
Upozorio je, međutim, na probleme građana koji su kredite uzeli u Reiffeisen zadrugama, te ustvrdio da 75 posto takvih dužnika nije u stanju vraćati kredit.
"S druge strane, u Austriji zatvaraju direktore tih štedionica, od Hrvata traže da sve plate, a u Hrvatskoj, pod patronaom Manjgure, koja vodi kampanju mnogima pa i mojim bivšim drugovima, ovršuju sirotinju", ustvrdio je Kajin.
Šuker je pak kazao kako je ključno pitanje jesu li RBA zadruge kredite nudile preko posrednika u Hrvatskoj.
"Ako jesu, to je u suprotnosti s hrvatskim zakonima. Građani su kredite mogli dizati u inozemstvu, ali su im oni morali biti isplaćeni na žiro račun u Hrvatskoj, o čemu je moralo biti obaviješten HNB", objasnio je Šuker.
Ustvrdio je kako sve te momente policija može jednostavno istražiti te dodao da mu nije jasno zašto se državne institucije ne pozabave tim problemom.
HNS-ov Srđan Gjurković ocijenio je kako su Vlada i Sabor nizom mjera olakšale položaj dužnika u švicaskom franku, ali i u eurima i kunama. Podsjetio je da je u saborskoj proceduri prijedlog zaključka Odbora za financije po kojem bi se banke obvezalo na ugovaranje aneksa na kredite u švicarskim francima u skladu s presudom Vrhovnog suda.
