Novi rat Vlade i banaka zbog sniženja zateznih i najviših
dopuštenih kamata.
"Nažalost Hrvatska je među zemljama s najvećom stopom zatezne
kamate, one su za građane 12 posto a za trgovce ovisi... Razno su
regulirani, od 12 do 15 posto", izjavio je ministar pravosuđa
Orsat Miljenić.
Vlada ruši zatezne kamate između trgovaca, pravnih osoba i poduzetnika na 10.14 posto a za građane potrošače s 12 na 8,14 posto. Također snižava najvišu kamatu s 11 na 10,14 posto i upravo je to najspornije za hrvatsku udrugu banaka.
(Foto: Boris Scitar/vecernji list/PIXSELL)
"Iz vrlo jednostavnog razloga jer je to suprotno temeljnjim načelima tržišne ekonomije. Radi se o administrativnmom određivanju cijena. Roba koju banke prodaju je novac i ona ima svoju cijenu nabave i ne može se samo tako reći, i ne može se samo tako reći da se ona mora spustiti za 0,86 postotnih poena", kazao je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka.
Rat Banski dvori - banke ne vodi se prvi put. Sličan sukob imao je i bivši ministar Slavko Linić kada je pokušao zakonom o kamatama spustiti najnižu stopu pa su se banke žalile Bruxellesu.
"Vjetrojatno će EK intervenirati jer ne može se intervenirati u cijene na tržištu... Oni su upoznati bili prošle godine kada se to pokušalo napraviti kroz zakon o kamatama i tada su poslali mišljenje, vjerujem da će to i sada napraviti", dodaje Bohaček.
Iz ministarstva pravosuđa odgovaraju - Komisiji ćemo obrazložiti da je sve po u skladu s pravilima.
Štoviše, ministar pravosuđa najavljuje i daljnje ograničavanje kamata.
"S ovim idemo pomoći građanima žurno a na nama je posao da razmotrimo ukupno uređenje kamata, da vidimo stopu ugovorne kamate neke zemlje uopće nemaju ograničenje", dodaje Miljenić.
Zategnuti odnosi na relaciji banke - Vlada postaju već - tradicija.
