Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Čelnici vlada Srbije i Republike Srpske potpisali su u petak dokument kojim najavljuju zajedničku gradnju triju hidroelektrana na Drini, a iz vladajuće stranke SDA poručili su da se radi o flagrantnom miješanju Beograda u unutarnja pitanja BiH.</para>
<para>Premijerka Srbije Ana Brnabić i predsjednik vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Radovan Višković u Banjoj Luci su potpisali neku vrstu pisma namjere kojim su potvrdili kako zajednički planiraju izgraditi tri hidroelektrane u gornjem slivu Drine što je posao u kojemu bi Srbija imala 51 posto udjela odnosno vlasništva nad budućim elektroenergetskim postrojenjima a RS 49 posto.</para>
<para>"Čim građevinska sezona dopusti možemo početi izgradnju", kazao je nakon potpisivanja Višković pojašnjavajući kako bi u razdoblju od šest godina trebale biti izgrađene elektrane ukupne snage 18 MW a cijeli projekt stajao bi 200 milijuna eura pri čemu bi najveći dio tog iznosa osigurala srbijanska elektroprivreda.
</para>
<heading2>Kruna suradnje</heading2>
<para>
Brnabić je pak kazala kako je njezina vlada već osigurala 30 milijuna eura za projekte suradnje s RS-om, u narednoj godini planira izdvojiti još 51 milijun a najavila je kako će Srbija i RS zajednički izgraditi i zračnu luku u Trebinju.</para>
<para>"Čini se da će 2021. označiti krunu naše suradnje", kazala je Brnabić koja je u Banju Luku doputovala dva dana uoči lokalnih izbora u BiH što je već uobičajeni način na koji Beograd podupire vlast Milorada Dodika u svakom izbornom ciklusu.</para>
<para>Višković je ranije pojasnio kako je većinski vlasnički udio Srbije u planiranim hidroelektranama definiran "kako bi se izbjegle odredbe zakona o javnim nabavama" no propustio je pojasniti pod kojim uvjetima Srbija planira gradnju tih objekata na rijeci koja predstavlja međudržavnu granicu a samim tim je pod jurisdikcijom državnih tijela BiH.</para>
<para>Upravo zbog te činjenice reagirala je Stranka demokratske akcije (SDA) upozoravajući kako su u RS-u protuzakonito tretirali Drinu kao "unutarnje vode" tog entiteta što su opisali kao grubi napad na suverenitet i teritorijalni integritet BiH, tim prije jer je to ranije potvrđeno i kroz obvezujuće presude Ustavnog suda BiH.</para>
<para>"To predstavlja vrlo opasno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je Srbija obvezna poštovati suverenitet i unutarnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine", stoji u reagiranju najveće bošnjačke stranke iz koje su najavili poduzimanje svih raspoloživih mjera kako bi se zaštitio suverenitet države.</para>

'Krše suverenitet BiH' 

Čelnici vlada Srbije i Republike Srpske potpisali su u petak dokument kojim najavljuju zajedničku gradnju triju hidroelektrana na Drini, a iz vladajuće stranke SDA poručili su da se radi o flagrantnom miješanju Beograda u unutarnja pitanja BiH.
Premijerka Srbije Ana Brnabić i predsjednik vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Radovan Višković u Banjoj Luci su potpisali neku vrstu pisma namjere kojim su potvrdili kako zajednički planiraju izgraditi tri hidroelektrane u gornjem slivu Drine što je posao u kojemu bi Srbija imala 51 posto udjela odnosno vlasništva nad budućim elektroenergetskim postrojenjima a RS 49 posto.
"Čim građevinska sezona dopusti možemo početi izgradnju", kazao je nakon potpisivanja Višković pojašnjavajući kako bi u razdoblju od šest godina trebale biti izgrađene elektrane ukupne snage 18 MW a cijeli projekt stajao bi 200 milijuna eura pri čemu bi najveći dio tog iznosa osigurala srbijanska elektroprivreda.

Kruna suradnje

Brnabić je pak kazala kako je njezina vlada već osigurala 30 milijuna eura za projekte suradnje s RS-om, u narednoj godini planira izdvojiti još 51 milijun a najavila je kako će Srbija i RS zajednički izgraditi i zračnu luku u Trebinju.
"Čini se da će 2021. označiti krunu naše suradnje", kazala je Brnabić koja je u Banju Luku doputovala dva dana uoči lokalnih izbora u BiH što je već uobičajeni način na koji Beograd podupire vlast Milorada Dodika u svakom izbornom ciklusu.
Višković je ranije pojasnio kako je većinski vlasnički udio Srbije u planiranim hidroelektranama definiran "kako bi se izbjegle odredbe zakona o javnim nabavama" no propustio je pojasniti pod kojim uvjetima Srbija planira gradnju tih objekata na rijeci koja predstavlja međudržavnu granicu a samim tim je pod jurisdikcijom državnih tijela BiH.
Upravo zbog te činjenice reagirala je Stranka demokratske akcije (SDA) upozoravajući kako su u RS-u protuzakonito tretirali Drinu kao "unutarnje vode" tog entiteta što su opisali kao grubi napad na suverenitet i teritorijalni integritet BiH, tim prije jer je to ranije potvrđeno i kroz obvezujuće presude Ustavnog suda BiH.
"To predstavlja vrlo opasno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je Srbija obvezna poštovati suverenitet i unutarnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine", stoji u reagiranju najveće bošnjačke stranke iz koje su najavili poduzimanje svih raspoloživih mjera kako bi se zaštitio suverenitet države. SRBIJA I RS PLANIRAJU NOVE HIDROELEKTRANE NA DRINI, SDA: 

SRBIJA I RS PLANIRAJU NOVE HIDROELEKTRANE NA DRINI, SDA:

'Krše suverenitet BiH'

