Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mate Rimac oglasio se na Facebooku samo dan nakon što su iz njegove tvrtke obznanili lansiranje proizvodne verzije svoje druge generacije hiperautomobila koji je dobio prigodni naziv - Nevera. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je proizvodnja ograničena na 150 vozila, a cijena svakog je dva milijuna eura, isporuke kupcima kreću ove godine. Rimac u svojoj objavi, koju prenosimo u cijelosti, navodi da je ponosan na rezultate testiranja i globalni odjek u medijima. </para><hmn:article id="345a4088-c2cb-11eb-8aa8-5615c992db67" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Ponosni na rezultate</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ponosni smo na rezultate testiranja Nevere i globalnog odjeka u najjačim publikacijama. Dosta je velika stvar da auto, koji je inače jedan od najkompleksnijih mogućih proizvoda, razvijen i proizveden u zemlji u kojoj nisu postojale kompetencije za takav poduhvat, smatran vrhuncem trenutno mogućeg - rekao bih s punim pravom. Najsnažniji i najbrže ubrzavajući serijski auto ikad (dokazano testovima), najveći kapacitet baterije ikad u serijskom autu (120 kWh), najbrže punjenje (500 kW), najčvršća struktura ikad (70.000 Nm/°) itd."</para><heading2>'Sklepali' 16 Nevera</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Neki naši dragi sugrađani se nadaju da smo 'jedva sklepali' jedan komad koji su novinari testirali pa da će neće doživjeti proizvodnju 150 komada. Morat ću vas razočarati - C2 projekt (sada Nevera) je ozbiljan projekt, za koji je već proizvedeno svih 16 prototipova (ne računajući platforme koje radimo za jednog drugog proizvođača, kojih je još jednom gotovo isti broj proizveden) a novinari su testirali 3 različita automobila. Na ovom slide-u je svaka slika jedan proizveden auto (osim ova dva 'bucks'). Na žalost, većina tih auta je, nakon testiranja na stazama i cesti, morala na crash testiranje. Jedan od auta koje su novinari vozili će također završiti na finalnim homologacijskim testovima. </para><hmn:article id="cc9a3122-c321-11eb-b94f-eadfec8f846a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Btw. Gotovo sve homologacijske testove (kojih je tisuće) smo već prošli, sada radimo finalne testove uz 'witnessing' (svjedočenje) homologacijskog autoriteta. Dakle, testiranja se ponavljaju više puta, obično se ne radi certifikacijski test iz prve nego se testira više puta da se dobije sigurnost u prolazak uz svjedoka tako da očekivamo finalnu EU i US certifikaciju prije isporuke prvih Nevera kupcima", pojasnio je Rimac na Facebooku.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/mate.rimac/posts/10226231897042402?cft[0]=AZU7z8ZFZjifm4D9BbFjgC0D53dwHRUFOPdCb497NOXzb8FXkUw-fgiwG2ajWGfyJlFId4N_M0jICQGcsqUXeCEEnX1S16LYygMFm9mhntHZtW37pMCidVmJsnt_cKgvycc&amp;tn=%2CO%2CP-R"/>

