Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako se većina ugostiteljskih objekata pridržava propisanih epidemioloških mjera, postoje i oni koji ne obraćaju pozornost na trenutne propisane mjere. Kako se pak doznaje iz Državnog inspektorata, nepoštovanje mjera propisano od strane Nacionalnog stožera civilne zaštite više se neće tolerirati te će svi recidivisti biti zatvoreni na mjesec dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zatvarat će se tako objekti koji budu uhvaćeni treći put u prekršaju, odnosno ako ni nakon dvije kazne neće poštovati radno vrijeme i druge propisane odluke, doznaje<ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-pravila-za-covid-inspekcije-na-mjesec-dana-ce-zatvarati-klubove-koji-se-ne-drze-mjera-15096882"> Jutarnji list</ulink>.</para><heading2>Snošenje posljedica na više razina</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Državni inspektorat od početka godine nije zatvorio niti jedna ugostiteljski objekt, čak i prilikom počinjenja prekršaja, odnosno rada izvan dozvoljenog radnog vremena ili u točenju alkohola nakon tog vremena. Neki od ugostitelja nisu ni skrivali da njihovi objekti rade nakon ponoći. </para><hmn:article id="468d10b2-ffef-11eb-b57f-0e1e699069d9" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na svojim profilima na društvenim mrežama pozivaju goste, uglavnom mlađu populaciju željnu zabave, da se zabave do dugo u noć, a primijećeno je da izdaju i račune u sitne noćne sate. Prekršitelji bi stoga mogli imati problema s nekoliko inspekcija i odgovarati na više razina – od prekršajnog do kaznenog zakona. Sve zbog kršenja Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Inspektorata su za Jutarnji kazali kako je od početka pandemije cilj bio partnerski odnos s ugostiteljima. Iako ističu da navedeno uglavnom funkcionira dobro, pojedinci se tome opiru. </para><heading2>Prvi prekršaj 5.000 kuna, drugi 10.000, a onda...</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od početka godine do 15. kolovoza je napravljeno 4520 nadzora. Na licu mjesta naplaćeno je 138 kazni, izdano 314 optužnih prijedloga i 37 prekršajnih. Govoreći o optužnim prijedlozima, radi se o onima koji nisu htjeli platiti kaznu te se ti predmeti sada vode na sudovima. Oni će pak na osnovu izvještaja inspektora i izjava vlasnika objekata donositi odluke o tome hoće li biti kažnjeni i koliki će biti iznos kazne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Visina kazne ovisi o tome koliko je puta prekršaj učinjen: radi li se o prvom prekršaju, kazna je pet tisuća kuna; a kazna za drugi prekršaj raste na deset tisuća kuna. Trećeg puta više neće biti gledanja kroz prste, već će Inspektorat pečatiti objekte na 30 dana ili do opoziva Odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite. </para><heading2>Inspektori znaju za rizična mjesta</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inspektori vrlo dobro znaju koja su mjesta rizična te se izlasci na teren, zbog toga, obavljaju planski. Također, građani su imali dosta prijava, uglavnom se žaleći na buku, a tijekom ljeta najviše se nadzora radilo na Jadranu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednica Nacionalne udruge ugostitelj Jelena Tabak smatra da se Odluke trebaju poštovati te da Inspektorat ima pravo i na drastične mjere poput zatvaranja ugostiteljskih objekata koji se ne pridržavaju pravila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smatra da većina ugostitelja itekako pazi i pridržava se svih propisanih odluka, i o radnom vremenu i provođenju epidemioloških mjera, te smatra da manji broj kolega koji to ne rade šteti kompletnoj branši.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Nacionalnog stožera kažu da nije u planu produljenje radnog vremena ugostiteljskih objekata, koji, podsjetimo, mogu raditi do pola noći. Tijekom epidemije imali su periode kada su bili potpuno zatvoreni. Nakon otvaranja na proljeće radno vrijeme je bilo do 22, a naknadno se, sa smanjenjem broja i s dolaskom sezone, produljilo do ponoći.</para><hmn:video id="d056bb7e-e3fa-11eb-9258-6a75c7015696"/>

Drastičan zaokret, nema više toleriranja: Onima koji uporno ignoriraju mjere - pečat na vrata!  Zatvarat će se objekti koji budu uhvaćeni treći put u prekršaju, odnosno ako ni nakon dvije kazne neće poštovati radno vrijeme i druge propisane odluke Iako se većina ugostiteljskih objekata pridržava propisanih epidemioloških mjera, postoje i oni koji ne obraćaju pozornost na trenutne propisane mjere. Kako se pak doznaje iz Državnog inspektorata, nepoštovanje mjera propisano od strane Nacionalnog stožera civilne zaštite više se neće tolerirati te će svi recidivisti biti zatvoreni na mjesec dana.Zatvarat će se tako objekti koji budu uhvaćeni treći put u prekršaju, odnosno ako ni nakon dvije kazne neće poštovati radno vrijeme i druge propisane odluke, doznaje Jutarnji list.Snošenje posljedica na više razinaDržavni inspektorat od početka godine nije zatvorio niti jedna ugostiteljski objekt, čak i prilikom počinjenja prekršaja, odnosno rada izvan dozvoljenog radnog vremena ili u točenju alkohola nakon tog vremena. Neki od ugostitelja nisu ni skrivali da njihovi objekti rade nakon ponoći. Na svojim profilima na društvenim mrežama pozivaju goste, uglavnom mlađu populaciju željnu zabave, da se zabave do dugo u noć, a primijećeno je da izdaju i račune u sitne noćne sate. Prekršitelji bi stoga mogli imati problema s nekoliko inspekcija i odgovarati na više razina – od prekršajnog do kaznenog zakona. Sve zbog kršenja Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.Iz Inspektorata su za Jutarnji kazali kako je od početka pandemije cilj bio partnerski odnos s ugostiteljima. Iako ističu da navedeno uglavnom funkcionira dobro, pojedinci se tome opiru. Prvi prekršaj 5.000 kuna, drugi 10.000, a onda...Od početka godine do 15. kolovoza je napravljeno 4520 nadzora. Na licu mjesta naplaćeno je 138 kazni, izdano 314 optužnih prijedloga i 37 prekršajnih. Govoreći o optužnim prijedlozima, radi se o onima koji nisu htjeli platiti kaznu te se ti predmeti sada vode na sudovima. Oni će pak na osnovu izvještaja inspektora i izjava vlasnika objekata donositi odluke o tome hoće li biti kažnjeni i koliki će biti iznos kazne.Visina kazne ovisi o tome koliko je puta prekršaj učinjen: radi li se o prvom prekršaju, kazna je pet tisuća kuna; a kazna za drugi prekršaj raste na deset tisuća kuna. Trećeg puta više neće biti gledanja kroz prste, već će Inspektorat pečatiti objekte na 30 dana ili do opoziva Odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite. Inspektori znaju za rizična mjestaInspektori vrlo dobro znaju koja su mjesta rizična te se izlasci na teren, zbog toga, obavljaju planski. Također, građani su imali dosta prijava, uglavnom se žaleći na buku, a tijekom ljeta najviše se nadzora radilo na Jadranu. Predsjednica Nacionalne udruge ugostitelj Jelena Tabak smatra da se Odluke trebaju poštovati te da Inspektorat ima pravo i na drastične mjere poput zatvaranja ugostiteljskih objekata koji se ne pridržavaju pravila.Smatra da većina ugostitelja itekako pazi i pridržava se svih propisanih odluka, i o radnom vremenu i provođenju epidemioloških mjera, te smatra da manji broj kolega koji to ne rade šteti kompletnoj branši.Iz Nacionalnog stožera kažu da nije u planu produljenje radnog vremena ugostiteljskih objekata, koji, podsjetimo, mogu raditi do pola noći. Tijekom epidemije imali su periode kada su bili potpuno zatvoreni. Nakon otvaranja na proljeće radno vrijeme je bilo do 22, a naknadno se, sa smanjenjem broja i s dolaskom sezone, produljilo do ponoći. NEKI SU I POZIVALI NA ZABAVE DO DUGO U NOĆ 

NEKI SU I POZIVALI NA ZABAVE DO DUGO U NOĆ

Drastičan zaokret, nema više toleriranja: Onima koji uporno ignoriraju mjere - pečat na vrata! 

