Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inercija spavanja je fiziološko stanje oštećenih kognitivnih i senzorno-motoričkih performansi koje je prisutno neposredno nakon buđenja, a tijekom kojeg imamo smanjene sposobnosti i budnost, i jedino što želimo je vratiti se u krevet, piše <ulink url="https://www.mindbodygreen.com/articles/how-sleep-inertia-causes-grogginess-and-how-magnesium-can-help">Mind Body Green</ulink>. </para><hmn:article id="d0e1490c-b33e-11eb-a701-0242ac120014" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanstvenici pretpostavljaju da ovo stanje ima veze s našim unutarnjim satom. U maloj studiji s radnicima hitne pomoći, koji moraju biti 100 posto funkcionalni čim se probude, efekt inercije spavanja testiran je tijekom cijele noći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="f342eb12-c47e-11eb-b987-d2aa5a6b503c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvanaest radnika budili su u različitim vremenima tijekom noći i ranog jutra, pa su od njih tražili da rješavaju matematičke jednadžbe. Teško su se koncentrirali kada su se probudili tijekom noći, kada su im cirkadijalni satovi govorili da je vrijeme za spavanje. Naš unutarnji sat ukazuje da naš unutrašnji sat može pridonjeti povećanom vremenu obrade podataka. Idealno vrijeme za buđenje je neposredno nakon što završite ciklus spavanja, jer će se tada vaše tijelo osjećati najsvježije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inercija spavanja može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Većina ljudi otkrit će da mrzovoljnost nestaje između 15 i 30 minuta nakon buđenja, pogotovo ako dan započnu energičnom jutarnjom rutinom.</para><hmn:article id="1323bf3e-b1c8-11eb-a871-0242ac15001d" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Savjeti za lakše buđenje</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na inerciju spavanja utječe svjetlost pa je najbolji način da je pobijedite jest da jutro provedete u šetnji. Može vam pomoći i magnezij koji može povećati melatonon, ublažavajući mrzovoljnost. Idealan način za buđenje je nakon što ste spavali cijelu noć, kada se sami probudimo. Ključno kako bi to postignuli jest da se držimo dosljednog vremena za spavanje i buđenje, čak i vikendom. Izbjegavajte odgađanje alarma. Odlaganje alarma može samo pogoršati jutarnju mrzovoljnost. Kada odgađate buđenje, veća je vjerojatnost da ćete se vratiti u dublje stanje sna, što će buđenje učiniti još težim, a mrzovoljnost neizbježnom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Teško se budite i razbuđujete? Donosimo četiri savjeta kako se ustati rano ujutro i izbjeći mrzovoljnost Teško se budite i još teže razbuđujete? Ne brinite se, niste jedini. Mnogi ljudi pate od tih problema, no oni nisu nerješivi Inercija spavanja je fiziološko stanje oštećenih kognitivnih i senzorno-motoričkih performansi koje je prisutno neposredno nakon buđenja, a tijekom kojeg imamo smanjene sposobnosti i budnost, i jedino što želimo je vratiti se u krevet, piše Mind Body Green. Znanstvenici pretpostavljaju da ovo stanje ima veze s našim unutarnjim satom. U maloj studiji s radnicima hitne pomoći, koji moraju biti 100 posto funkcionalni čim se probude, efekt inercije spavanja testiran je tijekom cijele noći.Dvanaest radnika budili su u različitim vremenima tijekom noći i ranog jutra, pa su od njih tražili da rješavaju matematičke jednadžbe. Teško su se koncentrirali kada su se probudili tijekom noći, kada su im cirkadijalni satovi govorili da je vrijeme za spavanje. Naš unutarnji sat ukazuje da naš unutrašnji sat može pridonjeti povećanom vremenu obrade podataka. Idealno vrijeme za buđenje je neposredno nakon što završite ciklus spavanja, jer će se tada vaše tijelo osjećati najsvježije.Inercija spavanja može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Većina ljudi otkrit će da mrzovoljnost nestaje između 15 i 30 minuta nakon buđenja, pogotovo ako dan započnu energičnom jutarnjom rutinom.Savjeti za lakše buđenjeNa inerciju spavanja utječe svjetlost pa je najbolji način da je pobijedite jest da jutro provedete u šetnji. Može vam pomoći i magnezij koji može povećati melatonon, ublažavajući mrzovoljnost. Idealan način za buđenje je nakon što ste spavali cijelu noć, kada se sami probudimo. Ključno kako bi to postignuli jest da se držimo dosljednog vremena za spavanje i buđenje, čak i vikendom.  Izbjegavajte odgađanje alarma. Odlaganje alarma može samo pogoršati jutarnju mrzovoljnost. Kada odgađate buđenje, veća je vjerojatnost da ćete se vratiti u dublje stanje sna, što će buđenje učiniti još težim, a mrzovoljnost neizbježnom.  USTANITE SA SMIJEŠKOM 

USTANITE SA SMIJEŠKOM

Teško se budite i razbuđujete? Donosimo četiri savjeta kako se ustati rano ujutro i izbjeći mrzovoljnost