<heading4>Hrvatska je prepoznala učinkovitost i minimalan utjecaj na okoliš sunčanih elektrana pa je HEP do 2030. godine odlučio izgraditi čak 350 megavata sunčanih elektrana</heading4>
<para>
Emisije ugljičnog dioksida jedan su od glavnih uzročnika globalnog zagrijavanja, što je jedan od najvećih izazova koji je stavljen pred nove generacije. Rješenje problema nalazi se u obnovljivim izvorima energije kroz koje bi se smanjila emisija štetnih tvari.</para>
<para>Obnovljivi izvori, odnosno dobivanje energije iz vode, sunca, vjetra, geotermalnih izvora ili biomase predstavlja smjer kojim će se čovječanstvo razvijati u budućnosti. Europska komisija iz tog razloga donijela je Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent.</para>
<para>Prilika je to da se mnoge članice EU opredijele za zelenu budućnost, što je prepoznala i <ulink url="http://www.hep.hr/">
 Hrvatska elektroprivreda
 </ulink> koja kontinuirano ulaže u hrvatsku mrežu obnovljivih izvora. Stoga smo odlučili usporediti sunčane elektrane i vjetroelektrane, ali i koja će od navedenih tehnologija biti glavni smjer koji će uzeti Hrvatska kada su u pitanju obnovljivi izvori energije.
</para>
<heading2>Sunčane elektrane</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="69efea72-929c-11eb-9b51-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Sunčane ili fotonaponske elektrane (FNE) koriste izravnu Sunčevu svjetlost za pretvorbu u električnu energiju, a kao glavni element za tu pretvorbu koriste se fotonaponski (solarni) paneli koji se postavljaju na krovove, ali i na otvorene površine izložene Sunčevoj energiji. Riječ je o neiscrpnom izvoru energije, a proizvodnja električne energije od energije sunca kemijski, radioaktivno i toplinski ne onečišćuje okoliš.</para>
<para>Postoje dva osnovna načina za pretvorbu Sunčeve energije u električnu energiju. Prvi način izravna je pretvorba energije pomoću solarnih ćelija fotonaponskom konverzijom, drugi način je pretvorba Sunčeve energije u toplinsku energiju, a zatim toplinske u električnu energiju. S obzirom na to da su sunčane elektrane sve učinkovitije i nemaju štetnih proizvoda prilikom proizvodnje električne energije, veoma su važan dio europskog Zelenog plana.</para>
<para>I Hrvatska je prepoznala učinkovitost i minimalan utjecaj na okoliš sunčanih elektrana pa je HEP do 2030. godine odlučio izgraditi čak 350 megavata sunčanih elektrana. Nakon Sunčane elektrane Kaštelir, HEP je ove godine u rad pustio SE Vis kao prvu prva od ukupno sedam sunčanih elektrana koje bi se u rad trebale pustiti do proljeća 2021., dok u suradnji s gradovima i općinama razvija i novih 11 sunčanih elektrana.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a94634ec-929c-11eb-821b-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
 Sunčana elektrana Vis, nalazi se na nadmorskoj visini od oko 250 metara, na brdu Griževa glavica te je prva sunčana elektrana koju je HEP pustio u rad za vrijeme izgradnje sunčanih elektrana između 2019.-2023. godine. Očekivana godišnja proizvodnja joj je oko 5 milijuna kWh električne energije te time mogu namiriti potrebe oko 1.600 kućanstava. U idućoj fazi instalirat će se i baterijski spremnik snage 1MW i kapaciteta 1,44 MWh.</para>
<para>
 Sunčana elektrana Cres nalazit će se dva kilometra sjeverno od naselja Orlec na otoku Cresu. Elektrana će započeti s radom iduće proljeće, a njena očekivana proizvodnja od oko 8,5 milijuna kWh električne energije godišnje odgovara potrošnji oko 2.500 kućanstava.</para>
<para>
 Sunčana elektrana Marići na području općine Žminj u Istri u pogon bi trebala biti puštena već krajem ove godine, a elektrana snage 1 MW godišnje će proizvoditi oko 1,2 milijuna kWh električne energije.</para>
<para>
 Sunčana elektrana Kaštelir 2 će se, kao i prethodna, izgraditi u drugoj polovici 2020. na lokaciji Sabadin u Istri. Zanimljivo je kako je taj projekt zapravo proširenje postojeće SE Kaštelir (1 MW), koja je u pogonu od prosinca 2018. te je u 2019. godini proizvela 1,5 milijun kWh.</para>
<para>
 Sunčana elektrana Vrlika Jug realizacija je prve faze planirane izgradnje na južnom dijelu Radne zone Kosore na području grada Vrlike. Priključna snaga elektrane bit će 2,1 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 2,9 milijuna kWh.</para>
<para>
 Sunčana elektrana Obrovac gradi se na području bivše tvornice glinice. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh ova će elektrana moći zadovoljiti potrebe 3.500 kućanstava.</para>
<para>
 Sunčana elektrana Stankovci gradi se na području Proizvodne zone Stankovci u Zadarskoj županiji, a očekivana godišnja proizvodnja od 4,6 milijuna kWh električne energije bit će dovoljna za 1.500 kućanstava.
</para>
<heading2>Vjetroelektrane</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="81e1eedc-929c-11eb-a613-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Vjetroelektrane koriste tehnologiju za uporabu kinetičke energije vjetra ne bi li proizveli električnu energiju. Jednostavno rečeno, vjetroelektrana je elektrana koja kao gorivo za proizvodnju električne energije koristi vjetar i pri tome ni kemijski ni biološki ne onečišćuju okoliš.</para>
<para>Koristi se isključivo na lokacijama gdje je prosječna brzina vjetra veća od 4,5 m/s te je pri tome važno da na toj lokaciji ne dolazi do naglih olujnih udara vjetra. Bitno je i da lokacija na kojoj se nalazi vjetroelektrana nije prirodno stanište ptica jer bi buka koju stvara okretanje krila štetno utjecala na okoliš. Ukoliko se taj problem riješi povoljno te se uklone ti negativni utjecaji, kopnene instalacije vjetroelektrana pronaći ćete najčešće na vrhovima brda s obzirom da se na tim lokacijama najbolje iskorištava ubrzanje koje vjetar dobije prelazeći preko uzvisine.</para>
<para>Kada je u pitanju Hrvatska, VE Korlat, koji se gradi osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, bit će prva HEP-ova vjetroelektrana. Očekivana godišnja proizvodnja bit će oko 170 GWh, što čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Električna energija koju proizvede bit će dovoljna da namiri više od 50 tisuća kućanstava.</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <emphasis>Sadržaj nastao u suradnji s partnerom <ulink url="https://www.hep.hr/">HEP</ulink> prema najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.</emphasis>
</para>

Koje su prednosti, a koji potencijalni izazovi obnovljivih izvora energije 
   
 
Hrvatska je prepoznala učinkovitost i minimalan utjecaj na okoliš sunčanih elektrana pa je HEP do 2030. godine odlučio izgraditi čak 350 megavata sunčanih elektrana

Emisije ugljičnog dioksida jedan su od glavnih uzročnika globalnog zagrijavanja, što je jedan od najvećih izazova koji je stavljen pred nove generacije. Rješenje problema nalazi se u obnovljivim izvorima energije kroz koje bi se smanjila emisija štetnih tvari.
Obnovljivi izvori, odnosno dobivanje energije iz vode, sunca, vjetra, geotermalnih izvora ili biomase predstavlja smjer kojim će se čovječanstvo razvijati u budućnosti. Europska komisija iz tog razloga donijela je Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent.
Prilika je to da se mnoge članice EU opredijele za zelenu budućnost, što je prepoznala i 
      Hrvatska elektroprivreda
    koja kontinuirano ulaže u hrvatsku mrežu obnovljivih izvora. Stoga smo odlučili usporediti sunčane elektrane i vjetroelektrane, ali i koja će od navedenih tehnologija  biti glavni smjer koji će uzeti Hrvatska kada su u pitanju obnovljivi izvori energije.

Sunčane elektrane

   

Sunčane ili fotonaponske elektrane (FNE) koriste izravnu Sunčevu svjetlost za pretvorbu u električnu energiju, a kao glavni element za tu pretvorbu koriste se fotonaponski (solarni) paneli koji se postavljaju na krovove, ali i na otvorene površine izložene Sunčevoj energiji. Riječ je o neiscrpnom izvoru energije, a proizvodnja električne energije od energije sunca kemijski, radioaktivno i toplinski ne onečišćuje okoliš.
Postoje dva osnovna načina za pretvorbu Sunčeve energije u električnu energiju. Prvi način izravna je pretvorba energije pomoću solarnih ćelija fotonaponskom konverzijom, drugi način je pretvorba Sunčeve energije u toplinsku energiju, a zatim toplinske u električnu energiju. S obzirom na to da su sunčane elektrane sve učinkovitije i nemaju štetnih proizvoda prilikom proizvodnje električne energije, veoma su važan dio europskog Zelenog plana.
I Hrvatska je prepoznala učinkovitost i minimalan utjecaj na okoliš sunčanih elektrana pa je HEP do 2030. godine odlučio izgraditi čak 350 megavata sunčanih elektrana. Nakon Sunčane elektrane Kaštelir, HEP je ove godine u rad pustio SE Vis kao prvu prva od ukupno sedam sunčanih elektrana koje bi se u rad trebale pustiti do proljeća 2021., dok u suradnji s gradovima i općinama razvija i novih 11 sunčanih elektrana.

   
   Sunčana elektrana Vis, nalazi se na nadmorskoj visini od oko 250 metara, na brdu Griževa glavica te je prva sunčana elektrana koju je HEP pustio u rad za vrijeme izgradnje sunčanih elektrana između 2019.-2023. godine. Očekivana godišnja proizvodnja joj je oko 5 milijuna kWh električne energije te time mogu namiriti potrebe oko 1.600 kućanstava. U idućoj fazi instalirat će se i baterijski spremnik snage 1MW i kapaciteta 1,44 MWh.

   Sunčana elektrana Cres nalazit će se dva kilometra sjeverno od naselja Orlec na otoku Cresu. Elektrana će započeti s radom iduće proljeće, a njena očekivana proizvodnja od oko 8,5 milijuna kWh električne energije godišnje odgovara potrošnji oko 2.500 kućanstava.

   Sunčana elektrana Marići na području općine Žminj u Istri u pogon bi trebala biti puštena već krajem ove godine, a elektrana snage 1 MW godišnje će proizvoditi oko 1,2 milijuna kWh električne energije.

   Sunčana elektrana Kaštelir 2 će se, kao i prethodna, izgraditi u drugoj polovici 2020. na lokaciji Sabadin u Istri. Zanimljivo je kako je taj projekt zapravo proširenje postojeće SE Kaštelir (1 MW), koja je u pogonu od prosinca 2018. te je u 2019. godini proizvela 1,5 milijun kWh.

   Sunčana elektrana Vrlika Jug realizacija je prve faze planirane izgradnje na južnom dijelu Radne zone Kosore na području grada Vrlike. Priključna snaga elektrane bit će 2,1 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 2,9 milijuna kWh.

   Sunčana elektrana Obrovac gradi se na području bivše tvornice glinice. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh ova će elektrana moći zadovoljiti potrebe 3.500 kućanstava.

   Sunčana elektrana Stankovci gradi se na području Proizvodne zone Stankovci u Zadarskoj županiji, a očekivana godišnja proizvodnja od 4,6 milijuna kWh električne energije bit će dovoljna za 1.500 kućanstava.