Rimac iznenadio: 'Naši dragi sugrađani se nadaju da smo 'jedva sklepali' jedan komad. Morat ću ih razočarati - imamo ih već 16' Mate Rimac pojasnio je koliko su hiperautomobila C-Two (Nevera) proizveli i kako su ih testirali  Mate Rimac oglasio se na Facebooku samo dan nakon što su iz njegove tvrtke obznanili lansiranje proizvodne verzije svoje druge generacije hiperautomobila koji je dobio prigodni naziv - Nevera.  Iako je proizvodnja ograničena na 150 vozila, a cijena svakog je dva milijuna eura, isporuke kupcima kreću ove godine. Rimac u svojoj objavi, koju prenosimo u cijelosti, navodi da je ponosan na rezultate testiranja i globalni odjek u medijima. Ponosni na rezultate"Ponosni smo na rezultate testiranja Nevere i globalnog odjeka u najjačim publikacijama. Dosta je velika stvar da auto, koji je inače jedan od najkompleksnijih mogućih proizvoda, razvijen i proizveden u zemlji u kojoj nisu postojale kompetencije za takav poduhvat, smatran vrhuncem trenutno mogućeg - rekao bih s punim pravom. Najsnažniji i najbrže ubrzavajući serijski auto ikad (dokazano testovima), najveći kapacitet baterije ikad u serijskom autu (120 kWh), najbrže punjenje (500 kW), najčvršća struktura ikad (70.000 Nm/°) itd."'Sklepali' 16 Nevera"Neki naši dragi sugrađani se nadaju da smo 'jedva sklepali' jedan komad koji su novinari testirali pa da će neće doživjeti proizvodnju 150 komada. Morat ću vas razočarati - C2 projekt (sada Nevera) je ozbiljan projekt, za koji je već proizvedeno svih 16 prototipova (ne računajući platforme koje radimo za jednog drugog proizvođača, kojih je još jednom gotovo isti broj proizveden) a novinari su testirali 3 različita automobila. Na ovom slide-u je svaka slika jedan proizveden auto (osim ova dva 'bucks'). Na žalost, većina tih auta je, nakon testiranja na stazama i cesti, morala na crash testiranje. Jedan od auta koje su novinari vozili će također završiti na finalnim homologacijskim testovima. Btw. Gotovo sve homologacijske testove (kojih je tisuće) smo već prošli, sada radimo finalne testove uz 'witnessing'  (svjedočenje) homologacijskog autoriteta. Dakle, testiranja se ponavljaju više puta, obično se ne radi certifikacijski test iz prve nego se testira više puta da se dobije sigurnost u prolazak uz svjedoka tako da očekivamo finalnu EU i US certifikaciju prije isporuke prvih Nevera kupcima", pojasnio je Rimac na Facebooku. PORUKA ZA SKEPTIKE 

PORUKA ZA SKEPTIKE

Rimac iznenadio: 'Naši dragi sugrađani se nadaju da smo 'jedva sklepali' jedan komad. Morat ću ih razočarati - imamo ih već 16'

<para>
Tri glavna njemačka proizvođača automobila ujedinili su snage i imati će jednake uloge u poslu, znanom kao HERE, čiji je cilj spriječiti da karte završe kod internetskih suparnika u Silicijskoj dolini ili Kini.</para>
<para>Transakcije će se najvjerojatnije dovršiti u prvom kvartalu 2016. godine.</para>
<para>Dogovor omogućuje trima gorenavedenim proizvođačima da ponude nove mogućnosti, poput autonomne vožnje u svojim luksuznim automobilima, te da na taj način utječu na druge proizvođače, snabdjeveče rezervnih djelova i softverske rivale poput Ubera, Googlea ili Applea.</para>
<para>"Zajedničkom kupovinom HERE-a želimo osigurati nezavisnost ove središnje usluge za sve proizvođače vozila, snabdjevače i klijente u drugim industrijama", izjavio je glavni izvršni Dieter Zetsche iz Daimlera.
</para>
<heading2>Ostali mogu – Googleu</heading2>
<para>
Ali nije jasnio kako bi drugi klijenti HERE-a, uključujući druge proizvođače automobila, mogli odgovoriti na to da Nijemci posjeduju tehnologiju za karte, koju mnogi u automobilskoj, internet i logističkoj industriji vide kao ključnu za svoje vlastite strategije.</para>
<para>"Postoji rizik da će drugi proizvođači automobila ovime biti gurnuti dalje u ruke Google-a", rekao je Richard Winsdor, nezavisni financijski analitičar koji prati glavne igrače na tehnološkom polju.</para>
<para>Glavni takmac HERE-a je Google Maps.</para>
<para>Inteligentni sustavi mapiranja kao što je HERE osnova su po kojoj umreženi samovozeći automobili mogu vršiti funkcije poput preračunavanja rute do najbliže postaje za punjenje baterija, ili oko prometne gužve ili nesreće.</para>
<para>Uz to se koriste za sve od navigacije smartphonea do lokalnih prijevoznih usluga.
</para>
<heading2>Promjene suparništava</heading2>
<para>
HERE je vodeći snabdjevač digitalnih mapa većine glavnih proizvođača automobila u svijetu, te će zaraditi pola od očekivanih 1,1 milijardi dolara zarade u 2015. godine.</para>
<para>Osigurava i kartografske usluge internet klijentima poput Amazona, Yahooa ili Baidua.</para>
<para>Uz to, takmiči se sa manjom nizozemskom firmom TomTom, koja je prebacila fokus sa potrošača na proizvođače automobila. TomTom se nedavno povezao s Boschom, jednim od glavnih proizvođača auto-dijelova na svijetu, da bi proizveli alternativu za HERE.</para>
<para>HERE je stvorena u akviziciji iz 2008., kada je Nokia kupila Navteq za 8,1 milijardu dolara, a sve u svrhu stvaranja usluga usluga za mobitele, ali kasnije su se fokusirali na proizvođače automobila.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e233b3ea-92a8-11eb-8875-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Tijekom pregovora o kupnji HERE-a, izgleda da su njemački proizvođači koristili svoj status ključnih mušterija da otjeraju druge ponude, tvrdi analitičar Mikael Rautanen iz Inderes Equity Research. "Zbog toga je cijena niža nego što se očekivalo", rekao je.</para>
<para>Operativni sustavi za samovozeća vozila, kao i usluge povezane s autonomnom vožnjom kao što su dijeljenje automobila, punjenje baterija i usluge parkiranja, mogle bi postati novi izvori novca za proizvođače automobila koji žele proširiti posao.</para>
<para>Samovozeći automobili i usluge povezivanja vozila moglo bi postati tržište vrijedno 50 milijardi dolara, procijenili su analitičari iz Exane BNP Paribas.</para>
<para>"Automotivna industrija suočiti će se s velikim poremećajima kroz povezivanje i tehnologije umrežene vožnje. Te će mogućnosti postati važan izvor diferencijacije", rekao je Andreas Tschiesner, glava McKinseyeve automotivne prakse u Njemačkoj.</para>
<para>Reuters/Netmobil.hr</para>