<para>
Jutros oko 9 sati prilikom izvođenja građevinskih radova smrtno je stradao 65-godišnji muškarac u Župi dubrovačkoj, potvrdili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske za <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/crna-kronika/smrtno-stradao-muskarac-u-zupi-dubrovackoj-tijekom-radova-pozvana-i-inspekcija-rada">Dubrovački dnevnik</ulink>.</para>
<para>Na mjesto nesreće je izašla policija. Očevidom rukovodi Državno odvjetništvo, a pozvan je i inspektor zaštite na radu koji bi trebao utvrditi okolnosti ove nesreće.</para>
<para>Kako neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, sumnja se kako se otkačio dio stroja na kojem je muškarac radio. Župljanin (65) je navodno radio u Libertasu Dubrovnik, a 1. rujna mu je i službeno bio prvi dan mirovine.</para>

Do nesreće u Župi dubrovačkoj došlo je tijekom izvođenja građevinskih radova Župljanin (65) smrtno stradao tijekom radova, pozvana je i inspekcija rada 

Jutros oko 9 sati prilikom izvođenja građevinskih radova smrtno je stradao 65-godišnji muškarac u Župi dubrovačkoj, potvrdili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske za Dubrovački dnevnik.
Na mjesto nesreće je izašla policija. Očevidom rukovodi Državno odvjetništvo, a pozvan je i inspektor zaštite na radu koji bi trebao utvrditi okolnosti ove nesreće.
Kako neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, sumnja se kako se otkačio dio stroja na kojem je muškarac radio. Župljanin (65) je navodno radio u Libertasu Dubrovnik, a 1. rujna mu je i službeno bio prvi dan mirovine. SMRTNO STRADAO NA PRVI DAN MIROVINE: 

SMRTNO STRADAO NA PRVI DAN MIROVINE:

Do nesreće u Župi dubrovačkoj došlo je tijekom izvođenja građevinskih radova

<para>
"Nedjeljom bismo radili dvokratnu popodnevnu smjenu, do pola noći, a drugi dan bismo s vožnjom počinjali već u 6 sati", ispričao je jedan od vozača pulskog poduzeća Pulapromet za <ulink url="https://www.glasistre.hr/pula/inspekcija-rada-podnijela-prijavu-protiv-pulaprometa-soferi-nemaju-12-sati-odmora-izmedu-dvije-voznje-598125">Glas Istre</ulink>. Naime, vozači Pulaprometa su godinama vozili bez zakonski propisanog odmora od 12 sati pa su tu nepravilnost prijavili Inspekciji rada koja je prekršajnom pulskom Općinskom sudu podnijela prijavu.</para>
<para>Za Glas Istre tu informaciju potvrdio je i Državni inspektorat, direktor Pulaprometa Igor Škatar te sindikalni povjerenik Valter Pliško. Ako se kršenje zakona utvrdi, tvrtki prijeti kazna od 31 do 60 tisuća kuna, a direktor Škatar bi mogao kao odgovorna osoba platiti sankciju u visini od četiri do šest tisuća kuna.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8237ab8e-b1c2-11eb-912d-0242ac14001d"/>
<heading2>Vožnju završavali u ponoć, a djecu vozili rano ujutro</heading2>
<para>
Zakon o radu propisuje da radnik tijekom 24 sata ima pravo na neprekidni dnevni odmor od najmanje 12 sati. Upravo je ta stavka Zakona upisana u novom kolektivnom ugovoru Pulaprometa koji je stupio na snagu u lipnju 2019. Bez obzira na to, vozači bi često iz popodnevne odnosno noćne smjene dolazili u jutarnju. S posljednjom vožnjom završili bi u ponoć, a ponovno bi za volanom bili već u 6 ili 7.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="be88caca-9280-11eb-8eb0-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Tijekom kolovoza i rujna ove godine Inspekcija rada je obavila nadzor pa podnijela optužni prijedlog zbog osnovane sumnje na povredu Zakona o radu. Kako doznaje Glas Istre, radnici su prijavu Inspekciji podnijeli anonimno jer su strahovali od posljedica, otkaza i torture. Neki od njih su novinarima otkrili da kršenje zakona nije izoliran slučaj i da su u jutarnjoj smjeni često vozili neispavani i umorni.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8201ca86-b1c3-11eb-8bf4-0242ac130017"/>

Pulske učenike voze umorni šoferi koji ne spavaju 12 sati prije smjene Vozači Pulaprometa su godinama vozili bez zakonski propisanog odmora od 12 sati pa su tu nepravilnost prijavili Inspekciji rada koja je prekršajnom pulskom Općinskom sudu podnijela prijavu 

"Nedjeljom bismo radili dvokratnu popodnevnu smjenu, do pola noći, a drugi dan bismo s vožnjom počinjali već u 6 sati", ispričao je jedan od vozača pulskog poduzeća Pulapromet za Glas Istre. Naime, vozači Pulaprometa su godinama vozili bez zakonski propisanog odmora od 12 sati pa su tu nepravilnost prijavili Inspekciji rada koja je prekršajnom pulskom Općinskom sudu podnijela prijavu.
Za Glas Istre tu informaciju potvrdio je i Državni inspektorat, direktor Pulaprometa Igor Škatar te sindikalni povjerenik Valter Pliško. Ako se kršenje zakona utvrdi, tvrtki prijeti kazna od 31 do 60 tisuća kuna, a direktor Škatar bi mogao kao odgovorna osoba platiti sankciju u visini od četiri do šest tisuća kuna.


Vožnju završavali u ponoć, a djecu vozili rano ujutro

Zakon o radu propisuje da radnik tijekom 24 sata ima pravo na neprekidni dnevni odmor od najmanje 12 sati. Upravo je ta stavka Zakona upisana u novom kolektivnom ugovoru Pulaprometa koji je stupio na snagu u lipnju 2019. Bez obzira na to, vozači bi često iz popodnevne odnosno noćne smjene dolazili u jutarnju. S posljednjom vožnjom završili bi u ponoć, a ponovno bi za volanom bili već u 6 ili 7.

   

Tijekom kolovoza i rujna ove godine Inspekcija rada je obavila nadzor pa podnijela optužni prijedlog zbog osnovane sumnje na povredu Zakona o radu. Kako doznaje Glas Istre, radnici su prijavu Inspekciji podnijeli anonimno jer su strahovali od posljedica, otkaza i torture. Neki od njih su novinarima otkrili da kršenje zakona nije izoliran slučaj i da su u jutarnjoj smjeni često vozili neispavani i umorni.

 SA ZADNJOM VOŽNJOM ZAVRŠAVALI U PONOĆ PA DJECU VOZILI U 7: 

SA ZADNJOM VOŽNJOM ZAVRŠAVALI U PONOĆ PA DJECU VOZILI U 7:

Pulske učenike voze umorni šoferi koji ne spavaju 12 sati prije smjene

<para>
Radnici koji su se klanajli korejskom vlasniku u tvornici Jura na taj su način u stvari čestitali Novu godinu, piše <ulink url="http://www.alo.rs/evo-zasto-su-radnici-klecali-u-juri/75981">Alo.rs </ulink>koji ujedno navodi kako je inspekcijskim nadzorom u Rači i Leskovcu utvrđeno da se radi o snimku nastalom u tvornici u Nišu.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6c78c710-b1cc-11eb-afb0-0242ac150025"/>
<para>Jedan od radnika je objasnio kako je riječ o tradicionalnom istočnjačkom pozdravu, a prema riječima drugog zaposlenog u pitanju je "kulturološki pozdrav u skladu s korejskom tradicijom."</para>
<para>"U Leskovcu je zaposleni izjavio da je riječ o snimku koji je nastao krajem 2014. godine, pred doček 2015, i predstavlja video snimak novogodišnje čestitke. Ono što je na snimku prikazano je, kazao je on, tradicionalan istočnjački pozdrav, napravljen kako bi se zaposleni bolje upoznali sa južnokorejskim običajima", priopćili su iz Ministarstva rada.</para>
<para>Sve te navode trebalo bi potkrijepiti ili odbaciti izvješće inspekcije rada koja se provodi u tvornici u Nišu. Iz Ministarstva poručuju kako će i dalje nastavti nadgledati Juru.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/hGRjarq3eys"/>

Evo zašto su srpski radnici klečali pred Korejcima Skandal koji je sablaznio svijet i prikazuje radnike Jure kako se klanjaju pred korejskim poslodavcem snimljen je u tvornici u Nišu, a radnici su izjavili kako se radi o novogodišnjoj čestitci. 