Vjetroelektrane

   

Vjetroelektrane koriste tehnologiju za uporabu kinetičke energije vjetra ne bi li proizveli električnu energiju. Jednostavno rečeno, vjetroelektrana je elektrana koja kao gorivo za proizvodnju električne energije koristi vjetar i pri tome ni kemijski ni biološki ne onečišćuju okoliš.
Koristi se isključivo na lokacijama gdje je prosječna brzina vjetra veća od 4,5 m/s te je pri tome važno da na toj lokaciji ne dolazi do naglih olujnih udara vjetra. Bitno je i da lokacija na kojoj se nalazi vjetroelektrana nije prirodno stanište ptica jer bi buka koju stvara okretanje krila štetno utjecala na okoliš. Ukoliko se taj problem riješi povoljno te se uklone ti negativni utjecaji, kopnene instalacije vjetroelektrana pronaći ćete najčešće na vrhovima brda s obzirom da se na tim lokacijama najbolje iskorištava ubrzanje koje vjetar dobije prelazeći preko uzvisine.
Kada je u pitanju Hrvatska, VE Korlat, koji se gradi osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, bit će prva HEP-ova vjetroelektrana. Očekivana godišnja proizvodnja bit će oko 170 GWh, što čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Električna energija koju proizvede bit će dovoljna da namiri više od 50 tisuća kućanstava.

   


   Sadržaj nastao u suradnji s partnerom HEP prema najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.
 SUNCE I VJETAR: 

SUNCE I VJETAR:

Koje su prednosti, a koji potencijalni izazovi obnovljivih izvora energije

<para>
 Čak više od 50 posto električne energije Hrvatska dobiva iz hidroelektrana te tako spadamo među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora
</para>
<para>HEP u pogonu ima 26 hidroelektrana, akumulacijskog i protočnog tipa i sve imaju certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kao i najviše sustave upravljanja kvalitetom i okolišem.
</para>
<heading2>Hidroelektrana u nacionalnom parku</heading2>
<para>
Naša najstarija i najpoznatija hidroelektrana puštena je u rad prije 123 godine – točnije 28. kolovoza 1895. godine, na slapovima Krke. Istodobno je izgrađen i prijenosni dalekovod do grada Šibenika te sustav distribucije u gradu. Tako je u Hrvatskoj nastao drugi komercijalni elektroprivredni sustav u Europi (nakon Italije) i među prvima u svijetu.
</para>
<heading2/>
<hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a711bcc4-9269-11eb-b45f-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
<para>
Presudno za razvoj izmjeničnog sustava u Hrvatskoj bila je izgradnja druge hidroelektrane Jaruga na Krki, u neposrednoj blizini prve. Ona je puštena u rad 1903. godine i još je uvijek u pogonu. Druga elektrana je bila mnogo jača od prethodne i napajala je obližnju tvornicu, a kasnije i grad. Iskustva s prvim elektranama potakla su strane investitore da grade u Hrvatskoj, a posebno na rijeci Krki. Tako su sagrađene HE Manojlovac (1906., danas HE Miljacka) i HE Kraljevac (1907.), kao i HE Ozalj (1908.) i neke druge manje elektrane. Prvi svjetski rat bio je poguban za prvu našu hidroelektranu Krka (kasnije zvana Jaruga I). Ona nije uništena u ratnim djelovanjima, jer ih na tom području nije ni bilo, već je demontirana. Iz generatora su izvađeni bakar i željezo, da se mogu izliti topovi i čahure za metke. Bilo je procijenjeno da je jedna hidroelektrana dovoljna, a nakon rata trebala je biti obnovljena i renovirana. No do toga nije došlo, tako da danas stoje ostaci građevine kao spomenik prvog hrvatskog elektroprivrednog pothvata.</para>
<para>Na Krki se nalazi hidroelektrana Miljacka, jedna od najstarijih aktivnih hidroelektrana u svijetu, koja je od 1906. do danas u neprestanom pogonu. U svojim počecima HE Miljacka je bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi (do 1910. i najsnažnija u Europi) te svojevrsno tehnološko čudo. Naime, HE Miljacka je tada bila jedina elektrana u Europi iz koje su generatori bili izravno, bez transformacije, spojeni na dalekovod pod naponom od čak 30.000 volti, što je zadivljujuće čak i po današnjim tehnološkim mjerilima. Naime, takav pristup nije dopuštao ni najmanju pogrešku, jer bi svaka nepreciznost u izradi na tako visokom naponu dovela do proboja izolacije generatora. Izolacija namota generatora tako se tvornički ispitivala na naponu od čak 55.000 volti te je bez problema izdržavala i dvominutni kratki spoj!</para>
<para>Zbog specifične lokacije, cijela hidroelektrana građena je ručno, a elektrostrojarski dijelovi su dopremani iz tvornice Ganz u Budimpešti vlakom do Trsta, potom parobrodom do Šibenika te konačno uskotračnom željeznicom i zaprežnim kolima do same lokacije gradilišta. Posebno je fascinantna činjenica kako je ručno prokopan čak i njen 1620 metara dug gravitacijski tunel kojim se voda iz jezera Brljana dovodi do elektrane. Samu montažu elektrostrojarskih dijelova elektrane izveli su stručnjaci tvornice Ganz.
</para>
<heading2>Hydro Hall of Fame za hidroelektranu Miljacka</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a65f6b3c-9269-11eb-a5b7-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>HE Miljacka je imala izravan utjecaj na industrijalizaciju grada Šibenika i tog dijela Hrvatske. Iskustva stečena na HE Miljacka bila su dragocjena za razvoj elektroindustrije u Europi te su po njenim principima izgrađene brojne druge hidroelektrane u Europi. Danas HE Miljacka, sa svoja četiri agregata ukupne snage 24 MW, prosječno godišnje proizvodi oko 115 GWh električne energije. Sredinom ove godine hidroelektrani Miljacka je u sklopu najveće svjetske konferencije o hidroenergiji Hydro Vision International u konkurenciji više od stotinu svjetskih energetskih objekata dodijeljeno prestižno priznanje Hydro Hall of Fame. Projekt Hydro Hall of Fame ima za cilj prepoznavanje izvanrednih dostignuća u hidroenergetskom sektoru te se od 1995. jednom godišnje dodjeljuje izabranoj hidroelektrani koja je u radu dulje od 100 godina, a zbog svojih karakteristika predstavlja važnu energetsku, industrijsku i kulturnu baštinu i unikatnu posebnost.
</para>
<heading2>Kraljevac – prva hidroelektrana na Cetini</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a604bf84-9269-11eb-8d01-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Hidroelektrana Kraljevac prva je na rijeci Cetini, a tijekom više od 100 godina rada, HE Kraljevac je proizvela više od 10 milijardi kilovatsati električne energije. Iako posljednjih tridesetak godina ima status pričuvne elektrane, ona i danas u hrvatski elektroenergetski sustav isporučuje dragocjene kilovatsate certificirane zelene električne energije, omogućujući istodobno opskrbu vodom Makarske rivijere. Detaljni projekt za izgradnju hidroelektrane Kraljevac izradio je 1906. godine u Ženevi švicarski inženjer Charles de Halle, a izgradnja prve faze je započela 1908., a završila 1912. godine. Prema veličini i proizvodnji, HE Kraljevac je tada bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi.
</para>
<heading2>Munjara grada Karlovca</heading2>
<para>
HE Ozalj 1 je pod imenom "Munjara grada Karlovca" puštena u rad 1908. godine za potrebe rasvjete grada Karlovca. I danas je najstarija hidroelektrana u kontinentalnom dijelu Hrvatske koja još uvijek proizvodi električnu energiju u izvornom objektu, koji ima status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Početkom ove godine završena je prva etapa revitalizacije HE Ozalj 1, a u 2019. godini trebali bi biti završeni svi predviđeni radovi revitalizacije HE Ozalj u vrijednosti 60 milijuna kuna. Završetkom radova ukupna snaga hidroelektrane povećat će se s 3,3 MW na 4 MW, što će omogućiti povećanje godišnje proizvodnje za 1 milijun kWh.</para>
<para>
 <emphasis>Sadržaj donosimo u suradnji s HEP-om</emphasis>
</para>

123 godine hidroenergije u Hrvatskoj 
   Čak više od 50 posto električne energije Hrvatska dobiva iz hidroelektrana te tako spadamo među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora

HEP u pogonu ima 26 hidroelektrana, akumulacijskog i protočnog tipa i sve imaju certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kao i najviše sustave upravljanja kvalitetom i okolišem.

Hidroelektrana u nacionalnom parku

Naša najstarija i najpoznatija hidroelektrana puštena je u rad prije 123 godine – točnije 28. kolovoza 1895. godine, na slapovima Krke. Istodobno je izgrađen i prijenosni dalekovod do grada Šibenika te sustav distribucije u gradu. Tako je u Hrvatskoj nastao drugi komercijalni elektroprivredni sustav u Europi (nakon Italije) i među prvima u svijetu.