<para>
Znanstvenici se kunu da su otkrili tajnu boljeg spavanja, i to zavaravanjem vlastitog unutarnjeg sata. BBC Horizon proveo je eksperiment uz pomoć komandosa Alda Kanea, koji je proveo deset dana u nuklearnom bunkeru bez imanja pojma o vremenu. Znanstvenici su pratili njegov tjelesni sat i otkrili da se bez svjetla on nije mogao iznova posložiti, odnosno vratiti u normalu, kao ni reći koliko je sati.</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/AldoKane/status/1050457958767845376"/>
<para>Kroz niz testova, evolucijska biologinja Ella Al-Shamahi pronašla je ključni dokaz o tomu kako ljudsko tijelo funkcionira. Uklanjajući sve zamke suvremenog života, eksperiment je pokazao kako radi tjelesni sat.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="565689b2-b1c3-11eb-b59b-0242ac13004f"/>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bc7726b0-92a2-11eb-b8bf-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Testiranje vlastitih granica</heading2>
<para>
Aldo je prošao tri faze testiranja tijekom deset dana. Najprije je pokušao pratiti vrijeme bez ikakvih pomagala, oslanjajući se isključivo na svoj unutarnji mehanizam. U drugoj je fazi bio u mraku tri dana, što je dovelo do poremećaja sinkronizacije sa stvarnim svijetom od tri sata. I na kraju se morao izboriti s jet lagom - Ella ga je budila pet sati prije njegova prirodnog obrasca spavanja.</para>
<para>Komandos je testirao svoje granice, a biologinja je nakon svega zaključila: "To je na njega utjecalo mentalno, zapravo je bilo prilično neugodno za gledati." Eksperiment je samo naglasio važnost ljudskoga bioritma te njegov utjecaj na zdravlje, sreću i svakodnevni život.</para>

Komandos je 10 dana zavaravao svoj unutarnji sat; 'Bilo je vrlo neugodno gledati' Uklanjajući sve zamke suvremenog života, eksperiment je pokazao kako radi tjelesni sat 

Znanstvenici se kunu da su otkrili tajnu boljeg spavanja, i to zavaravanjem vlastitog unutarnjeg sata. BBC Horizon proveo je eksperiment uz pomoć komandosa Alda Kanea, koji je proveo deset dana u nuklearnom bunkeru bez imanja pojma o vremenu. Znanstvenici su pratili njegov tjelesni sat i otkrili da se bez svjetla on nije mogao iznova posložiti, odnosno vratiti u normalu, kao ni reći koliko je sati.

Kroz niz testova, evolucijska biologinja Ella Al-Shamahi pronašla je ključni dokaz o tomu kako ljudsko tijelo funkcionira. Uklanjajući sve zamke suvremenog života, eksperiment je pokazao kako radi tjelesni sat.



   

Testiranje vlastitih granica

Aldo je prošao tri faze testiranja tijekom deset dana. Najprije je pokušao pratiti vrijeme bez ikakvih pomagala, oslanjajući se isključivo na svoj unutarnji mehanizam. U drugoj je fazi bio u mraku tri dana, što je dovelo do poremećaja sinkronizacije sa stvarnim svijetom od tri sata. I na kraju se morao izboriti s jet lagom - Ella ga je budila pet sati prije njegova prirodnog obrasca spavanja.
Komandos je testirao svoje granice, a biologinja je nakon svega zaključila: "To je na njega utjecalo mentalno, zapravo je bilo prilično neugodno za gledati." Eksperiment je samo naglasio važnost ljudskoga bioritma te njegov utjecaj na zdravlje, sreću i svakodnevni život. NE POKUŠAVAJTE OVO SAMI: 

NE POKUŠAVAJTE OVO SAMI:

Komandos je 10 dana zavaravao svoj unutarnji sat; 'Bilo je vrlo neugodno gledati'

<para>
Svi zaposleni ljudi imaju svoj bioritam - liježu otprilike u isto vrijeme i bude se prema ustaljenom predlošku. Kada dođe vikend, svi se vole opustiti pa si dopuste ostati budni dokasno i spavati dulje no inače. Koliko se god to činilo oslobađajućim jer znate da uživate, stručnjaci tvrde da vas taj nagli preokret rasporeda može doslovno ubiti.</para>
<para>Tijelo ima svoj unutarnji sat i, kada se on poremeti, to se odražava na zdravlje srca. Tako se rizik od smrti uzrokovane srčanim problemima penje za 11 posto ako si samo vikendima priuštite to malo zadovoljstvo duljeg spavanja.</para>
<para>Istraživanje na 984 odraslih, objavljeno u časopisu Sleep, pronašlo je vezu između promjene obrasca spavanja i razvoja srčanih bolesti te umora, iako još nije jasno zašto je tomu tako.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1cb5cfc6-b1c1-11eb-b2e2-0242ac140021"/>
<para>Prijašnje su studije već uočile kako dulje spavanje vikendom povećava rizik od dijabetesa. Mnogi su ljudi koji su skloni naglim promjenama u spavanju imali višak kilograma i povišenu razinu šećera u krvi.</para>
<para>"Pridržavanje rasporeda spavanja gotovo je jednako važno za naše kognitivne sposobnosti kao i količina kvalitetnog sna", smatra dr. Michael Scullin.</para>
<para>Ipak, ne slažu se svi s ovom konstatacijom. Dr. Jim Horne kaže kako nije raspored spavanja kriv za nastanak bolesti, već dugotrajan stres, kojemu su mnogi svakodnevno izloženi, piše <ulink url="http://www.dailymail.co.uk/health/article-4769574/Weekend-lie-ins-bad-heart-waistline.html">Daily Mail</ulink>.</para>