Njemački proizvođači automobila kupuju auto-karte Nokije 

Tri glavna njemačka proizvođača automobila ujedinili su snage i imati će jednake uloge u poslu, znanom kao HERE, čiji je cilj spriječiti da karte završe kod internetskih suparnika u Silicijskoj dolini ili Kini.
Transakcije će se najvjerojatnije dovršiti u prvom kvartalu 2016. godine.
Dogovor omogućuje trima gorenavedenim proizvođačima da ponude nove mogućnosti, poput autonomne vožnje u svojim luksuznim automobilima, te da na taj način utječu na druge proizvođače, snabdjeveče rezervnih djelova i softverske rivale poput Ubera, Googlea ili Applea.
"Zajedničkom kupovinom HERE-a želimo osigurati nezavisnost ove središnje usluge za sve proizvođače vozila, snabdjevače i klijente u drugim industrijama", izjavio je glavni izvršni Dieter Zetsche iz Daimlera.

Ostali mogu – Googleu

Ali nije jasnio kako bi drugi klijenti HERE-a, uključujući druge proizvođače automobila, mogli odgovoriti na to da Nijemci posjeduju tehnologiju za karte, koju mnogi u automobilskoj, internet i logističkoj industriji vide kao ključnu za svoje vlastite strategije.
"Postoji rizik da će drugi proizvođači automobila ovime biti gurnuti dalje u ruke Google-a", rekao je Richard Winsdor, nezavisni financijski analitičar koji prati glavne igrače na tehnološkom polju.
Glavni takmac HERE-a je Google Maps.
Inteligentni sustavi mapiranja kao što je HERE osnova su po kojoj umreženi samovozeći automobili mogu vršiti funkcije poput preračunavanja rute do najbliže postaje za punjenje baterija, ili oko prometne gužve ili nesreće.
Uz to se koriste za sve od navigacije smartphonea do lokalnih prijevoznih usluga.

Promjene suparništava

HERE je vodeći snabdjevač digitalnih mapa većine glavnih proizvođača automobila u svijetu, te će zaraditi pola od očekivanih 1,1 milijardi dolara zarade u 2015. godine.
Osigurava i kartografske usluge internet klijentima poput Amazona, Yahooa ili Baidua.
Uz to, takmiči se sa manjom nizozemskom firmom TomTom, koja je prebacila fokus sa potrošača na proizvođače automobila. TomTom se nedavno povezao s Boschom, jednim od glavnih proizvođača auto-dijelova na svijetu, da bi proizveli alternativu za HERE.
HERE je stvorena u akviziciji iz 2008., kada je Nokia kupila Navteq za 8,1 milijardu dolara, a sve u svrhu stvaranja usluga usluga za mobitele, ali kasnije su se fokusirali na proizvođače automobila.