Presudno za razvoj izmjeničnog sustava u Hrvatskoj bila je izgradnja druge hidroelektrane Jaruga na Krki, u neposrednoj blizini prve. Ona je puštena u rad 1903. godine i još je uvijek u pogonu. Druga elektrana je bila mnogo jača od prethodne i napajala je obližnju tvornicu, a kasnije i grad. Iskustva s prvim elektranama potakla su strane investitore da grade u Hrvatskoj, a posebno na rijeci Krki. Tako su sagrađene HE Manojlovac (1906., danas HE Miljacka) i HE Kraljevac (1907.), kao i HE Ozalj (1908.) i neke druge manje elektrane. Prvi svjetski rat bio je poguban za prvu našu hidroelektranu Krka (kasnije zvana Jaruga I). Ona nije uništena u ratnim djelovanjima, jer ih na tom području nije ni bilo, već je demontirana. Iz generatora su izvađeni bakar i željezo, da se mogu izliti topovi i čahure za metke. Bilo je procijenjeno da je jedna hidroelektrana dovoljna, a nakon rata trebala je biti obnovljena i renovirana. No do toga nije došlo, tako da danas stoje ostaci građevine kao spomenik prvog hrvatskog elektroprivrednog pothvata.
Na Krki se nalazi hidroelektrana Miljacka, jedna od najstarijih aktivnih hidroelektrana u svijetu, koja je od 1906. do danas u neprestanom pogonu. U svojim počecima HE Miljacka je bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi (do 1910. i najsnažnija u Europi) te svojevrsno tehnološko čudo. Naime, HE Miljacka je tada bila jedina elektrana u Europi iz koje su generatori bili izravno, bez transformacije, spojeni na dalekovod pod naponom od čak 30.000 volti, što je zadivljujuće čak i po današnjim tehnološkim mjerilima. Naime, takav pristup nije dopuštao ni najmanju pogrešku, jer bi svaka nepreciznost u izradi na tako visokom naponu dovela do proboja izolacije generatora. Izolacija namota generatora tako se tvornički ispitivala na naponu od čak 55.000 volti te je bez problema izdržavala i dvominutni kratki spoj!
Zbog specifične lokacije, cijela hidroelektrana građena je ručno, a elektrostrojarski dijelovi su dopremani iz tvornice Ganz u Budimpešti vlakom do Trsta, potom parobrodom do Šibenika te konačno uskotračnom željeznicom i zaprežnim kolima do same lokacije gradilišta. Posebno je fascinantna činjenica kako je ručno prokopan čak i njen 1620 metara dug gravitacijski tunel kojim se voda iz jezera Brljana dovodi do elektrane. Samu montažu elektrostrojarskih dijelova elektrane izveli su stručnjaci tvornice Ganz.

Hydro Hall of Fame za hidroelektranu Miljacka

   

HE Miljacka je imala izravan utjecaj na industrijalizaciju grada Šibenika i tog dijela Hrvatske. Iskustva stečena na HE Miljacka bila su dragocjena za razvoj elektroindustrije u Europi te su po njenim principima izgrađene brojne druge hidroelektrane u Europi. Danas HE Miljacka, sa svoja četiri agregata ukupne snage 24 MW, prosječno godišnje proizvodi oko 115 GWh električne energije. Sredinom ove godine hidroelektrani Miljacka je u sklopu najveće svjetske konferencije o hidroenergiji Hydro Vision International u konkurenciji više od stotinu svjetskih energetskih objekata dodijeljeno prestižno priznanje Hydro Hall of Fame. Projekt Hydro Hall of Fame ima za cilj prepoznavanje izvanrednih dostignuća u hidroenergetskom sektoru te se od 1995. jednom godišnje dodjeljuje izabranoj hidroelektrani koja je u radu dulje od 100 godina, a zbog svojih karakteristika predstavlja važnu energetsku, industrijsku i kulturnu baštinu i unikatnu posebnost.

Kraljevac – prva hidroelektrana na Cetini

   

Hidroelektrana Kraljevac prva je na rijeci Cetini, a tijekom više od 100 godina rada, HE Kraljevac je proizvela više od 10 milijardi kilovatsati električne energije. Iako posljednjih tridesetak godina ima status pričuvne elektrane, ona i danas u hrvatski elektroenergetski sustav isporučuje dragocjene kilovatsate certificirane zelene električne energije, omogućujući istodobno opskrbu vodom Makarske rivijere. Detaljni projekt za izgradnju hidroelektrane Kraljevac izradio je 1906. godine u Ženevi švicarski inženjer Charles de Halle, a izgradnja prve faze je započela 1908., a završila 1912. godine. Prema veličini i proizvodnji, HE Kraljevac je tada bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi.

Munjara grada Karlovca

HE Ozalj 1 je pod imenom "Munjara grada Karlovca" puštena u rad 1908. godine za potrebe rasvjete grada Karlovca. I danas je najstarija hidroelektrana u kontinentalnom dijelu Hrvatske koja još uvijek proizvodi električnu energiju u izvornom objektu, koji ima status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Početkom ove godine završena je prva etapa revitalizacije HE Ozalj 1, a u 2019. godini trebali bi biti završeni svi predviđeni radovi revitalizacije HE Ozalj u vrijednosti 60 milijuna kuna. Završetkom radova ukupna snaga hidroelektrane povećat će se s 3,3 MW na 4 MW, što će omogućiti povećanje godišnje proizvodnje za 1 milijun kWh.

   Sadržaj donosimo u suradnji s HEP-om
 SVAKA ČAST: 

SVAKA ČAST:

123 godine hidroenergije u Hrvatskoj

<para> Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode u današnjem priopćenju, nakon posljednjih poplava na rijeci Savi, ističe kako je potrebno očuvati postojeće riječne ekosustave s prirodnim poplavnim područjima i obnoviti povijesne poplavne nizine gdje god je to moguće, jer bi nove regulacije i hidroelektrane, čija se gradnja planira, mogle na toj rijeci povećati opasnosti od poplava.</para>
<para>Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode navodi kako je oko 78 posto negdašnje poplavne nizine uz rijeku Savu odijeljeno od rijeke branama ili nasipima koji su preblizu obalama te smatraju kako je loš sadašnji koncept obrane od poplava koji se zasniva na regulaciji rijeka, izgradnji brana i akumulacija jer da može ponekad imati katastrofalne posljedice.</para>
<heading2>Moramo raditi s prirodom</heading2>
<para>
"Moramo raditi zajedno s prirodom da bismo ublažili posljedice poplave, a ne protiv nje kao što je to do sada bio slučaj", ističe Tibor Mikuška, predsjednik iz društva koje ujedno provodi kampanju "Spasimo plavo srce Europe" na Savi.</para>
<para>Smatraju kako moderni pristup gospodarenju rijeka nije dopro do odgovornih jer se samo u Hrvatskoj i Sloveniji planira 19 novih hidrocentrala te da istodobno Savi prijete i novi regulacijski radovi radi staromodnih planova plovidbe koji predviđaje povećanje klase plovnosti Savom od Siska do Beograda.</para>
<para>"Ako se ti projekti ostvare, opasnost od poplava će se značajno povećati. To neće dovesti samo do ekološke katastrofe, već i do opasnosti za ljude", upozoravaju.</para>
<para>Ističu kako je, prema istraživanjima Svjetskog fonda za zaštitu okoliša (WWF) iz 2010., moguća obnova i ponovo povezivanje s rijekom više od 90.000 hektara prirodnih retencija duž Save, čime bi ona postala najznačajniji prirodni sustav za obranu poplava u Europi.</para>
<heading2>Planska gradnja i pravovremeno reagiranje</heading2>
<para>
Potrebno je, dodaju, poboljšati prostorno planiranje i ne dopustiti novu gradnju kuća i gospodarskih objekata na područjima pod dosegom stogodišnjih poplava, organizirati moderno praćenje stanja, komunikaciju i sustav za pravovremeno reagiranje te poboljšati prekograničnu izmjenu informacija.</para>
<para>Rijeka Sava, poručuju iz Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, predstavlja jednu od ekološki i kulturno najzanimljivijih riječnih područja u Europi. Ukupne dužine od 944km, ova rijeka povezuje četiri države i utječe na živote 8 milijuna ljudi.</para>
<para>Sava je stoga jedna od ključnih rijeka u međunarodnoj kampanji „Spasimo plavo srce Europe“, kampanji čiji je cilj očuvanja najznačajnijih rijeka na Balkanu. U cijelom području između Slovenije i Albanije je planirana je izgradnja više od 570 hidroelektrana, ugrožavajući ogromnu biološku raznolikost.</para>

Ako se ostvare novi projekti, opasnost od poplava bit će još i veća Brane i nasipi preblizu su obalama rijeka, a gradnja novih hidroelektrana i radovi na povećanju plovnosti Save mogli bi dovesti do katastrofe. 
 Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode u današnjem priopćenju, nakon posljednjih poplava na rijeci Savi, ističe kako je potrebno očuvati postojeće riječne ekosustave s prirodnim poplavnim područjima i obnoviti povijesne poplavne nizine gdje god je to moguće, jer bi nove regulacije i hidroelektrane, čija se gradnja planira, mogle na toj rijeci povećati opasnosti od poplava.
Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode navodi kako je oko 78 posto negdašnje poplavne nizine uz rijeku Savu odijeljeno od rijeke branama ili nasipima koji su preblizu obalama te smatraju kako je loš sadašnji koncept obrane od poplava koji se zasniva na regulaciji rijeka, izgradnji brana i akumulacija jer da može ponekad imati katastrofalne posljedice.
Moramo raditi s prirodom