Evo zašto to ne biste smjeli raditi, doslovno vas može ubiti "Pridržavanje rasporeda spavanja gotovo je jednako važno za naše kognitivne sposobnosti kao i količina kvalitetnog sna", smatra dr. Michael Scullin. 

Svi zaposleni ljudi imaju svoj bioritam - liježu otprilike u isto vrijeme i bude se prema ustaljenom predlošku. Kada dođe vikend, svi se vole opustiti pa si dopuste ostati budni dokasno i spavati dulje no inače. Koliko se god to činilo oslobađajućim jer znate da uživate, stručnjaci tvrde da vas taj nagli preokret rasporeda može doslovno ubiti.
Tijelo ima svoj unutarnji sat i, kada se on poremeti, to se odražava na zdravlje srca. Tako se rizik od smrti uzrokovane srčanim problemima penje za 11 posto ako si samo vikendima priuštite to malo zadovoljstvo duljeg spavanja.
Istraživanje na 984 odraslih, objavljeno u časopisu Sleep, pronašlo je vezu između promjene obrasca spavanja i razvoja srčanih bolesti te umora, iako još nije jasno zašto je tomu tako.


Prijašnje su studije već uočile kako dulje spavanje vikendom povećava rizik od dijabetesa. Mnogi su ljudi koji su skloni naglim promjenama u spavanju imali višak kilograma i povišenu razinu šećera u krvi.
"Pridržavanje rasporeda spavanja gotovo je jednako važno za naše kognitivne sposobnosti kao i količina kvalitetnog sna", smatra dr. Michael Scullin.
Ipak, ne slažu se svi s ovom konstatacijom. Dr. Jim Horne kaže kako nije raspored spavanja kriv za nastanak bolesti, već dugotrajan stres, kojemu su mnogi svakodnevno izloženi, piše Daily Mail. JEDVA ČEKATE VIKEND DA MOŽETE DULJE SPAVATI? 

JEDVA ČEKATE VIKEND DA MOŽETE DULJE SPAVATI?