Radnici koji su se klanajli korejskom vlasniku u tvornici Jura na taj su način u stvari čestitali Novu godinu, piše Alo.rs koji ujedno navodi kako je inspekcijskim nadzorom u Rači i Leskovcu utvrđeno da se radi o snimku nastalom u tvornici u Nišu.

Jedan od radnika je objasnio kako je riječ o tradicionalnom istočnjačkom pozdravu, a prema riječima drugog zaposlenog u pitanju je "kulturološki pozdrav u skladu s korejskom tradicijom."
"U Leskovcu je zaposleni izjavio da je riječ o snimku koji je nastao krajem 2014. godine, pred doček 2015, i predstavlja video snimak novogodišnje čestitke. Ono što je na snimku prikazano je, kazao je on, tradicionalan istočnjački pozdrav, napravljen kako bi se zaposleni bolje upoznali sa južnokorejskim običajima", priopćili su iz Ministarstva rada.
Sve te navode trebalo bi potkrijepiti ili odbaciti izvješće inspekcije rada koja se provodi u tvornici u Nišu. Iz Ministarstva poručuju kako će i dalje nastavti nadgledati Juru.
 INSPEKCIJA 'PRETRESA' TVORNICU: 

INSPEKCIJA 'PRETRESA' TVORNICU:

Evo zašto su srpski radnici klečali pred Korejcima

<para>Mrsic je najavio novine u djelovanju inspekcije rada, koja bi se vise trebala orijentirati na preventivu u postivanju zakona, umjesto dosadasnjeg represivnog postupanja.</para>
<para>Neki ce prekrsaji biti tretirani, kaze Mrsic, prvo kao "prekrsaji zutog kartona", koje ce poslodavac morati ispraviti u odredenom roku, a tek ako to ne ucini bit ce mu odredena mandatna kazna.</para>
<para>"Represivno postupanje ostat ce kada je u pitanju rad na crno, no ako niste izvijesili odluku o godisnjem odmoru prvo cete dobiti upozorenja da to ispravite", rekao je Mrsic poslodavcima.</para>
<heading2>Imamo oko 500.000 osoba s invaliditetom koje mogu raditi</heading2>
<para>
Velikim izazovom za drzavu i poslodavce Mrsic smatra provedbu novog Zakona o zaposljavanju osoba s invaliditetom, koje ce poslodavci morati zaposljavati prema propisanim kvotama, ovisno o broju zaposlenih u tvrtki.</para>
<para>Zaposljavanje tih osoba jamcilo se godinama samo na deklarativnoj razini, a Mrsic smatra da konacno treba razbiti predrasude da osobe s invaliditetom nisu dobri radnici, da su cesto na bolovanju i da mogu raditi samo na telefonskim centralama.</para>
<para>U Hrvatskoj ima oko 500.000 osoba s invaliditetom koje mogu raditi bilo koje poslove koji odgovaraju njihovim sposobnostima, naglasio je Mrsic.</para>
<para>Novi Zakon o zastiti na radu, koji je u saborskoj proceduri, takoder je pojednostavljen i poslodavcima smanjuje troskove, iako se u saborskoj raspravi najvise govorilo o zabrani alkohola na radnom mjestu.</para>
<para>Mrsic smatra da je radi smanjenja nezaposlenosti nuzno u iducih nekoliko godina promijeniti sustav strukovnog obrazovanja, kako bi ono bilo integrirano s poduzetnistvom, te nastaviti s mjerama aktivne politike zaposljavanja koja su se pokazale uspjesnim.</para>
<para>Podsjetio je kako je najvise kritika bilo upuceno mjeri rada bez zasnivanja radnog odnosa, a na taj je nacin prva iskustva steklo cak 15.730 mladih, dok je 50 posto njih pronaslo stalno zaposlenje.</para>
<para>Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovric pozdravio je najavljenje promjene u djelovanju inspekcije rada, koja bi trebala biti na usluzi poduzetnicima u tumacenju cak 300 propisa koji se na njih odnose.</para>

'Novi zakoni ce biti jednostavniji za poslodavce' 
Mrsic je najavio novine u djelovanju inspekcije rada, koja bi se vise trebala orijentirati na preventivu u postivanju zakona, umjesto dosadasnjeg represivnog postupanja.
Neki ce prekrsaji biti tretirani, kaze Mrsic, prvo kao "prekrsaji zutog kartona", koje ce poslodavac morati ispraviti u odredenom roku, a tek ako to ne ucini bit ce mu odredena mandatna kazna.
"Represivno postupanje ostat ce kada je u pitanju rad na crno, no ako niste izvijesili odluku o godisnjem odmoru prvo cete dobiti upozorenja da to ispravite", rekao je Mrsic poslodavcima.
Imamo oko 500.000 osoba s invaliditetom koje mogu raditi

Velikim izazovom za drzavu i poslodavce Mrsic smatra provedbu novog Zakona o zaposljavanju osoba s invaliditetom, koje ce poslodavci morati zaposljavati prema propisanim kvotama, ovisno o broju zaposlenih u tvrtki.
Zaposljavanje tih osoba jamcilo se godinama samo na deklarativnoj razini, a Mrsic smatra da konacno treba razbiti predrasude da osobe s invaliditetom nisu dobri radnici, da su cesto na bolovanju i da mogu raditi samo na telefonskim centralama.
U Hrvatskoj ima oko 500.000 osoba s invaliditetom koje mogu raditi bilo koje poslove koji odgovaraju njihovim sposobnostima, naglasio je Mrsic.
Novi Zakon o zastiti na radu, koji je u saborskoj proceduri, takoder je pojednostavljen i poslodavcima smanjuje troskove, iako se u saborskoj raspravi najvise govorilo o zabrani alkohola na radnom mjestu.
Mrsic smatra da je radi smanjenja nezaposlenosti nuzno u iducih nekoliko godina promijeniti sustav strukovnog obrazovanja, kako bi ono bilo integrirano s poduzetnistvom, te nastaviti s mjerama aktivne politike zaposljavanja koja su se pokazale uspjesnim.
Podsjetio je kako je najvise kritika bilo upuceno mjeri rada bez zasnivanja radnog odnosa, a na taj je nacin prva iskustva steklo cak 15.730 mladih, dok je 50 posto njih pronaslo stalno zaposlenje.
Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovric pozdravio je najavljenje promjene u djelovanju inspekcije rada, koja bi trebala biti na usluzi poduzetnicima u tumacenju cak 300 propisa koji se na njih odnose. 

'Novi zakoni ce biti jednostavniji za poslodavce'

<para>U Vladi su službeno potvrdili za <emphasis>
 <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Gasi-se-Drzavni-inspektorat">
 <emphasis>Novi list</emphasis>
 </ulink>
 </emphasis> da Inspektorat kao zasebno tijelo više neće postojati, nego će njegovi inspektori biti premješteni pod krov 'svojih' ministarstava. Otpuštanja neće biti, nego će inspektori, njih oko 800 koji rade u pet područnih jedinica – u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Osijeku – zajedno sa zaposlenima u središnjici Inspektorata u Zagrebu, biti raspoređeni u nekoliko ministarstava, ovisno o području kojim se bave. Tako će Ministarstvo rada Miranda Mrsića dobiti svoju inspekciju rada, a inspektori zaštite potrošača, trgovine, usluga, općenito gospodarska inspekcija, odlaze u Ministarstvo gospodarstva.</para>
<para>Moguće je da će dio inspektora biti poslano u prijevremenu mirovinu, ali o kojem je broju riječ, za sada nije poznato.</para>
<para>Prema informacijama iz Vlade, ovom bi transformacijom Inspektorata trebale biti postignute značajne uštede, između ostalog i zbog smanjenja broja voditelja.</para>
<heading2>Mrsić: Efikasnost rada će tako biti puno veća</heading2>
<para>
Na pitanje novinara kako će npr. inspekcija rada pod istim krovom s ministarstvom raditi nepristrano, ministar rada Mirando Mrsić odgovara da se nada da hoće. Njemu je logično da u ministarstvu zaduženom za provođenje Zakona o radu sjedi inspekcija koja taj rad na terenu kontrolira. "Efikasnost rada će tako biti puno veća, a upravo postojećom efikasnošću Državnog inspektorata nismo zadovoljni. Sad će inspekcija imati puno šire ovlasti, drugačiju organizaciju, mobilne timove", najavio je Mrsić.</para>