   

Tijekom pregovora o kupnji HERE-a, izgleda da su njemački proizvođači koristili svoj status ključnih mušterija da otjeraju druge ponude, tvrdi analitičar Mikael Rautanen iz Inderes Equity Research. "Zbog toga je cijena niža nego što se očekivalo", rekao je.
Operativni sustavi za samovozeća vozila, kao i usluge povezane s autonomnom vožnjom kao što su dijeljenje automobila, punjenje baterija i usluge parkiranja, mogle bi postati novi izvori novca za proizvođače automobila koji žele proširiti posao.
Samovozeći automobili i usluge povezivanja vozila moglo bi postati tržište vrijedno 50 milijardi dolara, procijenili su analitičari iz Exane BNP Paribas.
"Automotivna industrija suočiti će se s velikim poremećajima kroz povezivanje i tehnologije umrežene vožnje. Te će mogućnosti postati važan izvor diferencijacije", rekao je Andreas Tschiesner, glava McKinseyeve automotivne prakse u Njemačkoj.
Reuters/Netmobil.hr ZAJEDNO PROTIV SUPARNIKA: 

ZAJEDNO PROTIV SUPARNIKA:

Njemački proizvođači automobila kupuju auto-karte Nokije

<para>Španjolska je naime tik iza Njemačke po proizvodnji automobila, koji su i njen najveći izvozni proizvod, piše <emphasis>Al Jazeera</emphasis>. Fordova tvornica u Valenciji konstantno povećava proizvodnju i zapošljava nove radnike. Trenutno ih radi oko 7.000, zbog čega iz Forda tvrde da su jedan od ključnih ekonomskih pokretača za tu regiju.</para>
<para>"Prije dolaska Forda, 1973. godine, ovo je bio poljoprivredni kraj. Industrije gotovo da nije bilo. Tijekom godina, uz našu tvornicu razvila se i cijela mreža dobavljača različitih komponenti, tako da sada imate automobilsku industriju nalik onoj u Njemačkoj", kaže Pepe Perez, glasnogovornik Forda.</para>
<heading2>Investirali 800 milijuna eura i zaposlili 1.100 ljudi</heading2>
<para>
U posljednja tri mjeseca ovaj proizvođač je u ovoj državi pokrenuo proizvodnju modela Tranzit i Kuga, a investirano je 800 milijuna eura i otvoreno novih 1.100 radnih mjesta. Sindikat radnika je oduševljen, budući da su se tijekom krize morali nositi s kompromisima poput smanjivanja, pa čak i zaleđivanja plaća, kako bi sačuvali sva radna mjesta.</para>
<para>S obzirom da je pad prodaje automobila proteklih šest godina najviše pogodio europske proizvođače srednje klase, poput francuske grupacije Peugeot-Citroen, jedno od rješenja za mnoge kompanije bilo je prebacivanje proizvodnje u države s jeftinijom radnom snagom. Upravo je to sreća u nesreći za španjolske radnike. Industrija im je sad u procvatu, ali industrijski stručnjaci upozoravaju da jeftina radna snaga nije dovoljna za rast autoindustrije u Španjolskoj. Kažu, osim razvijanja domaćih brendova, poput Seata, istraživačko-razvojni centri neophodni su kako bi zemlja dugoročno postala manje ovisna o stranim partnerima i tvorničkoj proizvodnji.
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/brzi-tempo-rasta-spanske-autoindustrije</para>

Jedan sektor u krizom teško pogođenoj državi bilježi veliki rast Europska autoindustrija se posljednjih godina bori s padom profita, ali industrija u Španjolskoj raste brzim tempom. 
Španjolska je naime tik iza Njemačke po proizvodnji automobila, koji su i njen najveći izvozni proizvod, piše Al Jazeera. Fordova tvornica u Valenciji konstantno povećava proizvodnju i zapošljava nove radnike. Trenutno ih radi oko 7.000, zbog čega iz Forda tvrde da su jedan od ključnih ekonomskih pokretača za tu regiju.
"Prije dolaska Forda, 1973. godine, ovo je bio poljoprivredni kraj. Industrije gotovo da nije bilo. Tijekom godina, uz našu tvornicu razvila se i cijela mreža dobavljača različitih komponenti, tako da sada imate automobilsku industriju nalik onoj u Njemačkoj", kaže Pepe Perez, glasnogovornik Forda.
Investirali 800 milijuna eura i zaposlili 1.100 ljudi