Evo zašto to ne biste smjeli raditi, doslovno vas može ubiti

<para>
Svi vjerojatno znate barem jednu vama blisku osobu koja uvijek, ali baš uvijek kasni. Ako ne znate, onda ste vjerojatno vi ta osoba. I iako kašnjenje često volimo jednostavno povezati s lijenošću ili pak neimanjem doticaja sa stvarnim svijetom, to baš i nije tako. Naime, znanstvenici su nedavno provedenom studijom otkrili kako postoji jedan iznimno čudan razlog zašto neprestano i svugdje kasnimo - a javlja se ponajviše kod mlađih ljudi, jer se naša percepcija vremena mijenja kako starimo, piše <ulink url="https://www.bustle.com/p/the-reason-youre-late-all-the-time-might-have-to-do-with-your-morning-playlist-study-shows-27397">Bustle.</ulink>
</para>
<heading1>Prva polovica studije</heading1>
<para>
U studiji objavljenoj u magazinu Journal of Experimental Psychology, znanstvenici sa Sveučilišta Washington u St. Louisu u Missouriju, usporedili su vještine baratanja vremenom kod 36 studenata i 34 starijih odraslih osoba. A dolaženje na vrijeme ili pak ekstremno kašnjenje, pokazalo se, uvelike ovisi o nečemu što se zove 'potencijalna memorija bazirana na vremenu'. Odnosno, objasnili su kako tu memoriju koristimo kad se pokušavamo sjetiti što moramo učiniti u koje doba, poput primjerice odlaska na tramvaj u 9 ujutro kako ne bismo zakasnili na posao ili na predavanje.</para>
<para>Studija je bila podijeljena na dva dijela. Prvo su svi ispitanici morali riješiti kviz općeg znanja i procijeniti koliko im je dugo trebalo da ga riješe. Pola ispitanika kviz je rješavalo dok im je u pozadini u isto vrijeme bila puštena glazba - odnosno dvije dulje ili četiri kraće pjesme - dok drugoj polovici ispitanika tijekom rješavanja kviza nije bila puštena nikakva glazba. Iako je rješavanje kviza za sve trajalo točno 11 minuta, nigdje u prostoriji nije bio izložen sat, stoga su ispitanici morali sami procijeniti koliko je vremena prošlo tijekom njegova rješavanja.
</para>
<heading1>U drugoj polovici studije morali su iskoristiti znanje iz prvog dijela</heading1>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6e98d03e-92b5-11eb-aeca-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>U drugoj polovici studije, svi ispitanici dobili su zadatak da u 20 minuta slože slagalicu i pritom iskoriste što više njenih dijelova, ali su si pritom morali ostaviti onoliko vremena koliko su u prvom dijelu proveli rješavajući kviz, kako bi ga mogli u istom tom periodu riješiti i u ovom dijelu ispitivanja. Odnosno, morali su zapamtiti koliko im je vremena trebalo da riješe kviz i morali su i u ovom drugom dijelu na vrijeme početi s rješavanjem, bez da su imali priliku pogledati na sat.</para>
<para>Pomislili biste kako su ispitanici vrijeme procjenjivali na temelju svog unutrašnjeg sata - i to je bilo točno, ali samo kod odraslih ispitanika. Općenito, stariji, odrasli ispitanici obično su podcjenjivali količinu vremena koje im je potrebno za rješavanje kviza, pa su predugo slagali slagalicu te su imali premalo vremena za rješavanje kviza u drugom dijelu ispitivanja, i to je bilo tako bilo da su spadali u skupinu onih koji su slušali glazbu prilikom rješavanja ili u skupinu onih koji nisu slušali glazbu. Odnosno, najviše odraslih ispitanika, pokazalo se, zapravo je u potpunost ignoriralo glazbu koja je svirala u pozadini.
</para>
<heading1>Mlađi ispitanici potpuna suprotnost starijima</heading1>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6d20e958-92b5-11eb-8e33-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>A sada dolazi najzanimljiviji dio. Naime, kao potpuna suprotnost odraslim ispitanicima, procjenjivanje vremena kod mlađih osoba uvelike je bilo pod utjecajem glazbe. Oni koji su u pozadini slušali dvije dulje pjesme imali su slične rezultate kao odrasli ispitanici - uzimali su si premalo vremena za kviz i nisu ga uspjeli riješiti u drugom dijelu ispitivanja. S druge pak strane, oni studenti koji su slušali četiri kraće pjesme imali su potpuno drugačiji problem - oni su, naime, precijenili trajanje kviza u prvom dijelu studije, pa su u drugom dijelu prerano završili s njegovim rješavanjem, jer su si uzeli previše vremena za taj zadatak.</para>
<para>To je znanstvenike dovelo do zaključka da su se mladi ljudi oslanjali na glazbu kako bi im ona pomogla u procjeni vremena, a nisu se oslanjali na svoj unutarnji sat. "Ovi rezultati po prvi puta pokazuju kako mlađe i starije odrasle osobe nemaju uvijek iste strategije kad je riječ o procjenjivanju vremena, a kao rezultat toga, mogu potpuno drugačije procijeniti trajanje nečega pod apsolutno istim uvjetima", napisali su znanstvenici koji su proveli ovu studiju.</para>
<para>Također su dodali kako unutarnji znakovi mogu biti prilično nepouzdani u stvarnome svijetu. "Nešto toliko jednostavno, poput recimo broja pjesama koje su odsvirale na vašem telefonu za vrijeme trčanja, mogu utjecati na to hoćete li precijeniti ili podcijeniti vrijeme trajanja trčanja", rekla je za <ulink url="https://www.sciencedaily.com/releases/2016/12/161229115650.htm">Science Daily</ulink> vodeća autorica studije, Emily Waldum.
</para>
<heading1>Nema boljeg ili lošijeg načina procjenjivanja vremena</heading1>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6f1f5e06-92b5-11eb-a02e-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>No, ova studija ne pokušava reći kako je jedan način procjene vremena bolji od drugoga, i iako neki pomoćni faktori, poput recimo glazbe, mogu biti dosta nepouzdani, ni stariji odrasli ispitanici koji se nisu njima koristili nisu uspjeli na vrijeme završiti kviz. Ono što ova studija ipak predlaže jest da se naše vještine baratanja vremenom i procjenjivanja vremena mijenjaju kako starimo - stoga će se neki vaši stariji prijatelji uskoro možda početi oslanjati više na svoj unutarnji sat, nego na, primjerice, glazbu.</para>

Znanstvenici su pokušali objasniti zašto neki ljudi baš uvijek kasne. I otkrili su nešto jako zanimljivo Znanstvenici su složni u jednom, a to je da se način procjenjivanja vremena kod nas mijenja kako starimo 

Svi vjerojatno znate barem jednu vama blisku osobu koja uvijek, ali baš uvijek kasni. Ako ne znate, onda ste vjerojatno vi ta osoba. I iako kašnjenje često volimo jednostavno povezati s lijenošću ili pak neimanjem doticaja sa stvarnim svijetom, to baš i nije tako. Naime, znanstvenici su nedavno provedenom studijom otkrili kako postoji jedan iznimno čudan razlog zašto neprestano i svugdje kasnimo - a javlja se ponajviše kod mlađih ljudi, jer se naša percepcija vremena mijenja kako starimo, piše Bustle.