Početkom iduće godine gasi se Državni inspektorat! Iz Vladinih Smjernica ekonomske i fiskalne politike do 2016. godine, koje su ovih dana prihvaćene na Markovom trgu, može se iščitati da se od 1. siječnja 2014. 
U Vladi su službeno potvrdili za 
      
         Novi list
      
    da Inspektorat kao zasebno tijelo više neće postojati, nego će njegovi inspektori biti premješteni pod krov 'svojih' ministarstava. Otpuštanja neće biti, nego će inspektori, njih oko 800 koji rade u pet područnih jedinica – u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Osijeku – zajedno sa zaposlenima u središnjici Inspektorata u Zagrebu, biti raspoređeni u nekoliko ministarstava, ovisno o području kojim se bave. Tako će Ministarstvo rada Miranda Mrsića dobiti svoju inspekciju rada, a inspektori zaštite potrošača, trgovine, usluga, općenito gospodarska inspekcija, odlaze u Ministarstvo gospodarstva.
Moguće je da će dio inspektora biti poslano u prijevremenu mirovinu, ali o kojem je broju riječ, za sada nije poznato.
Prema informacijama iz Vlade, ovom bi transformacijom Inspektorata trebale biti postignute značajne uštede, između ostalog i zbog smanjenja broja voditelja.
Mrsić: Efikasnost rada će tako biti puno veća

Na pitanje novinara kako će npr. inspekcija rada pod istim krovom s ministarstvom raditi nepristrano, ministar rada Mirando Mrsić odgovara da se nada da hoće. Njemu je logično da u ministarstvu zaduženom za provođenje Zakona o radu sjedi inspekcija koja taj rad na terenu kontrolira. "Efikasnost rada će tako biti puno veća, a upravo postojećom efikasnošću Državnog inspektorata nismo zadovoljni. Sad će inspekcija imati puno šire ovlasti, drugačiju organizaciju, mobilne timove", najavio je Mrsić. 

Početkom iduće godine gasi se Državni inspektorat!

<para>Pošto je ostala bez posla, Ivana Vrcalović iz Beograda se prijavila na konkurs u firmi “Outfit”. Objašnjeno joj je da je reč o poslu prodavca u radnjama ekskluzivne robe za platu od 25.000 dinara, uz radno vreme od šest sati, sa jednim slobodnim danom nedeljno i sa prijavom PIO fondu.</para>
<para>
 - Međutim, kad sam primljena posle devet dana probnog rada, ispostavilo se da je sve drugačije. Većina radnika nije bila prijavljena, nikada se nije znalo koja smena se radi, koliko traje radno vreme, da ne pominjem svakodnevno omalovažavanje i pritisak nadređenih - priča Ivana za „<ulink url="http://www.blic.rs/">Blic</ulink>“.</para>
<para>Pored dogovorenog, njen posao je bio i da neprestano šeta po radnji s pajalicom u ruci, da stoji u izlogu, da izlazi ispred radnje, da plevi biljke u saksijama „kako bi ljudi videli da prodavnica radi“.
Za manjak mušterija, menadžerka “Outfita” je krivila radnicu.</para>
<para>Nakon dva meseca bez plate, Ivana je rešila da da otkaz ali joj je rečeno da neće dobiti nikakvu nadoknadu “ jer je odustala”.</para>
<para>Vlasnica firme Marina Lasković je pretila da će Blic, ako bilo šta objavi, tužiti za klevetu. Pretila je i Ivani da će obraćanje medijima platiti životom.</para>
<para>Ubrzo je, ipak, ponovo pozvala i obećala Vrcalovićevoj da će je isplatiti do 12. decembra.</para>
<para>Inspekcija rada je nemoćna u ovom slučaju jer da bi radnik dokazao da radi na crno, inspektor mora da ga zatekne na radnom mestu. Tada je inspektor dužan da protiv poslodavca podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka i rešenje kojim nalaže zaključenje ugovora o radu i obavezno osiguranje.</para>
<para>Iz ove institucije su Ivanu mogli jedino da posavetuju da se obrati sudu.</para>
<para>Od januara do oktobra inspekcija rada je zatekla 5.000 građana da rade "na crno".Nakon toga, poslodavci su sa 3.840 radnika zasnovali radni odnos, piše Blic.</para>

Prete smrću, al' platu ne daju Iskustvo jedne od pola miliona izrabljenih radnika na crno u Srbiji 
Pošto je ostala bez posla, Ivana Vrcalović iz Beograda se prijavila na konkurs u firmi “Outfit”. Objašnjeno joj je da  je reč o poslu prodavca u radnjama ekskluzivne robe za platu od 25.000 dinara, uz radno vreme od šest sati, sa jednim slobodnim danom nedeljno i sa prijavom PIO fondu.

   - Međutim, kad sam primljena posle devet dana probnog rada, ispostavilo se da je sve drugačije. Većina radnika nije bila prijavljena, nikada se nije znalo koja smena se radi, koliko traje radno vreme, da ne pominjem svakodnevno omalovažavanje i pritisak  nadređenih - priča Ivana za „Blic“.
Pored dogovorenog,  njen posao je bio i da neprestano šeta po radnji s pajalicom u ruci, da stoji u izlogu,  da izlazi ispred radnje, da plevi biljke u saksijama „kako bi ljudi videli da prodavnica radi“.
Za manjak mušterija, menadžerka “Outfita” je krivila radnicu.
Nakon dva meseca bez plate, Ivana je rešila da da otkaz ali joj je rečeno da neće dobiti nikakvu nadoknadu “ jer  je odustala”.
Vlasnica firme Marina Lasković  je pretila da će Blic, ako bilo šta objavi, tužiti za klevetu. Pretila je i Ivani da će obraćanje medijima platiti  životom.
Ubrzo  je, ipak, ponovo pozvala i obećala Vrcalovićevoj da će je isplatiti do 12. decembra.
Inspekcija rada je nemoćna u ovom slučaju  jer da bi radnik dokazao da radi na crno, inspektor mora da ga zatekne na radnom mestu. Tada je inspektor dužan da protiv poslodavca podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka i rešenje kojim nalaže zaključenje ugovora o radu i obavezno osiguranje.
Iz ove institucije su Ivanu mogli jedino da posavetuju da se obrati sudu.
Od januara do oktobra inspekcija rada je zatekla 5.000 građana da rade "na crno".Nakon toga, poslodavci su sa 3.840 radnika zasnovali radni odnos, piše Blic. 

Prete smrću, al' platu ne daju

<para>Nesretnoj umirovljenici Mirjani Rogić prijeti kazna od 15 do 30.000 kuna, a zbog davanja djece na čuvanje osobi koja nema prijavljen obrt, mlade mame i njihove obitelji mogle bi u državni proračun uplatiti od tri do 10.000 kuna!</para>
<para>Uz Mirjanu Rogić strah i ogorčenje vlada i kod prijavljenih mama koje potpuno opravdano ne razumiju kako ih se može kažnjavati stoga što su – brinule o djeci! Naime, u Delnicama uopće ne postoje dječje jaslice.</para>
<heading2>Jesmo li djecu trebali zaključati u kupaonicu?</heading2>
<para>
"Jesmo li, sudeći po tim našim zakonima, trebali dijete zaključati u kupaonicu i pustiti ga dok se ne vratimo s posla? Je li bolje to, ili ovo što smo radile kad smo našle ženu koju znamo da nam čuva dijete", komentirala je jedna od majki za <emphasis>
 <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Gorski-kotar/Delnicki-slucaj-dadilja-na-crno-Dadilji-do-30-a-majkama-do-10-tisuca-kuna-kazne">Novi list</ulink>
 </emphasis>.</para>
<para>Druga, koja se nedavno sa suprugom iz Rijeke vratila u Delnice, najavila je da će ubrzo promijeniti životnu sredinu i vratiti se u Rijeku.</para>
<heading2>Radila 30 godina, a mirovina joj 1.500 kn</heading2>
<para>
Inače, Mirjana Rogić je punih trideset godina radila u nekadašnjem drvoprerađivačkom poduzeću Jela koje je sredinom devedesetih pojela privatizacija i pretvorba, a nakon što je izgubila posao neko je vrijeme provela na Zavodu za zapošljavanje. Čuvati djecu počela je prije tri godine, i to, kaže, slučajno.</para>
<para>"Nikad nisam voljela biti besposlena pa sam prije tri godine prihvatila ponudu poznanice da im pričuvam dijete dok oni rade. Čim sam počela vidjela sam da je to divno, zaljubila se u to dijete, a i ono je postalo vezano uz mene, pa mi sve to skupa i nije bio neki posao, nego veliko zadovoljstvo. Kad mojoj poznanici nakon nekoliko mjeseci više nije trebalo čuvati dijete bilo mi je žao, ali su se ubrzo javili drugi ljudi koji su čuli da sam čuvala to dijete. I tako sam počela čuvati djecu svojih prijatelja i poznanika, i to ponajprije jer zaista uživam u djeci, volim biti s njima i ništa mi nije bilo teško. Strah me je da je prijava došla od osobe koja misli da sam ja zarađivala velike novce, a stvarnost je potpuno drugačija", ispričala je Mirjana Rogić.</para>
<para>"Kad su mi na vrata došli inspektori i kad mi je došlo rješenje o gospodarskom kriminalu, zaista sam doživjela šok i stalno o tome mislim jer mi nije jasno što sam to napravila krivo i kako je moguće da nam se prijeti ovako visokim kaznama", kazala je Mirjana Rogić.</para>
<para>Na pitanje što ako joj sud odredi visoku kaznu nije znala što reći jer novca za tako drakonske kazne – nema!</para>