"Moramo raditi zajedno s prirodom da bismo ublažili posljedice poplave, a ne protiv nje kao što je to do sada bio slučaj", ističe Tibor Mikuška, predsjednik iz društva koje ujedno provodi kampanju "Spasimo plavo srce Europe" na Savi.
Smatraju kako moderni pristup gospodarenju rijeka nije dopro do odgovornih jer se samo u Hrvatskoj i Sloveniji planira 19 novih hidrocentrala te da istodobno Savi prijete i novi regulacijski radovi radi staromodnih planova plovidbe koji predviđaje povećanje klase plovnosti Savom od Siska do Beograda.
"Ako se ti projekti ostvare, opasnost od poplava će se značajno povećati. To neće dovesti samo do ekološke katastrofe, već i do opasnosti za ljude", upozoravaju.
Ističu kako je, prema istraživanjima Svjetskog fonda za zaštitu okoliša (WWF) iz 2010., moguća obnova i ponovo povezivanje s rijekom više od 90.000 hektara prirodnih retencija duž Save, čime bi ona postala najznačajniji prirodni sustav za obranu poplava u Europi.
Planska gradnja i pravovremeno reagiranje

Potrebno je, dodaju, poboljšati prostorno planiranje i ne dopustiti novu gradnju kuća i gospodarskih objekata na područjima pod dosegom stogodišnjih poplava, organizirati moderno praćenje stanja, komunikaciju i sustav za pravovremeno reagiranje te poboljšati prekograničnu izmjenu informacija.
Rijeka Sava, poručuju iz Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, predstavlja jednu od ekološki i kulturno najzanimljivijih riječnih područja u Europi. Ukupne dužine od 944km, ova rijeka povezuje četiri države i utječe na živote 8 milijuna ljudi.
Sava je stoga jedna od ključnih rijeka u međunarodnoj kampanji „Spasimo plavo srce Europe“, kampanji čiji je cilj očuvanja najznačajnijih rijeka na Balkanu. U cijelom području između Slovenije i Albanije je planirana je izgradnja više od 570 hidroelektrana, ugrožavajući ogromnu biološku raznolikost. 

Ako se ostvare novi projekti, opasnost od poplava bit će još i veća

<para>O projektu, koji uključuje izgradnju više hidroelektrana, oživljavanje riječnog prometa od granice sa Slovenijom do Siska, kanale kojima bi se odvodio višak vode iz Save, a onda i otvaranje ogromne građevinske zone na obalama rijeke, razgovarali smo s članom Stručnog tima Danas.hr-a za ekologiju Bernardom Ivčićem iz Zelene akcije.</para>
<para>Naglašava na početku da bi stvarno kvalitetna studija utjecaja projekta na okoliš trebala pokazati kako bi se on odrazio na bioraznolikost i podzemne vode. Posebno je važan za područje Lonjskog polja, koje se nalazi nizvodno od Zagreba i poplavno je područje.</para>
<heading2>Lonjsko polje</heading2>
<para>
"Podizanje plovnosti rijeke od granice sa Slovenijom do Siska moglo bi zahtijevati kanaliziranje Save kroz Lonjsko polje, što bi onemogućilo poplavljivanje tog parka prirode, koji svoju bioraznolikost može zahvaliti upravo tim poplavama. Onemogući li se dotok vode, to će utjecati na podzemne vode i na isušivanje šuma", upozorava Ivčić. Ističe i da bi prije ulaganja novca u projekt bilo nužno popričati s vlastima u Sloveniji, koja planira izgradnju više hidroelektrana na Savi, što onemogućava kontinuirani priljev vode.</para>
<heading2>Naleti vode sa sjevera</heading2>
<para>
"Ako naprave nekoliko novih brana, smanjivat će se dotok vode. A kad je puste, razina vode će naglo skočiti", objašnjava Ivčić dodajući da bi tu mogao podbaciti čak i planirani kanal koji bi obilaznim putem odvodio višak vode prema Velikoj Gorici, sve do Ivanić Grada.</para>
<para>Dobra strana projekta, po njemu, izgradnja je više manjih hidroelektrana blizu Zagreba koje bi strujom opskrbljivale glavni grad. Naime, na prijenosu energije gubi se jako puno – čak do 17 posto električne energije. Ipak, iako su obrisi projekta još uvijek magloviti, velika je vjerojatnost da bi građani zbog izgradnje Grada na Savi mogli izgubiti jednu od omiljenih rekreacijskih zona – nasip. Ili barem njegov značajan dio.</para>
<heading2>Nasip</heading2>
<para>
"Nejasno je što se zbiva s 350 hektara zemljišta koji se ovim oslobađaju. HEP koji bi provodio radove se time ne bavi i to tek navodi kao benefit za grad, ali imajući u vidu megalomanske građevinske želje gradonačelnika Bandića i kolega mu s državne razine, moglo bi doći do devastacije prisavskog prostora gradnjom", kazao nam je Ivčić, protivnik "naguravanja" nove poslovno-stambene zone (i) u taj dio grada.</para>
<heading2>Zauzimanje, izgradnja i potrošnja prostora</heading2>
<para>
Arhitekt Krešimir Ivaniš, koji je posvetio desetke godina rada proučavanju savskog priobalja u Zagrebu, napisao je svojevrsnu kritiku postojećeg koncepta Zagreba na Savi – Refleksiju na projekt Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska.</para>
<para>Koncept sustava tog, kako kaže, "velikog gradilišta od 300-tinjak hektara građevinskog zemljišta za izgradnju modernog poslovno-administrativnog centra uz i na rijeci, svjedoči da su među važnijim motivima inicijatora i autora projekta bili zauzimanje, izgradnja i potrošnja prostora".</para>
<para>Spočitao je investitoru, HEP-u, što se ne bavi dvjema vrlo važnim segmentima koji se tiču Save. Prvi je vodoopskrba, premda je to u nadležnosti Hrvatskih voda, Zagrebačkog vodovoda i barem dva ministarstva.</para>
<heading2>Što je s pitkom vodom?</heading2>
<para>
"Iako ga Projektni zadatak ovoga projekta ne predviđa, rješenje vodoopskrbe je prioritetno. Koncept sustava ipak uvjerava da predložena rješenja neće štetiti postojećoj kvaliteti vode u zagrebačkom vodonosniku", navodi on i traži da se povede računa o zaštiti tla koje služi za filtraciju vode od zagađenja te da se, u slučaju radova, ono neprestano kontrolira i sanira. Drugi veliki problem je sanacija Jakuševca, koju projekt također ne dotiče.</para>
<para>"Čitavo, a posebno sjeverno-središnje Priobalje neminovno je zakonski očuvati, zaštititi i namijeniti javnom korištenju", navodi on.</para>
<heading2>Koji su kapaciteti Odranskog polja?</heading2>
<para>
Budući da se Koncept temelji na usmjeravanju poplavne vode u retenciju Odransko polje, postavlja pitanje koliki je realni dopustivi kapacitet te retencije te koje su i kolike su moguće štete i opasnosti od plavljenja polja, kultura i naselja u prostoru Odranskog polja.</para>
<para>Prigovara i što koncept ne prikazuje realnu procjenu dobivene struje iz ključnih građevina – hidroelektrana Podsused i Prečko te reverzibilne HE Medvednica, a pogotovo mu smeta što ne postoje analize potencijalnog učinka na okoliš. Kod HE Medvednica brinu tek o izgledu, pa dobar dio objekata planiraju zakopati pod zemlju.</para>
<heading2>Izgled je najmanji problem</heading2>
<para>
"Izgradnja infrastrukture za pripremu gradilišta, instalacija i prilaznih cesta, doprema mehanizacije i materijala, izgradnja provizornih zgrada i skladišta, ugradnja podzemnih zgrada i opreme u tunele i tlačne cijevi promjera pet metara, kao i rad reverzibilne hidrocentrale izazvali bi nepopravljive i trajne štete okolišu od kojih bi vidljivost građevina bila još najmanja", navodi među brojnim ostalim zamjerkama.</para>
<para>
 <emphasis>Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na <ulink url="mailto:strucnitim@portal.net.hr?subject=Danas.hr%20-%20postavi%20pitanje%20za%20krizni%20stru%C4%8Dni%20tim">strucnitim@portal.net.hr</ulink>
 </emphasis>
</para>

Zagrebački megaprojekt korak bliže ostvarenju, no je li to dobra vijest? 
O projektu, koji uključuje izgradnju više hidroelektrana, oživljavanje riječnog prometa od granice sa Slovenijom do Siska, kanale kojima bi se odvodio višak vode iz Save, a onda i otvaranje ogromne građevinske zone na obalama rijeke, razgovarali smo s članom Stručnog tima Danas.hr-a za ekologiju Bernardom Ivčićem iz Zelene akcije.
Naglašava na početku da bi stvarno kvalitetna studija utjecaja projekta na okoliš trebala pokazati kako bi se on odrazio na bioraznolikost i podzemne vode. Posebno je važan za područje Lonjskog polja, koje se nalazi nizvodno od Zagreba i poplavno je područje.
Lonjsko polje