Prva polovica studije

U studiji objavljenoj u magazinu Journal of Experimental Psychology, znanstvenici sa Sveučilišta Washington u St. Louisu u Missouriju, usporedili su vještine baratanja vremenom kod 36 studenata i 34 starijih odraslih osoba. A dolaženje na vrijeme ili pak ekstremno kašnjenje, pokazalo se, uvelike ovisi o nečemu što se zove 'potencijalna memorija bazirana na vremenu'. Odnosno, objasnili su kako tu memoriju koristimo kad se pokušavamo sjetiti što moramo učiniti u koje doba, poput primjerice odlaska na tramvaj u 9 ujutro kako ne bismo zakasnili na posao ili na predavanje.
Studija je bila podijeljena na dva dijela. Prvo su svi ispitanici morali riješiti kviz općeg znanja i procijeniti koliko im je dugo trebalo da ga riješe. Pola ispitanika kviz je rješavalo dok im je u pozadini u isto vrijeme bila puštena glazba - odnosno dvije dulje ili četiri kraće pjesme - dok drugoj polovici ispitanika tijekom rješavanja kviza nije bila puštena nikakva glazba. Iako je rješavanje kviza za sve trajalo točno 11 minuta, nigdje u prostoriji nije bio izložen sat, stoga su ispitanici morali sami procijeniti koliko je vremena prošlo tijekom njegova rješavanja.

U drugoj polovici studije morali su iskoristiti znanje iz prvog dijela

   

U drugoj polovici studije, svi ispitanici dobili su zadatak da u 20 minuta slože slagalicu i pritom iskoriste što više njenih dijelova, ali su si pritom morali ostaviti onoliko vremena koliko su u prvom dijelu proveli rješavajući kviz, kako bi ga mogli u istom tom periodu riješiti i u ovom dijelu ispitivanja. Odnosno, morali su zapamtiti koliko im je vremena trebalo da riješe kviz i morali su i u ovom drugom dijelu na vrijeme početi s rješavanjem, bez da su imali priliku pogledati na sat.
Pomislili biste kako su ispitanici vrijeme procjenjivali na temelju svog unutrašnjeg sata - i to je bilo točno, ali samo kod odraslih ispitanika. Općenito, stariji, odrasli ispitanici obično su podcjenjivali količinu vremena koje im je potrebno za rješavanje kviza, pa su predugo slagali slagalicu te su imali premalo vremena za rješavanje kviza u drugom dijelu ispitivanja, i to je bilo tako bilo da su spadali u skupinu onih koji su slušali glazbu prilikom rješavanja ili u skupinu onih koji nisu slušali glazbu. Odnosno, najviše odraslih ispitanika, pokazalo se, zapravo je u potpunost ignoriralo glazbu koja je svirala u pozadini.

Mlađi ispitanici potpuna suprotnost starijima

   

A sada dolazi najzanimljiviji dio. Naime, kao potpuna suprotnost odraslim ispitanicima, procjenjivanje vremena kod mlađih osoba uvelike je bilo pod utjecajem glazbe. Oni koji su u pozadini slušali dvije dulje pjesme imali su slične rezultate kao odrasli ispitanici - uzimali su si premalo vremena za kviz i nisu ga uspjeli riješiti u drugom dijelu ispitivanja. S druge pak strane, oni studenti koji su slušali četiri kraće pjesme imali su potpuno drugačiji problem - oni su, naime, precijenili trajanje kviza u prvom dijelu studije, pa su u drugom dijelu prerano završili s njegovim rješavanjem, jer su si uzeli previše vremena za taj zadatak.
To je znanstvenike dovelo do zaključka da su se mladi ljudi oslanjali na glazbu kako bi im ona pomogla u procjeni vremena, a nisu se oslanjali na svoj unutarnji sat. "Ovi rezultati po prvi puta pokazuju kako mlađe i starije odrasle osobe nemaju uvijek iste strategije kad je riječ o procjenjivanju vremena, a kao rezultat toga, mogu potpuno drugačije procijeniti trajanje nečega pod apsolutno istim uvjetima", napisali su znanstvenici koji su proveli ovu studiju.
Također su dodali kako unutarnji znakovi mogu biti prilično nepouzdani u stvarnome svijetu. "Nešto toliko jednostavno, poput recimo broja pjesama koje su odsvirale na vašem telefonu za vrijeme trčanja, mogu utjecati na to hoćete li precijeniti ili podcijeniti vrijeme trajanja trčanja", rekla je za Science Daily vodeća autorica studije, Emily Waldum.

Nema boljeg ili lošijeg načina procjenjivanja vremena

   

No, ova studija ne pokušava reći kako je jedan način procjene vremena bolji od drugoga, i iako neki pomoćni faktori, poput recimo glazbe, mogu biti dosta nepouzdani, ni stariji odrasli ispitanici koji se nisu njima koristili nisu uspjeli na vrijeme završiti kviz. Ono što ova studija ipak predlaže jest da se naše vještine baratanja vremenom i procjenjivanja vremena mijenjaju kako starimo - stoga će se neki vaši stariji prijatelji uskoro možda početi oslanjati više na svoj unutarnji sat, nego na, primjerice, glazbu. 