Prijeti joj kazna od 30.000 kuna zbog čuvanja djece Umirovljenica iz Delnica koja je prijavljena zbog rada na crno, jer je svoju mizernu mirovinu od 1. 
Nesretnoj umirovljenici Mirjani Rogić prijeti kazna od 15 do 30.000 kuna, a zbog davanja djece na čuvanje osobi koja nema prijavljen obrt, mlade mame i njihove obitelji mogle bi u državni proračun uplatiti od tri do 10.000 kuna!
Uz Mirjanu Rogić strah i ogorčenje vlada i kod prijavljenih mama koje potpuno opravdano ne razumiju kako ih se može kažnjavati stoga što su – brinule o djeci! Naime, u Delnicama uopće ne postoje dječje jaslice.
Jesmo li djecu trebali zaključati u kupaonicu?

"Jesmo li, sudeći po tim našim zakonima, trebali dijete zaključati u kupaonicu i pustiti ga dok se ne vratimo s posla? Je li bolje to, ili ovo što smo radile kad smo našle ženu koju znamo da nam čuva dijete", komentirala je jedna od majki za 
      Novi list
   .
Druga, koja se nedavno sa suprugom iz Rijeke vratila u Delnice, najavila je da će ubrzo promijeniti životnu sredinu i vratiti se u Rijeku.
Radila 30 godina, a mirovina joj 1.500 kn

Inače, Mirjana Rogić je punih trideset godina radila u nekadašnjem drvoprerađivačkom poduzeću Jela koje je sredinom devedesetih pojela privatizacija i pretvorba, a nakon što je izgubila posao neko je vrijeme provela na Zavodu za zapošljavanje. Čuvati djecu počela je prije tri godine, i to, kaže, slučajno.
"Nikad nisam voljela biti besposlena pa sam prije tri godine prihvatila ponudu poznanice da im pričuvam dijete dok oni rade. Čim sam počela vidjela sam da je to divno, zaljubila se u to dijete, a i ono je postalo vezano uz mene, pa mi sve to skupa i nije bio neki posao, nego veliko zadovoljstvo. Kad mojoj poznanici nakon nekoliko mjeseci više nije trebalo čuvati dijete bilo mi je žao, ali su se ubrzo javili drugi ljudi koji su čuli da sam čuvala to dijete. I tako sam počela čuvati djecu svojih prijatelja i poznanika, i to ponajprije jer zaista uživam u djeci, volim biti s njima i ništa mi nije bilo teško. Strah me je da je prijava došla od osobe koja misli da sam ja zarađivala velike novce, a stvarnost je potpuno drugačija", ispričala je Mirjana Rogić.
"Kad su mi na vrata došli inspektori i kad mi je došlo rješenje o gospodarskom kriminalu, zaista sam doživjela šok i stalno o tome mislim jer mi nije jasno što sam to napravila krivo i kako je moguće da nam se prijeti ovako visokim kaznama", kazala je Mirjana Rogić.
Na pitanje što ako joj sud odredi visoku kaznu nije znala što reći jer novca za tako drakonske kazne – nema! 

Prijeti joj kazna od 30.000 kuna zbog čuvanja djece

<para>Riječ je o podružnici Cammea u Rijeci, gdje je inspekcija cestovnog prometa utvrdila da velika većina vozača radi nelegalno, odnosno bez zakonom propisane stručne spreme. Od ukupno 39 zaposlenika Cammea d.o.o., njih 31 rade kao vozači, a nemaju obveznu stručnu spremu u zanimanju vozač propisanu Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu.</para>
<para>"Inspekcija cestovnog prometa je u daljnjem postupku Rješenjem donijela privremenu zabranu povjeravanja poslova vozača motornih autotaksi vozila zaposlenicima pravne osobe Cammeo d.o.o. dok ne ispune uvjete propisane navedenim zakonom", kazali su u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, pod koje spada inspekcija prometa.</para>
<heading2>Žalili se na rješenje</heading2>
<para>
No, rješenje još uvijek nije pravomoćno budući da su se u Cammeu žalili, čime je odgođeno njegovo izvršenje. Prema riječima Miroslava Hoffmana, voditelja Službe za odnose s javnošću grupacije Taxi Cammeo, njihova žalba je utemeljena jer se svi sporni radnici školuju za vozače motornih vozila.</para>
<para>"U skladu s hrvatskim zakonima, djelatnost vozača taksija može obavljati i osoba koja je u postupku prekvalifikacije ili dokvalifikacije za vozača motornih vozila. Svi naši vozači ispunjavaju taj uvjet, bez kojega ne bi dobili posao. Kod zapošljavanja, ugovorili smo da svatko od njih, tko već nije po struci vozač, mora u roku sedam dana od potpisa ugovora podastrijeti dokaz da je redovito upisan u obrazovnu ustanovu u kojoj se prekvalificira ili dokvalificira u vozača motornih vozila", rekao je Hoffman za <emphasis>
 <ulink url="http://www.novilist.hr">Novi list</ulink>
 </emphasis>.</para>
<heading2>Što kaže zakon?</heading2>
<para>
No, u članku 4. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu precizno piše da "vozači autotaksi vozila moraju imati srednju stručnu spremu u zanimanju vozač". U prilog Taxi Cammeu eventualno može ići stavak 5. članka 103. u prijelaznim i završnim odredbama, u kojem stoji da se "odredbe Zakona koje se odnose na stručnu spremu vozača ne primjenjuju na osobe koje su na dan stupanja Zakona na snagu zatečene na poslovima vozača motornog vozila u cestovnom prometu". 
 
U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti odluku o žalbi koja bi mogla ozbiljno ugroziti poslovanje Cammea u Rijeci, s obzirom na to da bi praktički 'preko noći' mogli ostati bez gotovo svih vozača.</para>

Od 39 taksista, 31 bez obavezne stručne spreme Inspekcija cestovnog prometa pronašla je velike nepravilnosti u radu jedne od podružnica tvrtke Cammeo. 
Riječ je o podružnici Cammea u Rijeci, gdje je inspekcija cestovnog prometa utvrdila da velika većina vozača radi nelegalno, odnosno bez zakonom propisane stručne spreme. Od ukupno 39 zaposlenika Cammea d.o.o., njih 31 rade kao vozači, a nemaju obveznu stručnu spremu u zanimanju vozač propisanu Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu.
"Inspekcija cestovnog prometa je u daljnjem postupku Rješenjem donijela privremenu zabranu povjeravanja poslova vozača motornih autotaksi vozila zaposlenicima pravne osobe Cammeo d.o.o. dok ne ispune uvjete propisane navedenim zakonom", kazali su u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, pod koje spada inspekcija prometa.
Žalili se na rješenje

No, rješenje još uvijek nije pravomoćno budući da su se u Cammeu žalili, čime je odgođeno njegovo izvršenje. Prema riječima Miroslava Hoffmana, voditelja Službe za odnose s javnošću grupacije Taxi Cammeo, njihova žalba je utemeljena jer se svi sporni radnici školuju za vozače motornih vozila.
"U skladu s hrvatskim zakonima, djelatnost vozača taksija može obavljati i osoba koja je u postupku prekvalifikacije ili dokvalifikacije za vozača motornih vozila. Svi naši vozači ispunjavaju taj uvjet, bez kojega ne bi dobili posao. Kod zapošljavanja, ugovorili smo da svatko od njih, tko već nije po struci vozač, mora u roku sedam dana od potpisa ugovora podastrijeti dokaz da je redovito upisan u obrazovnu ustanovu u kojoj se prekvalificira ili dokvalificira u vozača motornih vozila", rekao je Hoffman za 
      Novi list
   .
Što kaže zakon?