"Podizanje plovnosti rijeke od granice sa Slovenijom do Siska moglo bi zahtijevati kanaliziranje Save kroz Lonjsko polje, što bi onemogućilo poplavljivanje tog parka prirode, koji svoju bioraznolikost može zahvaliti upravo tim poplavama. Onemogući li se dotok vode, to će utjecati na podzemne vode i na isušivanje šuma", upozorava Ivčić. Ističe i da bi prije ulaganja novca u projekt bilo nužno popričati s vlastima u Sloveniji, koja planira izgradnju više hidroelektrana na Savi, što onemogućava kontinuirani priljev vode.
Naleti vode sa sjevera

"Ako naprave nekoliko novih brana, smanjivat će se dotok vode. A kad je puste, razina vode će naglo skočiti", objašnjava Ivčić dodajući da bi tu mogao podbaciti čak i planirani kanal koji bi obilaznim putem odvodio višak vode prema Velikoj Gorici, sve do Ivanić Grada.
Dobra strana projekta, po njemu, izgradnja je više manjih hidroelektrana blizu Zagreba koje bi strujom opskrbljivale glavni grad. Naime, na prijenosu energije gubi se jako puno – čak do 17 posto električne energije. Ipak, iako su obrisi projekta još uvijek magloviti, velika je vjerojatnost da bi građani zbog izgradnje Grada na Savi mogli izgubiti jednu od omiljenih rekreacijskih zona – nasip. Ili barem njegov značajan dio.
Nasip

"Nejasno je što se zbiva s 350 hektara zemljišta koji se ovim oslobađaju. HEP koji bi provodio radove se time ne bavi i to tek navodi kao benefit za grad, ali imajući u vidu megalomanske građevinske želje gradonačelnika Bandića i kolega mu s državne razine, moglo bi doći do devastacije prisavskog prostora gradnjom", kazao nam je Ivčić, protivnik "naguravanja" nove poslovno-stambene zone (i) u taj dio grada.
Zauzimanje, izgradnja i potrošnja prostora

Arhitekt Krešimir Ivaniš, koji je posvetio desetke godina rada proučavanju savskog priobalja u Zagrebu, napisao je svojevrsnu kritiku postojećeg koncepta Zagreba na Savi – Refleksiju na projekt Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska.
Koncept sustava tog, kako kaže, "velikog gradilišta od 300-tinjak hektara građevinskog zemljišta za izgradnju modernog poslovno-administrativnog centra uz i na rijeci, svjedoči da su među važnijim motivima inicijatora i autora projekta bili zauzimanje, izgradnja i potrošnja prostora".
Spočitao je investitoru, HEP-u, što se ne bavi dvjema vrlo važnim segmentima koji se tiču Save. Prvi je vodoopskrba, premda je to u nadležnosti Hrvatskih voda, Zagrebačkog vodovoda i barem dva ministarstva.
Što je s pitkom vodom?

"Iako ga Projektni zadatak ovoga projekta ne predviđa, rješenje vodoopskrbe je prioritetno. Koncept sustava ipak uvjerava da predložena rješenja neće štetiti postojećoj kvaliteti vode u zagrebačkom vodonosniku", navodi on i traži da se povede računa o zaštiti tla koje služi za filtraciju vode od zagađenja te da se, u slučaju radova, ono neprestano kontrolira i sanira. Drugi veliki problem je sanacija Jakuševca, koju projekt također ne dotiče.
"Čitavo, a posebno sjeverno-središnje Priobalje neminovno je zakonski očuvati, zaštititi i namijeniti javnom korištenju", navodi on.
Koji su kapaciteti Odranskog polja?

Budući da se Koncept temelji na usmjeravanju poplavne vode u retenciju Odransko polje, postavlja pitanje koliki je realni dopustivi kapacitet te retencije te koje su i kolike su moguće štete i  opasnosti od plavljenja polja, kultura i naselja u prostoru Odranskog polja.
Prigovara i što koncept ne prikazuje realnu procjenu dobivene struje iz ključnih građevina – hidroelektrana Podsused i Prečko te reverzibilne HE Medvednica, a pogotovo mu smeta što ne postoje analize potencijalnog učinka na okoliš. Kod HE Medvednica brinu tek o izgledu, pa dobar dio objekata planiraju zakopati pod zemlju.
Izgled je najmanji problem

"Izgradnja infrastrukture za pripremu gradilišta, instalacija i prilaznih cesta, doprema mehanizacije i materijala, izgradnja provizornih zgrada i skladišta, ugradnja podzemnih zgrada i opreme u tunele i tlačne cijevi promjera pet metara, kao i rad reverzibilne hidrocentrale izazvali bi nepopravljive i trajne štete okolišu od kojih bi vidljivost građevina bila još najmanja", navodi među brojnim ostalim zamjerkama.

   Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
   
 

Zagrebački megaprojekt korak bliže ostvarenju, no je li to dobra vijest?

Hrvatska čeka, čeka moguću katastrofu

<para>Naime, tamošnji ekolozi, kao i brojne udruge, među kojima je i "Lijepa naša" iz Ploča, upozoravaju da bi realizacijom toga projekta hrvatska poljoprivreda pretrpjela goleme štete.</para>
<para>Također, ta bi gradnja bez vode ostavila južnohercegovački kraj i rezervat Hutovo blato.</para>
<para>Iako i iz Vlade Federacije BiH traže da se projekt zaustavi i provede šira javna rasprava, u RS-u zasad nezaustavljivo nastavljaju s projektima.</para>
<para>Hrvatska ministrica Mirela Holy tražila je uključivanje Hrvatske u cijelu priču jer postoji opasnost uništavanja doline Neretve nizvodno od Mostara.</para>

Republika Srpska bi mogla ugroziti dolinu Neretve Namjera Vlade Republike Srpske da preusmjeri vodu iz sliva Neretve u Trebišnjicu kako bi izgradila tri hidroelektrane izazvala je veliko nezadovoljstvo u dolini Neretve, koje tek treba kulminirati.  
Naime, tamošnji ekolozi, kao i brojne udruge, među kojima je i "Lijepa naša" iz Ploča, upozoravaju da bi realizacijom toga projekta hrvatska poljoprivreda pretrpjela goleme štete.
Također, ta bi gradnja bez vode ostavila južnohercegovački kraj i rezervat Hutovo blato.
Iako i iz Vlade Federacije BiH traže da se projekt zaustavi i provede šira javna rasprava, u RS-u zasad nezaustavljivo nastavljaju s projektima.
Hrvatska ministrica Mirela Holy tražila je uključivanje Hrvatske u cijelu priču jer postoji opasnost uništavanja doline Neretve nizvodno od Mostara. 

Republika Srpska bi mogla ugroziti dolinu Neretve

<para>"Sumnjam da bi se itko usudio dati hidroelektrane u koncesiju. Ima i drugih nepopularnih poteza koji se mogu povući. Hidroelektrane su rijetko nacionalno blago i pokušat ćemo ih zadržati svim sredstvima", komentirao je predsjednik strukovnog sindikata radnika HEP-a Denis Geto.</para>
<heading2>U koncesiju samo gradnju novih elektrana</heading2>
<para>
S njim se slaže i ekonomist Ljubo Jurčić, koji smatra da se takav potez ekonomski ne bi isplatio.</para>
<para>"Ne treba davati u koncesiju hidroelektrane koje rade, to se može učiniti samo s novim autocestama ili novim elektranama. Nama u Hrvatskoj trebaju tri, četiri nove hidroelektrane i one se mogu sagraditi s pomoću koncesija", kazao je Jurčić za <ulink url="http://www.vecernji.hr/biznis/jurcic-ne-treba-davati-koncesiju-he-koje-rade-nego-gradnju-novih-clanak-360017">Večernji list</ulink>.</para>
<para>Podsjetimo, <emphasis>Jutarnji list</emphasis> objavio je da <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/12/24/0172006.html">u dijelu Vlade postoje ideje da se hidroelektrane daju u koncesiju u istom paketu s autocestama, a natječaj bi mogao biti završen do ožujka</ulink>. Iako Jurčić kaže da davanje postojećih hidroelektrana u koncesiju trenutačno može donijeti nešto novca u proračun, to ne bi bilo rješavanje problema.</para>
<heading2>Jeftinije uzeti kredit nego davati koncesije</heading2>
<para>
"Koncesija se može naplatiti pet ili deset godina unaprijed, ali kad se sve stavke stave na papir, od kamate do troška koncesionara i nekakve zarade, pokazat će se da je opet jeftinije uzeti kredit nego davati koncesije u bescjenje", kazao je Jurčić, dodavši da treba ići u finalne proizvode, jer ćemo propasti ako za pet ili šest mjeseci ne krenemo ulagati u finalne proizvode.</para>
<para>Inače, u programu nove vlade samo se na jednom mjestu spominje koncesije, i to u dijelu u kojem kaže da će izmijeniti propise koji se odnose na davanje koncesija i javno-privatno partnerstvo. HNS pak već dulje vrijeme zagovara gradnju desetak energetskih projekata koji su teški desetak milijardi eura, i to baš javno-privatnim partnerstvom.</para>