Znanstvenici su pokušali objasniti zašto neki ljudi baš uvijek kasne. I otkrili su nešto jako zanimljivo

<para>
S obzirom da dan na Marsu traje 37 minuta dulje od onoga na Zemlji, znanstvenici smatraju kako bi ljudi koji ionako dulje spavaju bili bolje prilagođeni za život na tom planetu od ranoranioca.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="17942ef4-b1c9-11eb-8ead-0242ac140011"/>
<para>"Brzina rotacije Marsa možda je unutar granica unutarnjeg sata nekih ljudi, ali ljudi s kraćim unutarnjim satom, poput izrazito jutarnjih tipova, vjerojatno će patiti od ozbiljnih dugoročnih problema, te bi ih se možda trebalo isključiti iz NASA-inih planova o slanju ljudi na Crveni planet", izjavio je profesor Andrew Loudon sa Manchesterskog sveučilišta, jedan od suautora istraživanja.</para>
<para>"A ako ikada odemo na Mars, pretpostavljam kako ćemo biti suočeni s problemima povezanim s unutarnjim tjelesnim satom. Osobe s abnormalo sporim satom bile bi najbolje prilagođene na život na tome planetu", dodao je Andrews.</para>
<para>Ali zanimljiv 'eksperiment' is 2012. možda nudi protuargument. Prije spuštanja rovera <emphasis>Curiosity</emphasis> na Mars, NASA-ini su znanstvenici djelovali na Marsovskom vremenu, kako bi osigurali da misija prođe besprijekorno. To su radili puna tri mjeseca, bez ikakvih loših posljedica.</para>
<para>Iako najnovije istraživanje ne spominje konkretno Mars, ono ipak naglašava važnost tjelesnog sata koji je sinkroniziran s rotacijom planeta.
</para>
<heading2>Već prilagođeni za Mars</heading2>
<para>
Međunarodni je tim znanstvenika proučavao životinje gdje varijacija u jednom genu može promijeniti cikardijarni ritam od 24 na samo 20 sati.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a9a712c8-92a4-11eb-83a6-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Životinje s promatrane 14 mjeseci, te je otkriveno kako miševi s kraćim satom potpuno nestali nakon nekoliko generacija, zbog lošijeg preživljavanja i slabijeg razmnožavanja. Do kraja istraživanja, dominirale su životinje s 24-satnim cikardijalnim satovima.</para>
<para>Iz tog je razloga zaključeno kako bi isto bilo i ljudima na Marsu, te da bi osobe s duljim cikardijalnim satom bile bolje prilagođene životu na Crvenom planetu.
</para>
<heading2>Ni vegani se ne bi dobro proveli</heading2>
<para>
Ali nisu samo ranoranioci ti koji bi mogli biti izuzeti od putovanja na druge planete.</para>
<para>Ljudi s ekstremnim prehrambenim restrikcijama, poput vegana koji su gluten-netolerantni, isto nisu idealni za život na drugim planetima jer je teško napraviti balansiranu prehranu u svemiru za ljude s takvim restrikcijama, posebno kada su zalihe i izvori hrane ograničeni.</para>
<para>"To bi jednostavno koštalo puno dodatnog novca", rekla je NASA-ina znanstvenica za prehranu Vicky Kloeris.</para>
<para>Dakle, ako ste obožavatelj mesa koji se voli dugo izležavati, izgleda da ste idealan kandidat za Mars. Tko bi rekao?</para>
<para> </para>

Spavalice su možda bolje prilagođeni za misije na Mars Proučavanje prirodnog cirkadijskog ritma (dnevnog ciklusa) životinja dovelo je do nekih zanimljivih zaključaka, konkretno kako bi se ljudi mogli prilagoditi dužim Marsovskim danima. 

S obzirom da dan na Marsu traje 37 minuta dulje od onoga na Zemlji, znanstvenici smatraju kako bi ljudi koji ionako dulje spavaju bili bolje prilagođeni za život na tom planetu od ranoranioca.


"Brzina rotacije Marsa možda je unutar granica unutarnjeg sata nekih ljudi, ali ljudi s kraćim unutarnjim satom, poput izrazito jutarnjih tipova, vjerojatno će patiti od ozbiljnih dugoročnih problema, te bi ih se možda trebalo isključiti iz NASA-inih planova o slanju ljudi na Crveni planet", izjavio je profesor Andrew Loudon sa Manchesterskog sveučilišta, jedan od suautora istraživanja.
"A ako ikada odemo na Mars, pretpostavljam kako ćemo biti suočeni s problemima povezanim s unutarnjim tjelesnim satom. Osobe s abnormalo sporim satom bile bi najbolje prilagođene na život na tome planetu", dodao je Andrews.
Ali zanimljiv 'eksperiment' is 2012. možda nudi protuargument. Prije spuštanja rovera Curiosity na Mars, NASA-ini su znanstvenici djelovali na Marsovskom vremenu, kako bi osigurali da misija prođe besprijekorno. To su radili puna tri mjeseca, bez ikakvih loših posljedica.
Iako najnovije istraživanje ne spominje konkretno Mars, ono ipak naglašava važnost tjelesnog sata koji je sinkroniziran s rotacijom planeta.