No, u članku 4. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu precizno piše da "vozači autotaksi vozila moraju imati srednju stručnu spremu u zanimanju vozač". U prilog Taxi Cammeu eventualno može ići stavak 5. članka 103. u prijelaznim i završnim odredbama, u kojem stoji da se "odredbe Zakona koje se odnose na stručnu spremu vozača ne primjenjuju na osobe koje su na dan stupanja Zakona na snagu zatečene na poslovima vozača motornog vozila u cestovnom prometu". 
   
U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti odluku o žalbi koja bi mogla ozbiljno ugroziti poslovanje Cammea u Rijeci, s obzirom na to da bi praktički 'preko noći' mogli ostati bez gotovo svih vozača. 

Od 39 taksista, 31 bez obavezne stručne spreme

<para>U priopćenju se navodi da je u inspekcijskom nadzoru kod Ine iz Zagreba, koji je obavljen u razdoblju od 29. srpnja do 23. rujna ove godine, utvrđeno da je u toj naftnoj kompaniji od 1. siječnja 2010. do početka inspekcijskog nadzora radio 61 stranac. </para>
<para>Za njih 38 utvrđeno je da poslodavac, odnosno Ina posjeduje radne dozvole, od kojih su tri u radnom odnosu kod kontroliranog poslodavca, a svi ostali su u radnom odnosu kod poslodavca MOL u Republici Mađarskoj koji za kontroliranog poslodavca u njihovim prostorijama obavljaju poslove za koje im je izdana radna dozvola, navode iz Inspektorata. </para>
<para>Inspekcijskim je nadzorom, kako se nadalje navodi, utvrđeno i da je rad 23 stranca protivan odredbama Zakona o strancima. </para>
<para>"Naime, poslodavac inspektoru za tri stranca člana Uprave i pet stranaca članova Nadzornog odbora nije dostavio na uvid radne dozvole, odnosno potvrde nadležne Policijske uprave o prijavi rada stranaca bez radne dozvole u razdoblju od 1. siječnja 2010. godine do početka inspekcijskog nadzora. Također, poslodavac inspektoru za 15 stranaca nije dostavio na uvid radne dozvole, odnosno potvrde nadležne PU o prijavi rada stranaca bez radne dozvole", ističe se u priopćenju.</para>
<para>Dodaje se da je, na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, inspektor sukladno odredbama Zakona o strancima donio upravnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti poslodavcu u nadziranim poslovnim prostorima u trajanju od 30 dana. </para>
<para>Privremena mjera zabrane obavljanja djelatnosti je ukinuta jer je poslodavac, sukladno odredbama Zakona o strancima, inspektoru rada dostavio dokaz da je u korist Državnog proračuna izvršio uplatu novčanog iznosa od po 30 tisuća kuna za svakog stranca za kojeg je utvrđeno da je radio protivno odredbama navedenog zakona, što je ukupno 690 tisuća kuna, ističu iz Državnog inspektorata.</para>
<para>Naglašavaju i da su zbog utvrđenih prekršaja Ini i odgovornoj osobi u Ini, kao i svakom strancu pojedinačno u zakonskom roku izdani prekršajni nalozi od strane inspektora rada te su izrečene zakonom propisane novčane kazne - poslodavcu, Ini, u iznosu od 1,06 milijuna kuna, što je Ina platila 27., odnosno 28. rujna, dok novčana kazna za strance po prekršajnom nalogu ukupno iznosi 104,2 tisuće kuna i još nije plaćena. </para>
<para>Ukupan novčani iznos po svim osnovama iznosi nešto više od 1,85 milijuna kuna, navodi se u priopćenju. </para>
<para>Iz Državnog inspektorata također navode kako su nadležnom Prekršajnom sudu u Rijeci podneseni optužni prijedlozi protiv poslodavca, odgovorne osobe poslodavca i stranca koji je protivno odredbama Zakona o strancima za poslodavca radio u Sektoru rafinerija nafte Rijeka.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201010120941006</para>
<para>arti-201010120813006</para>

Tri člana Uprave u INA-i radila na crno 
U priopćenju se navodi da je u inspekcijskom nadzoru kod Ine iz Zagreba, koji je obavljen u razdoblju od 29. srpnja do 23. rujna ove godine, utvrđeno da je u toj naftnoj kompaniji od 1. siječnja 2010. do početka inspekcijskog nadzora radio 61 stranac. 
Za njih 38 utvrđeno je da poslodavac, odnosno Ina posjeduje radne dozvole, od kojih su tri u radnom odnosu kod kontroliranog poslodavca, a svi ostali su u radnom odnosu kod poslodavca MOL u Republici Mađarskoj koji za kontroliranog poslodavca u njihovim prostorijama obavljaju poslove za koje im je izdana radna dozvola, navode iz Inspektorata. 
Inspekcijskim je nadzorom, kako se nadalje navodi, utvrđeno i da je rad 23 stranca protivan odredbama Zakona o strancima. 
"Naime, poslodavac inspektoru za tri stranca člana Uprave i pet stranaca članova Nadzornog odbora nije dostavio na uvid radne dozvole, odnosno potvrde nadležne Policijske uprave o prijavi rada stranaca bez radne dozvole u razdoblju od 1. siječnja 2010. godine do početka inspekcijskog nadzora. Također, poslodavac inspektoru za 15 stranaca nije dostavio na uvid radne dozvole, odnosno potvrde nadležne PU o prijavi rada stranaca bez radne dozvole", ističe se u priopćenju.
Dodaje se da je, na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, inspektor sukladno odredbama Zakona o strancima donio upravnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti poslodavcu u nadziranim poslovnim prostorima u trajanju od 30 dana. 
Privremena mjera zabrane obavljanja djelatnosti je ukinuta jer je poslodavac, sukladno odredbama Zakona o strancima, inspektoru rada dostavio dokaz da je u korist Državnog proračuna izvršio uplatu novčanog iznosa od po 30 tisuća kuna za svakog stranca za kojeg je utvrđeno da je radio protivno odredbama navedenog zakona, što je ukupno 690 tisuća kuna, ističu iz Državnog inspektorata.
Naglašavaju i da su zbog utvrđenih prekršaja Ini i odgovornoj osobi u Ini, kao i svakom strancu pojedinačno u zakonskom roku izdani prekršajni nalozi od strane inspektora rada te su izrečene zakonom propisane novčane kazne - poslodavcu, Ini, u iznosu od 1,06 milijuna kuna, što je Ina platila 27., odnosno 28. rujna, dok novčana kazna za strance po prekršajnom nalogu ukupno iznosi 104,2 tisuće kuna i još nije plaćena. 
Ukupan novčani iznos po svim osnovama iznosi nešto više od 1,85 milijuna kuna, navodi se u priopćenju. 
Iz Državnog inspektorata također navode kako su nadležnom Prekršajnom sudu u Rijeci podneseni optužni prijedlozi protiv poslodavca, odgovorne osobe poslodavca i stranca koji je protivno odredbama Zakona o strancima za poslodavca radio u Sektoru rafinerija nafte Rijeka.
Prethodni članci:

