U HNB-u zastupaju stav da ne treba žuriti sa spomenutim mjerama te da prije "primjene mjera koje bi mogle znatno utjecati na financijska tržišta treba sagledati i pomno provjeriti moguće učinke tih mjera na sve uključene subjekte i tek temeljem rezultata takve provjere odlučiti o njihovoj opravdanosti, korisnosti i primjenjivosti."
Konkretno, u HNB-u ističu da posebnu pozornost valja posvetiti utjecaju predsjednikovih mjera na stabilnost financijskog sustava, koji je okosnica funkcioniranja gospodarstva, prenosi Večernji list. Navode i da je nužno procijeniti i učinke mjera na dostupnost i cijenu kredita, što će biti važna odrednica budućeg razvoja gospodarstva te imati izravan učinak na životni standard stanovništva.
"Kod kreiranja i donošenja mjera potrebno je voditi računa i o tome da će danas uspostavljene mjere kreirati dugoročniji pravni okvir poslovanja na hrvatskom financijskom tržištu. Hrvatski bankovni sustav dobro je kapitaliziran i čvrst, a u interesu je stabilnosti financijskog sustava naše zemlje u cjelini i uspješnog razvoja gospodarstva da takav i ostane", kažu iz Hrvatske narodne banke.
Čini se tako da je od svih predsjednikovih inicijativa, HNB-u najviše 'legla' ona o zateznim kamatama. Naime, HNB navodi da su predložili izmjene odgovarajućih odredaba Zakona o obveznim odnosima te da će se zatezna kamatna stopa utvrđivati na nov način, koji je blizak prijedlogu predsjednika Josipovića.
Podsjetimo, predsjednik je kazao da je zatezna kamata sada previsoka i nepravedna, do mjere da pojedini vjerovnici namjerno odugovlače sporove i naplatu radi što veće dobiti. Savjetovao je da bi zatezna kamata trebala biti određeni broj indeksnih poena – možda dva indeksna poena – veća od redovite kamate.