U posljednja tri mjeseca ovaj proizvođač je u ovoj državi pokrenuo proizvodnju modela Tranzit i Kuga, a investirano je 800 milijuna eura i otvoreno novih 1.100 radnih mjesta. Sindikat radnika je oduševljen, budući da su se tijekom krize morali nositi s kompromisima poput smanjivanja, pa čak i zaleđivanja plaća, kako bi sačuvali sva radna mjesta.
S obzirom da je pad prodaje automobila proteklih šest godina najviše pogodio europske proizvođače srednje klase, poput francuske grupacije Peugeot-Citroen, jedno od rješenja za mnoge kompanije bilo je prebacivanje proizvodnje u države s jeftinijom radnom snagom. Upravo je to sreća u nesreći za španjolske radnike. Industrija im je sad u procvatu, ali industrijski stručnjaci upozoravaju da jeftina radna snaga nije dovoljna za rast autoindustrije u Španjolskoj. Kažu, osim razvijanja domaćih brendova, poput Seata, istraživačko-razvojni centri neophodni su kako bi zemlja dugoročno postala manje ovisna o stranim partnerima i tvorničkoj proizvodnji.
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/brzi-tempo-rasta-spanske-autoindustrije 

Jedan sektor u krizom teško pogođenoj državi bilježi veliki rast

<para>Automobilska industrija u zemljama zapadne Europe jedna je od najvećih žrtava recesije koja je izbila 2009. godine, a njezini repovi vuku se do danas u brojnim europskim regijama. Od izbijanja krize do danas, primjerice, proizvodnja automobila u Francuskoj srezana je 20 posto, a u Velikoj Britaniji čak 33 posto.</para>
<para>S druge strane u tri zemlje srednje i istočne Europe, Rumunjskoj, Češkoj i Slovačkoj, proizvodnja automobila doživjela je pravi procvat u posljednje tri godine. S novim jeftinim autima istočna Europa uspjela je povećati proizvodnju i prodaju dok je zapad starog kontinenta pao u proizvodnji zbog veće cijene automobila, piše <emphasis>
 <ulink url="http://www.vecernji.hr/biznis/autoindustrija-seli-istok-europske-unije-clanak-478600">Večernji list</ulink>
 </emphasis>.</para>
<para>Rumunjska je proizvodnju automobila upeterostručila od 2001. godine, a ime rumunjskog uspjeha je – Dacia, jeftini brend Renault grupe. Slovačka je zemlja koja je uspjela privući korejske kompanije Hyundai i Kia koje su sagradile svoje najveće tvornice kako bi napali europsko tržište automobila. Češka, kojoj je pokretač rasta je VW-ova marka Škoda, uskoro bi mogla svrgnuti Veliku Britaniju i popeti se na četvrto mjesto u europskoj proizvodnji automobila.</para>
<para>Kakva je situacija s automobilskom industrijom u Hrvatskoj? Hrvatska nije uspjela pridobiti niti jednog svjetskog proizvođača automobila. Hrvatska autoindustrija proizvodi dijelove za automobile.</para>
<heading2>Vlade zanemarivale autoindustriju</heading2>
<para>Hrvatska autoindustrija zapošljava 10-ak tisuća radnika i ostvaruje više od četiri milijarde kuna godišnjeg prometa, od čega 90-95 posto završi u izvozu. Generalni je problem hrvatske autoindustrije nedostatak strategije, nedostatne značajnije državne potpore.</para>
<para>"Bit ćemo jedina zemlja članica EU koja nema autoindustrije ili industrijskih poduzeća koja su dio nekog od europskih automobilskih klastera", komentira ekonomski analitičar Damir Novotny.</para>
<para>Autoindustriju u Hrvatskoj sve su dosadašnje vlade zanemarivale u odnosu na druge industrije. Dok se golem novac svake godine, kroz nepovratne donacije i pomoć, uzaludno trošio i ulagao u pojedine industrijske grane, u autoindustriju nije gotovo ništa uloženo. Drugi je veliki problem to što nijedna dosadašnja vlada nije nastojala privući proizvođače iz svijeta čak i kada su se nudili.</para>
<para>"Hrvatska bi dakle mogla biti zemlja u kojoj će se proizvoditi automobili", smatra Novotny i navodi za primjer Slovačke koja je u kratkom roku postala najveći proizvođač automobila po glavi stanovnika na svijetu.</para>
<para>Ako Hrvatska želi imati autoindustriju, zaključuje Novotny, Vlada mora osigurati fiskalne instrumente (novac iz proračuna, oslobađanje od poreza, direktne subvencije) kao poticaje ulaganja u autoindustriju.</para>