arti-201010120941006
arti-201010120813006 

Tri člana Uprave u INA-i radila na crno

<para>Posao u doba recesije je najveća dragocjenost, često uvjeravaju poslodavci koji vode "kadrovsku politiku otvorenih vrata" iliti "ako ti se ne sviđa raditi ovdje, vrata su ti onamo". Taksist Aleksandar Peša odabrao je izlazna vrata riječkog taksija "Cammeo" nakon iznimno kratkog radnog vijeka, i to uz komentar: "I tjedan dana za osobu od moje 24 godine, bez ikakvih financijskih ili obiteljskih obveza, je previše".</para>
<para>arti-201003010512006Samo tjedan dana mu je trebalo da ogorčen napusti tog taksi prijevoznika zbog radnih uvjeta. Ondje su, potužio se, "svi zaposleni dužni vozilo detaljno oprati, iako u firmi su zaposleni autoperači", a "smjene redovito traju po 12 do 13, nekad i 15 do 16 sati".</para>
<para>"Vozači su skloni da zaspu za volanima kao što se desilo jednom kolegi koji je imao prometnu nesreću jer je zaspao, ali srećom nije bilo putnika. Naravno, dobio je otkaz i vjerujem da je i kažnjen i sve zato jer je radio kao konj jer nije imao drugog izbora", kaže Peša. </para>
<para>Kaže i da je novčano kažnjen zbog stvari koju nije bio u stanju kontrolirati, ali i da to nije rijetkost. Kada su ga jednom prilikom zaustavile dvije grupe putnica, no dok su čekali da dođe još jedan taksi, konkurencija je pokupila jednu skupinu putnica pa je Peša bio, tvrdi, dužan nadoknaditi Cammeu vožnju do Trsta u iznosu od 500 kuna.</para>
<heading2>'Nisam otvorio vrata putnici i odbili su mi 10 posto od plaće'</heading2>
<para>
Na probleme su se žalili i vozači osječke podružnice koju je proljetos u samo dva mjeseca napustilo 40 posto vozača! S plaće su, kaže vozač Leonard Žerjav, "skidali" i zbog najmanjih pogrešaka.</para>
<para>arti-201002220754006Primjerice, jednom nije otvorio vrata putnici jer nije stigao izaći iz automobila jer je stajao nasred ceste. Zbog toga su mu s plaće odbili deset posto, 280 kuna, ispričao je medijima Žerjav. </para>
<heading2>Cjenik grešaka</heading2>
<para>
Drugi je, pak, vozač policiji i Državnom inspektoratu i medijima poslao pismo u kojemu je potanko nabrojao koliko je sati radio, a koliko spavao te naposljetku dao otkaz zbog premorenosti. I on je opisao kažnjavanje.</para>
<para>"Kašnjenje na posao odnosno za nedolazak najmanje 15 minuta prije početka smjene vozači se beziznimno kažnjavaju od 10-30 posto s mjesečne plaće, za neotvaranje vrata putnicima također od 10 do 30 posto s mjesečne plaće, za pogrešan unos u taksimetar najmanje 30 posto s mjesečne plaće, za razgovor sa 'starim' osječkim taksistima ('konkurencijom') otkaz na licu mjesta i slično", prenio je <emphasis>Osijek031.com</emphasis>.</para>
<heading2>Traže što traže, plaćaju 'u okviru mogućnosti'</heading2>
<para>
Za Pešine tvrdnje, kao i druge optužbe, Vladimir Minovski iz Taxi Cammea tvrdi da su to presmiješne izmišljotine kojima netko želi Taxi Cammeu nanijeti štetu.</para>
<para>"Tražimo odgovornost, da budu ljubazni, obrijani, da otvaraju vrata putnicima i nose prtljagu. Kome je to teško neka sjedi na kolodvoru. Za ono što mi tražimo su plaćeni u okviru mogućnosti. Manću, zanimljivo, nitko ne spominje, a napojnice su dupla dnevnica", kaže Minovski.</para>
<para>Radi se najdulje 8 sati, osim u slučaju međugradskih vožnji kada je prekovremeni rad dodatno plaćen, smjene se određuju sedam dana ranije, uz moguće promjene, a radi se pet dana u tjednu, tvrdi on. Od grešaka se naplaćuje jedino ako netko od vozača zagrebe automobil. </para>
<para>"Događa se da ogrebotinu, zbog koje nema smisla koristiti osiguranje, ne žele prijaviti pa podvaljuju kolegi koji kasnije koriste taj auto. Vozače sam čak povezao s jednom privatnom radnjom koja jeftinije naplaćuje farbanje oštećenog dijela automobila od ovlaštenih servisera, ne bi li vozačima izašao u susret", kaže Minovski.</para>
<para>Na priču o putnicama koje su išle prema Trstu, kaže: "Kome bi ja mogao naplatiti ako ne uspijeva držati mušteriju?"</para>
<para>Što se tiče vozača za kojega Peša kaže da je slupao auto jer je bio preumoran kaže da je dobio otkaz nakon što je zaspao za volanom, "jer je cijeli dan bio na plaži pa ga je sunce udarilo. Nakon nesreće u kojoj je nastala totalna šteta na autu 'teška' 100.000 kuna od čega osiguranje pokrilo samo dio - nije se pojavio na poslu".</para>
<para>"Firme propadaju zbog toga što se misli da je voziti taksi zapravo igrati šah. Nije istina da moraju prati auto. Mi imamo dva perača u Osijeku i Rijeci, a vozači samo obrišu stakla i prašinu na volanu, ali da oni sat i pol peru auto to nije istina", kaže Minovski, koji se žali i da su taksisti pokušavali krasti utržak.</para>
<para>"Neki koji su u Osijeku mislili da mogu krasti, pokazali smo im da ne ide. Imamo modernu tehnologiju za praćenje vozila, da to nemamo ne bi išli naprijed, nego bi krali. Moramo paziti na svaku sitnicu. Ima i onih koji su nagrađeni. No, ako pokrade putnika, ako se nešto desi, ako će proći kroz crveno, putnici će nas pitati koji je to luđak? Preostaje nam ili ga sankcionirati ili mu dati otkaz, bolje nego da napravi veću glupost. Kome ne paše bolje da se pozdrave", kaže Minovski. </para>
<heading2>'10 optužnih prijedloga, zbog obilježja više prekršajnih djela'</heading2>
<para>
Iz Udruge obrtnika u Rijeci, s obzirom da taksisti nemaju sindikat, doznajemo da taksisti Cammea, za razliku od ostalih taksista u Rijeci, ne spadaju čak ni pod obrtnike, nego da je za njih nadležna Hrvatska gospodarska komora i da nemaju nikakve zaštite, niti u smislu udruge, niti sindikata, jedino u slučaju da prijave kršenje prava Inspektoratu. A prijava je bilo više, a odgovor Inspektorata demantira Minovskog.</para>
<para>"U razdoblju od 14. kolovoza 2006. godine do 04. kolovoza 2010. godine, inspektori su obavili trinaest inspekcijskih nadzora po predstavkama radnika navedenog poslodavca, kao i povodom anonimnih prijava, u kojima se ukazivalo i na kršenje propisa vezanih za radno vrijeme radnika i zabranu prijeboja plaće ili dijela plaće bez suglasnosti radnika. U tom su razdoblju inspektori rada, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, protiv poslodavca pravne osobe i odgovorne osobe poslodavca Prekršajnom sudu u Rijeci podnijeli deset zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno optužnih prijedloga, zbog mogućih obilježja više prekršajnih djela", navodi Inspektorat.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201002220754006
arti-201002230635006
arti-201003010512006
arti-201004130371006
arti-201005070611006</para>

Slučaj Cammeo: Biste li vi željeli ovakav posao? 'I tjedan dana za osobu od moje 24 godine, bez ikakvih financijskih ili obiteljskih obveza, je previše', kaže bivši taksist 'Cammea', prijevoznika koji je od 2006. 
Posao u doba recesije je najveća dragocjenost, često uvjeravaju poslodavci koji vode "kadrovsku politiku otvorenih vrata" iliti "ako ti se ne sviđa raditi ovdje, vrata su ti onamo". Taksist Aleksandar Peša odabrao je izlazna vrata riječkog taksija "Cammeo" nakon iznimno kratkog radnog vijeka, i to uz komentar: "I tjedan dana za osobu od moje 24 godine, bez ikakvih financijskih ili obiteljskih obveza, je previše".
arti-201003010512006Samo tjedan dana mu je trebalo da ogorčen napusti tog taksi prijevoznika zbog radnih uvjeta. Ondje su, potužio se, "svi zaposleni dužni vozilo detaljno oprati, iako u firmi su zaposleni autoperači", a "smjene redovito traju po 12 do 13, nekad i 15 do 16 sati".
"Vozači su skloni da zaspu za volanima kao što se desilo jednom kolegi koji je imao prometnu nesreću jer je zaspao, ali srećom nije bilo putnika. Naravno, dobio je otkaz i vjerujem da je i kažnjen i sve zato jer je radio kao konj jer nije imao drugog izbora", kaže Peša. 
Kaže i da je novčano kažnjen zbog stvari koju nije bio u stanju kontrolirati, ali i da to nije rijetkost. Kada su ga jednom prilikom zaustavile dvije grupe putnica, no dok su čekali da dođe još jedan taksi, konkurencija je pokupila jednu skupinu putnica pa je Peša bio, tvrdi, dužan nadoknaditi Cammeu vožnju do Trsta u iznosu od 500 kuna.
'Nisam otvorio vrata putnici i odbili su mi 10 posto od plaće'