Već prilagođeni za Mars

Međunarodni je tim znanstvenika proučavao životinje gdje varijacija u jednom genu može promijeniti cikardijarni ritam od 24 na samo 20 sati.

   

Životinje s promatrane 14 mjeseci, te je otkriveno kako miševi s kraćim satom potpuno nestali nakon nekoliko generacija, zbog lošijeg preživljavanja i slabijeg razmnožavanja. Do kraja istraživanja, dominirale su životinje s 24-satnim cikardijalnim satovima.
Iz tog je razloga zaključeno kako bi isto bilo i ljudima na Marsu, te da bi osobe s duljim cikardijalnim satom bile bolje prilagođene životu na Crvenom planetu.

Ni vegani se ne bi dobro proveli

Ali nisu samo ranoranioci ti koji bi mogli biti izuzeti od putovanja na druge planete.
Ljudi s ekstremnim prehrambenim restrikcijama, poput vegana koji su gluten-netolerantni, isto nisu idealni za život na drugim planetima jer je teško napraviti balansiranu prehranu u svemiru za ljude s takvim restrikcijama, posebno kada su zalihe i izvori hrane ograničeni.
"To bi jednostavno koštalo puno dodatnog novca", rekla je NASA-ina znanstvenica za prehranu Vicky Kloeris.
Dakle, ako ste obožavatelj mesa koji se voli dugo izležavati, izgleda da ste idealan kandidat za Mars. Tko bi rekao?
  UNUTARNJI SAT: 

UNUTARNJI SAT:

Spavalice su možda bolje prilagođeni za misije na Mars

<para>
No znanstvenici tvrde da čitav život (odnosno barem od kad ste počeli opsesivno piti kavu) , svoju dozu kofeina uzimate pogrešno. Da budemo precizniji, u pogrešno vrijeme.</para>
<para>Zahvaljujući našem unutarnjem satu, cirkadijalnom ciklusu, ujutro, između 8 i 9 je najveća koncentracija kortizola,. Taj hormon stresa određuje koliko se razbuđeno osjećamo. Ako u to vrijeme pijete kavu, ne samo da će kofein slabije djelovati nego će vam i tolerancija na taj mirisni narkotik brzo rasti. Razina kortizola u krvi raste i između 12 i 13 te 17:30 i 18:30.</para>
<para>Kavu je najbolje popiti izvan tog vremena. Čak i ako se ustanete kasnije, ne trebate piti kavu odmah jer su neurolozi izmjerili kako nakon buđenja razina kortizola raste za 50 posto. Stručnjaci savjetuju da kavu popijete nekih sat vremena nakon što se probudite.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/0mgmayMSESI"/>
<para>ifl.science/Magazin.hr</para>

Čitav život ste pili kavu na potpuno pogrešan način Prvo što svakom pravom kavoljupcu padne na pamet čim otvori oči je kava, ili eventualno neki drugi napitak s kofeinom poput crnog čaja ili kole. 

No znanstvenici tvrde da čitav život (odnosno barem od kad ste počeli opsesivno piti kavu) , svoju dozu kofeina uzimate pogrešno. Da budemo precizniji, u pogrešno vrijeme.
Zahvaljujući našem unutarnjem satu, cirkadijalnom ciklusu, ujutro, između 8 i 9 je najveća koncentracija kortizola,. Taj hormon stresa određuje koliko se razbuđeno osjećamo. Ako u to vrijeme pijete kavu, ne samo da će kofein slabije djelovati nego će vam i tolerancija na taj mirisni narkotik brzo rasti. Razina kortizola u krvi raste i između 12 i 13 te 17:30 i 18:30.
Kavu je najbolje popiti izvan tog vremena. Čak i ako se ustanete kasnije, ne trebate piti kavu odmah jer su neurolozi izmjerili kako nakon buđenja razina kortizola raste za 50 posto. Stručnjaci savjetuju da kavu popijete nekih sat vremena nakon što se probudite.