Autoindustrija seli na istok Europske unije Istočna Europa dala je lijevi žmigavac i sprema se preteći zapadnu Europu u proizvodnji automobila. 
Automobilska industrija u zemljama zapadne Europe jedna je od najvećih žrtava recesije koja je izbila 2009. godine, a njezini repovi vuku se do danas u brojnim europskim regijama. Od izbijanja krize do danas, primjerice, proizvodnja automobila u Francuskoj srezana je 20 posto, a u Velikoj Britaniji čak 33 posto.
S druge strane u tri zemlje srednje i istočne Europe, Rumunjskoj, Češkoj i Slovačkoj, proizvodnja automobila doživjela je pravi procvat u posljednje tri godine. S novim jeftinim autima istočna Europa uspjela je povećati proizvodnju i prodaju dok je zapad starog kontinenta pao u proizvodnji zbog veće cijene automobila, piše 
      Večernji list
   .
Rumunjska je proizvodnju automobila upeterostručila od 2001. godine, a ime rumunjskog uspjeha je – Dacia, jeftini brend Renault grupe. Slovačka je zemlja koja je uspjela privući korejske kompanije Hyundai i Kia koje su sagradile svoje najveće tvornice kako bi napali europsko tržište automobila. Češka, kojoj je pokretač rasta je VW-ova marka Škoda, uskoro bi mogla svrgnuti Veliku Britaniju i popeti se na četvrto mjesto u europskoj proizvodnji automobila.
Kakva je situacija s automobilskom industrijom u Hrvatskoj? Hrvatska nije uspjela pridobiti niti jednog svjetskog proizvođača automobila. Hrvatska autoindustrija proizvodi dijelove za automobile.
Vlade zanemarivale autoindustriju
Hrvatska autoindustrija zapošljava 10-ak tisuća radnika i ostvaruje više od četiri milijarde kuna godišnjeg prometa, od čega 90-95 posto završi u izvozu. Generalni je problem hrvatske autoindustrije nedostatak strategije, nedostatne značajnije državne potpore.
"Bit ćemo jedina zemlja članica EU koja nema autoindustrije ili industrijskih poduzeća koja su dio nekog od europskih automobilskih klastera", komentira ekonomski analitičar Damir Novotny.
Autoindustriju u Hrvatskoj sve su dosadašnje vlade zanemarivale u odnosu na druge industrije. Dok se golem novac svake godine, kroz nepovratne donacije i pomoć, uzaludno trošio i ulagao u pojedine industrijske grane, u autoindustriju nije gotovo ništa uloženo. Drugi je veliki problem to što nijedna dosadašnja vlada nije nastojala privući proizvođače iz svijeta čak i kada su se nudili.
"Hrvatska bi dakle mogla biti zemlja u kojoj će se proizvoditi automobili", smatra Novotny i navodi za primjer Slovačke koja je u kratkom roku postala najveći proizvođač automobila po glavi stanovnika na svijetu.
Ako Hrvatska želi imati autoindustriju, zaključuje Novotny, Vlada mora osigurati fiskalne instrumente (novac iz proračuna, oslobađanje od poreza, direktne subvencije) kao poticaje ulaganja u autoindustriju. 

Autoindustrija seli na istok Europske unije

Postroll

Preroll

Rimac na Facebooku o Neveri, poslao poruku kritičarima

193705134_10226231719997976_8150393958630538258_n.jpg

Hrvatska

Članak

Danas.hr

ZAJEDNO PROTIV SUPARNIKA: Njemački proizvođači automobila kupuju auto-karte Nokije

#proizvodnja automobila

Rimac iznenadio: 'Naši dragi sugrađani se nadaju da smo 'jedva sklepali' jedan komad. Morat ću ih razočarati - imamo ih već 16'

Rimac iznenadio: 'Naši dragi sugrađani se nadaju da smo 'jedva sklepali' jedan komad. Morat ću ih razočarati - imamo ih već 16'

Njemački proizvođači automobila kupuju auto-karte Nokije

Njemački proizvođači automobila kupuju auto-karte Nokije

Jedan sektor u krizom teško pogođenoj državi bilježi veliki rast

Jedan sektor u krizom teško pogođenoj državi bilježi veliki rast

Autoindustrija seli na istok Europske unije

Autoindustrija seli na istok Europske unije