Na probleme su se žalili i vozači osječke podružnice koju je proljetos u samo dva mjeseca napustilo 40 posto vozača! S plaće su, kaže vozač Leonard Žerjav, "skidali" i zbog najmanjih pogrešaka.
arti-201002220754006Primjerice, jednom nije otvorio vrata putnici jer nije stigao izaći iz automobila jer je stajao nasred ceste. Zbog toga su mu s plaće odbili deset posto, 280 kuna, ispričao je medijima Žerjav. 
Cjenik grešaka

Drugi je, pak, vozač policiji i Državnom inspektoratu i medijima poslao pismo u kojemu je potanko nabrojao koliko je sati radio, a koliko spavao te naposljetku dao otkaz zbog premorenosti. I on je opisao kažnjavanje.
"Kašnjenje na posao odnosno za nedolazak najmanje 15 minuta prije početka smjene vozači se beziznimno kažnjavaju od 10-30 posto s mjesečne plaće, za neotvaranje vrata putnicima također od 10 do 30 posto s mjesečne plaće, za pogrešan unos u taksimetar najmanje 30 posto s mjesečne plaće, za razgovor sa 'starim' osječkim taksistima ('konkurencijom') otkaz na licu mjesta i slično", prenio je Osijek031.com.
Traže što traže, plaćaju 'u okviru mogućnosti'

Za Pešine tvrdnje, kao i druge optužbe, Vladimir Minovski iz Taxi Cammea tvrdi da su to presmiješne izmišljotine kojima netko želi Taxi Cammeu nanijeti štetu.
"Tražimo odgovornost, da budu ljubazni, obrijani, da otvaraju vrata putnicima i nose prtljagu. Kome je to teško neka sjedi na kolodvoru. Za ono što mi tražimo su plaćeni u okviru mogućnosti. Manću, zanimljivo, nitko ne spominje, a napojnice su dupla dnevnica", kaže Minovski.
Radi se najdulje 8 sati, osim u slučaju međugradskih vožnji kada je prekovremeni rad dodatno plaćen, smjene se određuju sedam dana ranije, uz moguće promjene, a radi se pet dana u tjednu, tvrdi on. Od grešaka se naplaćuje jedino ako netko od vozača zagrebe automobil. 
"Događa se da ogrebotinu, zbog koje nema smisla koristiti osiguranje, ne žele prijaviti pa podvaljuju kolegi koji kasnije koriste taj auto. Vozače sam čak povezao s jednom privatnom radnjom koja jeftinije naplaćuje farbanje oštećenog dijela automobila od ovlaštenih servisera, ne bi li vozačima izašao u susret", kaže Minovski.
Na priču o putnicama koje su išle prema Trstu, kaže: "Kome bi ja mogao naplatiti ako ne uspijeva držati mušteriju?"
Što se tiče vozača za kojega Peša kaže da je slupao auto jer je bio preumoran kaže da je dobio otkaz nakon što je zaspao za volanom, "jer je cijeli dan bio na plaži pa ga je sunce udarilo. Nakon nesreće u kojoj je nastala totalna šteta na autu 'teška' 100.000 kuna od čega osiguranje pokrilo samo dio - nije se pojavio na poslu".
"Firme propadaju zbog toga što se misli da je voziti taksi zapravo igrati šah. Nije istina da moraju prati auto. Mi imamo dva perača u Osijeku i Rijeci, a vozači samo obrišu stakla i prašinu na volanu, ali da oni sat i pol peru auto to nije istina", kaže Minovski, koji se žali i da su taksisti pokušavali krasti utržak.
"Neki koji su u Osijeku mislili da mogu krasti, pokazali smo im da ne ide. Imamo modernu tehnologiju za praćenje vozila, da to  nemamo ne bi išli naprijed, nego bi krali. Moramo paziti na svaku sitnicu. Ima i onih koji su nagrađeni. No, ako pokrade putnika, ako se nešto desi, ako će proći kroz crveno, putnici će nas pitati koji je to luđak? Preostaje nam ili ga sankcionirati ili mu dati otkaz, bolje nego da napravi veću glupost. Kome ne paše bolje da se pozdrave", kaže Minovski. 
'10 optužnih prijedloga, zbog obilježja više prekršajnih djela'

Iz Udruge obrtnika u Rijeci, s obzirom da taksisti nemaju sindikat, doznajemo da taksisti Cammea, za razliku od ostalih taksista u Rijeci, ne spadaju čak ni pod obrtnike, nego da je za njih nadležna Hrvatska gospodarska komora i da nemaju nikakve zaštite, niti u smislu udruge, niti sindikata, jedino u slučaju da prijave kršenje prava Inspektoratu. A prijava je bilo više, a odgovor Inspektorata demantira Minovskog.
"U razdoblju od 14. kolovoza 2006. godine do 04. kolovoza 2010. godine, inspektori su obavili trinaest inspekcijskih nadzora po predstavkama radnika navedenog poslodavca, kao i povodom anonimnih prijava, u kojima se ukazivalo i na kršenje propisa vezanih za radno vrijeme radnika i zabranu prijeboja plaće ili dijela plaće bez suglasnosti radnika. U tom su razdoblju inspektori rada, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, protiv poslodavca pravne osobe i odgovorne osobe poslodavca Prekršajnom sudu u Rijeci podnijeli deset zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno optužnih prijedloga, zbog mogućih obilježja više prekršajnih djela", navodi Inspektorat.
Prethodni članci:

arti-201002220754006
arti-201002230635006
arti-201003010512006
arti-201004130371006
arti-201005070611006 

Slučaj Cammeo: Biste li vi željeli ovakav posao?

Postroll

Preroll

Covid inspekcije ugostiteljskih objekata: Onima koji ignoriraju opomene slijedi pečat na vrata

inspekcija

Hrvatska

Članak

Danas.hr

SMRTNO STRADAO NA PRVI DAN MIROVINE: Do nesreće u Župi dubrovačkoj došlo je tijekom izvođenja građevinskih radova

1547127345Požar-HE-Plat-3

Crna kronika

SA ZADNJOM VOŽNJOM ZAVRŠAVALI U PONOĆ PA DJECU VOZILI U 7: Pulske učenike voze umorni šoferi koji ne spavaju 12 sati prije smjene

<para>29.05.2019., Pula - Pustanje u promet prvih autobusa financiranih sredstvima EU fondova. 
Photo: Dusko Marusic/PIXSELL</para>

#inspekcija rada

Drastičan zaokret, nema više toleriranja: Onima koji uporno ignoriraju mjere - pečat na vrata!

Drastičan zaokret, nema više toleriranja: Onima koji uporno ignoriraju mjere - pečat na vrata!

Do nesreće u Župi dubrovačkoj došlo je tijekom izvođenja građevinskih radova

Do nesreće u Župi dubrovačkoj došlo je tijekom izvođenja građevinskih radova

Pulske učenike voze umorni šoferi koji ne spavaju 12 sati prije smjene

Pulske učenike voze umorni šoferi koji ne spavaju 12 sati prije smjene

Evo zašto su srpski radnici klečali pred Korejcima

Evo zašto su srpski radnici klečali pred Korejcima

'Novi zakoni ce biti jednostavniji za poslodavce'

'Novi zakoni ce biti jednostavniji za poslodavce'

Početkom iduće godine gasi se Državni inspektorat!

Početkom iduće godine gasi se Državni inspektorat!

Prete smrću, al' platu ne daju

Prete smrću, al' platu ne daju

Prijeti joj kazna od 30.000 kuna zbog čuvanja djece

Prijeti joj kazna od 30.000 kuna zbog čuvanja djece

Od 39 taksista, 31 bez obavezne stručne spreme

Od 39 taksista, 31 bez obavezne stručne spreme

Tri člana Uprave u INA-i radila na crno

Tri člana Uprave u INA-i radila na crno

Slučaj Cammeo: Biste li vi željeli ovakav posao?

Slučaj Cammeo: Biste li vi željeli ovakav posao?