ifl.science/Magazin.hr ZNANOST TVRDI 

ZNANOST TVRDI

Čitav život ste pili kavu na potpuno pogrešan način

<para>"Svatko ima unutarnji biološki sat. No on ne otkucava točno 24 sata već negdje između 23 i 25. Kod svakoga malo drugačije, pa su neki ljudi jutarnji ili večernji tipovi osoba," objašnjava prof. Francesco Cappuccio, stručnjak za spavanje na britanskom Sveučilištu Warwick.</para>
<para>Ljudi čiji unutarnji sat otkucava duže imaju sklonost odlaziti u krevet nešto kasnije. Međutim ovaj sat se usklađuje s vanjskim stimulacijama kao što su svjetlost kako bi se sinkronizirao s danom.</para>
<para>U slučaju da ste navečer izloženi jakoj svjetlosti može se dogoditi da ste zamijenili dan za noć. </para>
<para>Osim toga melatonin, hormon koji nas uspavljuje, izlučuje se čim mozak zaključi da je došla noć. Čim nas obasja svjetlost, prestaje izlučivanje melatonina i mi se budimo. </para>
<para>No nemaju sve 'noćne ptice' problema s biološkim satom. Kod nekih je riječ o naučenom ponašanju (često je uzrok TV ili kompjuter) koje se može promijeniti. </para>
<para>Bez obzira na uzrok problema ipak nešto možete poduzeti. Što učiniti? Par sati prije nego legnete u krevet ugasite veće izvore svjetlosti i ostavite tek lampe. </para>
<para>Kratko prije nego legnete isključite i one manje, uključujući i digitalni sat koji blješti u mraku. No, ako vam s ulice ne bliješti rasvjeta nemojte navući zastore. Neka vas ujutro probudi prirodna svjetlost. </para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201010110012006
arti-201009240742006</para>

Noćna ste ptica? Vrijeme je da se naspavate! Ne možete na spavanje sve do kasno u noć? Ako ste od onih koji redovno dočekaju ponoć na nogama, a ujutro se mučite s odlaskom na posao, vjerojatno imate problema s prirodnim biološkim satom. 
"Svatko ima unutarnji biološki sat. No on ne otkucava točno 24 sata već negdje između 23 i 25. Kod svakoga malo drugačije, pa su neki ljudi jutarnji ili večernji tipovi osoba," objašnjava prof. Francesco Cappuccio, stručnjak za spavanje na britanskom Sveučilištu Warwick.
Ljudi čiji unutarnji sat otkucava duže imaju sklonost odlaziti u krevet nešto kasnije. Međutim ovaj sat se usklađuje s vanjskim stimulacijama kao što su svjetlost kako bi se sinkronizirao s danom.
U slučaju da ste navečer izloženi jakoj svjetlosti može se dogoditi da ste zamijenili dan za noć. 
Osim toga melatonin, hormon koji nas uspavljuje, izlučuje se čim mozak zaključi da je došla noć. Čim nas obasja svjetlost, prestaje izlučivanje melatonina i mi se budimo. 
No nemaju sve 'noćne ptice' problema s biološkim satom. Kod nekih je riječ o naučenom ponašanju (često je uzrok TV ili kompjuter) koje se može promijeniti. 
Bez obzira na uzrok problema ipak nešto možete poduzeti. Što učiniti? Par sati prije nego legnete u krevet ugasite veće izvore svjetlosti i ostavite tek lampe. 
Kratko prije nego legnete isključite i one manje, uključujući i digitalni sat koji blješti u mraku. No, ako vam s ulice ne bliješti rasvjeta nemojte navući zastore. Neka vas ujutro probudi prirodna svjetlost. 
Vezani članci:

arti-201010110012006
arti-201009240742006 

Noćna ste ptica? Vrijeme je da se naspavate!

Postroll

Preroll

Postoje savjeti koji će vam pomoći da se ustanete na vrijeme

<para>9. Spavajte bolje: Stres može uzrokovati loš san, a nedostatak sna također je ključni uzrok stresa. To je začarani krug koji s vremenom uzrokuje sve više problema. Spavajte sedam do osam sati na dan. Isključite televizor ranije, prigušite svjetla i dajte si vremena za opuštanje prije odlaska u krevet.</para>

#unutarnji sat

Teško se budite i razbuđujete? Donosimo četiri savjeta kako se ustati rano ujutro i izbjeći mrzovoljnost

Teško se budite i razbuđujete? Donosimo četiri savjeta kako se ustati rano ujutro i izbjeći mrzovoljnost

Komandos je 10 dana zavaravao svoj unutarnji sat; 'Bilo je vrlo neugodno gledati'

Komandos je 10 dana zavaravao svoj unutarnji sat; 'Bilo je vrlo neugodno gledati'

Evo zašto to ne biste smjeli raditi, doslovno vas može ubiti

Evo zašto to ne biste smjeli raditi, doslovno vas može ubiti

Znanstvenici su pokušali objasniti zašto neki ljudi baš uvijek kasne. I otkrili su nešto jako zanimljivo

Znanstvenici su pokušali objasniti zašto neki ljudi baš uvijek kasne. I otkrili su nešto jako zanimljivo

Spavalice su možda bolje prilagođeni za misije na Mars

Spavalice su možda bolje prilagođeni za misije na Mars

Čitav život ste pili kavu na potpuno pogrešan način

Čitav život ste pili kavu na potpuno pogrešan način

Noćna ste ptica? Vrijeme je da se naspavate!

Noćna ste ptica? Vrijeme je da se naspavate!