Odlučno NE davanju hidroelektrana u koncesiju 
"Sumnjam da bi se itko usudio dati hidroelektrane u koncesiju. Ima i drugih nepopularnih poteza koji se mogu povući. Hidroelektrane su rijetko nacionalno blago i pokušat ćemo ih zadržati svim sredstvima", komentirao je predsjednik strukovnog sindikata radnika HEP-a Denis Geto.
U koncesiju samo gradnju novih elektrana

S njim se slaže i ekonomist Ljubo Jurčić, koji smatra da se takav potez ekonomski ne bi isplatio.
"Ne treba davati u koncesiju hidroelektrane koje rade, to se može učiniti samo s novim autocestama ili novim elektranama. Nama u Hrvatskoj trebaju tri, četiri nove hidroelektrane i one se mogu sagraditi s pomoću koncesija", kazao je Jurčić za Večernji list.
Podsjetimo, Jutarnji list objavio je da u dijelu Vlade postoje ideje da se hidroelektrane daju u koncesiju u istom paketu s autocestama, a natječaj bi mogao biti završen do ožujka. Iako Jurčić kaže da davanje postojećih hidroelektrana u koncesiju trenutačno može donijeti nešto novca u proračun, to ne bi bilo rješavanje problema.
Jeftinije uzeti kredit nego davati koncesije

"Koncesija se može naplatiti pet ili deset godina unaprijed, ali kad se sve stavke stave na papir, od kamate do troška koncesionara i nekakve zarade, pokazat će se da je opet jeftinije uzeti kredit nego davati koncesije u bescjenje", kazao je Jurčić, dodavši da treba ići u finalne proizvode, jer ćemo propasti ako za pet ili šest mjeseci ne krenemo ulagati u finalne proizvode.
Inače, u programu nove vlade samo se na jednom mjestu spominje koncesije, i to u dijelu u kojem kaže da će izmijeniti propise koji se odnose na davanje koncesija i javno-privatno partnerstvo. HNS pak već dulje vrijeme zagovara gradnju desetak energetskih projekata koji su teški desetak milijardi eura, i to baš javno-privatnim partnerstvom. 

Odlučno NE davanju hidroelektrana u koncesiju

<para>U Vladi ubrzano razmatraju mogućnost monetizacije Hrvatskih autocesta, hidrocentrala i Hrvatskih šuma. </para>
<para>"Pod monetizacijom ne podrazumijevamo privatizaciju, odnosno prodaju pojedinih gospodarskih resursa, već njihovo davanje u dugoročnu koncesiju. Taj bi novac završio u direktnim investicijama i novim radnim mjestima umjesto u proračunskim rupama, a resursi bi i dalje ostali hrvatski" izjavio je jedan izvor iz Vlade. </para>
<heading2>Kolaps gospodarstva</heading2>
<para>
O koncesijama za Hrvatske autoceste potpredsjednik Vlade Radimir Čačić već je govorio u predizbornoj kampanji, no koncesije za domaće hidroelektrane su vijest. </para>
<para>"O tome smo načelno razgovarali u predizbornom razdoblju, razmatrajući mogućnosti brzoga gospodarskog oporavka, ali sada je to realna opcija jer zemlji prijeti gospodarski kolaps", izjavio je izvor iz Vlade za <ulink url="http://www.jutarnji.hr/caciceva-druga--privatizacija---autoceste--sume-i-hidrocentrale-dat-cemo-u-koncesiju--nista-ne-prodajemo--nego-monetiziramo/995612/">Jutarnji list</ulink>. </para>
<heading2>Sve u paketu</heading2>
<para>
Neki članovi Vlade smatraju kako bi se hidrocentrale trebale u koncesiju dati u istom paketu s Hrvatskim autocestama, što bi privuklo samo najveće i najozbiljnije kupce. </para>
<para>Natječaj bi navodno trebao biti gotov do ožujka nakon čega bi se krenulo u realizaciju tendera.</para>

Prijeti nam kolaps, spas se traži u hidroelektranama... 
U Vladi ubrzano razmatraju mogućnost monetizacije Hrvatskih autocesta, hidrocentrala i Hrvatskih šuma. 
"Pod monetizacijom ne podrazumijevamo privatizaciju, odnosno prodaju pojedinih gospodarskih resursa, već njihovo davanje u dugoročnu koncesiju. Taj bi novac završio u direktnim investicijama i novim radnim mjestima umjesto u proračunskim rupama, a resursi bi i dalje ostali hrvatski" izjavio je jedan izvor iz Vlade. 
Kolaps gospodarstva

O koncesijama za Hrvatske autoceste potpredsjednik Vlade Radimir Čačić već je govorio u predizbornoj kampanji, no koncesije za domaće hidroelektrane su vijest. 
"O tome smo načelno razgovarali u predizbornom razdoblju, razmatrajući mogućnosti brzoga gospodarskog oporavka, ali sada je to realna opcija jer zemlji prijeti gospodarski kolaps", izjavio je izvor iz Vlade za Jutarnji list. 
Sve u paketu

Neki članovi Vlade smatraju kako bi se hidrocentrale trebale u koncesiju dati u istom paketu s Hrvatskim autocestama, što bi privuklo samo najveće i najozbiljnije kupce. 
Natječaj bi navodno trebao biti gotov do ožujka nakon čega bi se krenulo u realizaciju tendera. 

Prijeti nam kolaps, spas se traži u hidroelektranama...

<para>
 Saša Lončar u Srbiji gradi pet hidroelektrana za gotovo 200 milijuna kuna. Riječ je o trima malim hidroelektranama snage od 500 kW do 1,5 MW, koje će se nalaziti u istočnoj Srbiji, u Timočkoj krajini, te četvrtoj kod Valjeva. Za petu, ujedno i najveću, snage 10 MW, tek traži lokaciju. </para>
<para>"Za te dvije sam već riješio pitanje zemljišta, što je jedan od najzahtjevnijih dijelova ovakve investicije te su one sada u visokoj fazi projektiranja. One će biti na malim, brzim planinskim rijekama koje su, primjerice, deset puta manje od Zrmanje i široke su svega dva do tri metra", pojasnio je Lončar u razgovoru za <emphasis>Poslovni dnevnik</emphasis>.</para>
<para>Dodaje da je s projektom u Srbiji započeo prije nešto više od godinu i pol, a dovršit će ga do 2020. Sam će, kaže, sa šest milijuna eura graditi četiri manje hidroelektrane, dok će u projekt one veće, koja vrijedi više od 20 milijuna eura, uključiti i partnere. </para>
<heading2>Država birokratizira i dijeli poticaje koje je nemoguće dobiti</heading2>
<para>Lončar ističe da mu je žao što ulaganje u obnovljive izvore energije nije mogao realizirati u Hrvatskoj. To područje ga je zainteresiralo prije pet godina, a prvotna mu je ideja bila graditi solarne elektrane snage 5 MW u Dalmaciji. Kaže da je pronašao pouzdana dobavljača, istražio potencijalne lokacije, napravio proračune i složio koncept poslovnog plana za nekoliko elektrana. Na kraju je ispalo da je tri godine protratio uzalud. </para>
<para>Mnogo se govori da želimo privući ulagače, domaće i inozemne, ali u praksi to govore dva, tri političara na vrhu piramide, a na terenu imamo situaciju u kojoj je HEP i dalje čvrsto monopolist, a privatni pothvati u energetici iznimke."Nakon razgovora s lokalnim samoupravama, ljudima iz struke i pokušaja da pribavim dokumentaciju nužnu za realizaciju takvog projekta postalo mi je jasno da je moja solarna priča u Hrvatskoj zapravo bila borba s vjetrenjačama", razočaran je Lončar, koji time potvrđuje raniju izjavu vlasnika Agrokora Ivice Todorića da je bolje investirati u Srbiji nego u Hrvatskoj. </para>
<para>Lončar pojašnjava da je prema njegovu iskustvu u Hrvatskoj teško ili gotovo nemoguće raditi elektrane na alternativne izvore energije. Razloga je, kaže, niz. Prvi je što lokalne samouprave za to nisu zainteresirane. Država k tome cijeli proces nepotrebno birokratizira i navodno dijeli poticaje za koje kaže da ih je u praksi nemoguće dobiti. </para>
<para>Lončar priznaje da je prvo bio jako skeptičan prema savjetu svojih partnera da elektrane gradi u nekoj drugoj državi u regiji.</para>
<para>"Predlagali su mi Srbiju, a meni je sad neugodno reći da su bili u pravu, jer je razina poslovnosti u Srbiji onakva kakva je u zemljama EU i kakvu ovdje ne vidimo, da me tamo nitko nije tražio da 'podmažem' proces i da su tamo lokalni političari jako zainteresirani za investicije", zaključuje Saša Lončar.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>arti-201102020258006
arti-201010180495006
arti-201012090201006
arti-201007130329006
arti-201003010150006</para>

Suvlasnik HG Spota ulaže 6 mil. &#8364; u Srbiju, a ne kod nas Saša Lončar, suosnivač i vlasnik četvrtine HG Spota, namjeravao je ulagati u Hrvatskoj, ali je poslušao savjet poslovnih partnera i odustao od te ideje. 

   Saša Lončar  u Srbiji gradi pet hidroelektrana za gotovo 200 milijuna kuna. Riječ je o trima malim hidroelektranama snage od 500 kW do 1,5 MW, koje će se nalaziti u istočnoj Srbiji, u Timočkoj krajini, te četvrtoj kod Valjeva. Za petu, ujedno i najveću, snage 10 MW, tek traži lokaciju. 
"Za te dvije sam već riješio pitanje zemljišta, što je jedan od najzahtjevnijih dijelova ovakve investicije te su one sada u visokoj fazi projektiranja. One će biti na malim, brzim planinskim rijekama koje su, primjerice, deset puta manje od Zrmanje i široke su svega dva do tri metra", pojasnio je Lončar u razgovoru za Poslovni dnevnik.
Dodaje da je s projektom u Srbiji započeo prije nešto više od godinu i pol, a dovršit će ga do 2020. Sam će, kaže, sa šest milijuna eura graditi četiri manje hidroelektrane, dok će u projekt one veće, koja vrijedi više od 20 milijuna eura, uključiti i partnere. 
Država birokratizira i dijeli poticaje koje je nemoguće dobiti
Lončar ističe da mu je žao što ulaganje u obnovljive izvore energije nije mogao realizirati u Hrvatskoj. To područje ga je zainteresiralo prije pet godina, a prvotna mu je ideja bila graditi solarne elektrane snage 5 MW u Dalmaciji. Kaže da je pronašao pouzdana dobavljača, istražio potencijalne lokacije, napravio proračune i složio koncept poslovnog plana za nekoliko elektrana. Na kraju je ispalo da je tri godine protratio uzalud. 
Mnogo se govori da želimo privući ulagače, domaće i inozemne, ali u praksi to govore dva, tri političara na vrhu piramide, a na terenu imamo situaciju u kojoj je HEP i dalje čvrsto monopolist, a privatni pothvati u energetici iznimke."Nakon razgovora s lokalnim samoupravama, ljudima iz struke i pokušaja da pribavim dokumentaciju nužnu za realizaciju takvog projekta postalo mi je jasno da je moja solarna priča u Hrvatskoj zapravo bila borba s vjetrenjačama", razočaran je Lončar, koji time potvrđuje raniju izjavu vlasnika Agrokora Ivice Todorića da je bolje investirati u Srbiji nego u Hrvatskoj. 
Lončar pojašnjava da je prema njegovu iskustvu u Hrvatskoj teško ili gotovo nemoguće raditi elektrane na alternativne izvore energije. Razloga je, kaže, niz. Prvi je što lokalne samouprave za to nisu zainteresirane. Država k tome cijeli proces nepotrebno birokratizira i navodno dijeli poticaje za koje kaže da ih je u praksi nemoguće dobiti. 
Lončar priznaje da je prvo bio jako skeptičan prema savjetu svojih partnera da elektrane gradi u nekoj drugoj državi u regiji.
"Predlagali su mi Srbiju, a meni je sad neugodno reći da su bili u pravu, jer je razina poslovnosti u Srbiji onakva kakva je u zemljama EU i kakvu ovdje ne vidimo, da me tamo nitko nije tražio da 'podmažem' proces i da su tamo lokalni političari jako zainteresirani za investicije", zaključuje Saša Lončar.
Vezani članci:
arti-201102020258006
arti-201010180495006
arti-201012090201006
arti-201007130329006
arti-201003010150006 

Suvlasnik HG Spota ulaže 6 mil. &#8364; u Srbiju, a ne kod nas

<para>Riječ je uglavnom o investicijama koje su dio HEP-ovih planova, ali su odgođene zbog manjka novca, ili su predviđeni Energetskom strategijom. Za HEP, kako se čini, niti nakon Vladine odluke iz prošlog tjedna, nema žurbe.</para>
<para>Za <emphasis>Poslovni dnevnik</emphasis> su potvrdili da imaju procijenjene iznose investicijskih ulaganja za pojedine projekte, ali u ovom trenutku ne žele ih iznositi u javnost.</para>
<para>"Za sve navedene projekte procijenjeni ukupni iznos ulaganja je oko tri milijarde eura, a kada koji objekt kreće u realizaciju ovisit će o stupnju pripremljenosti i gotovosti dokumentacije", vrlo načelno su poručili iz HEP-a uz napomenu da će nekoliko projekata vjerojatno startati u manjim vremenskim razmacima. </para>
<para>Za sada je izvjesno tek da uz termoelektrane Sisak u kojoj je počela gradnja i Plomin 3, traju aktivnosti na pripremi gradnje za hidroelektrane Kosinj u Lici i Ombla kod Dubrovnika jer su potvrdili u Ministarstvu zaštite okoliša, za njih izrađene studije utjecaja na okoliš. </para>
<para>Ostali objekti kojima je Vlada dala status prioritetnih, vrlo su neizvjesni, tvrde naši izvori bliski HEP-u. To se ponajprije odnosi na plan gradnje četiri hidroelektrane na rijeci Savi - Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje, koje su bile u planovima ulaganja i prethodnih uprava HEP-a, ali su kao "futuristički" projekt odgođeni za razdoblja iza 2014. godine.</para>
<para>Ništa manja neizvjesnot neće biti oko potrage strateških partnera. Neke tvrtke, kako ističu u HEP-u, već su iskazale interes, a osim njih u igri su različite energetske tvrtke i fondova. </para>
<para>Stručnjaci tumače da partnere za ulaganja u dobro pripremljene projekte nije problem naći niti u krizi što dokazuje 15-tak ponuda koje su pristigle na natječaj što ga je nedavno za gradnju hidroelektrane objavila Crna Gora.</para>

Za 10 novih elektrana HEP-u treba 3 milijarde eura Prema odluci Vlade o prioritetnim ulaganjima u energetici HEP treba izgraditi desetak elektroenergetskih objekata, odnosno dvije termoelektrane i osam hidroelektrana. 
Riječ je uglavnom o investicijama koje su dio HEP-ovih planova, ali su odgođene zbog manjka novca, ili su predviđeni Energetskom strategijom. Za HEP, kako se čini, niti nakon Vladine odluke iz prošlog tjedna, nema žurbe.
Za Poslovni dnevnik su potvrdili da imaju procijenjene iznose investicijskih ulaganja za pojedine projekte, ali u ovom trenutku ne žele ih iznositi u javnost.
"Za sve navedene projekte procijenjeni ukupni iznos ulaganja je oko tri milijarde eura, a kada koji objekt kreće u realizaciju ovisit će o stupnju pripremljenosti i gotovosti dokumentacije", vrlo načelno su poručili iz HEP-a uz napomenu da će nekoliko projekata vjerojatno startati u manjim vremenskim razmacima. 
Za sada je izvjesno tek da uz termoelektrane Sisak u kojoj je počela gradnja i Plomin 3, traju aktivnosti na pripremi gradnje za hidroelektrane Kosinj u Lici i Ombla kod Dubrovnika jer su potvrdili  u Ministarstvu zaštite okoliša, za njih izrađene studije utjecaja na okoliš. 
Ostali objekti kojima je Vlada dala status prioritetnih, vrlo su neizvjesni, tvrde naši izvori bliski HEP-u. To se ponajprije odnosi na plan gradnje četiri hidroelektrane na rijeci Savi - Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje, koje su bile u planovima ulaganja i prethodnih uprava HEP-a, ali su kao "futuristički" projekt odgođeni za razdoblja iza 2014. godine.
Ništa manja neizvjesnot neće biti oko potrage strateških partnera. Neke tvrtke, kako ističu u HEP-u, već su iskazale interes, a osim njih u igri su različite energetske tvrtke i fondova. 
Stručnjaci tumače da partnere za ulaganja u dobro pripremljene projekte nije problem naći niti u krizi što dokazuje 15-tak ponuda koje su pristigle na natječaj što ga je nedavno za gradnju hidroelektrane objavila Crna Gora. 

Za 10 novih elektrana HEP-u treba 3 milijarde eura

<para>Memorandum su Elektroprivreda Srbije (EPS) i kompanija RWE potpisale polovinom studenoga 2009. godine, prilikom posjeta srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Njemačkoj. Memorandumom se predviđa suradnja dviju kompanija u gradnji više hidroelektrana u Srbiji, čija se vrijednost procjenjuje na pet milijardi eura, piše <emphasis>Poslovni dnevnik</emphasis>.</para>
<para>Najveći projekt je gradnja reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 na Dunavu, snage 2400 MW. Osim toga, u planu je gradnja objekata na rijeci Moravi te četiriju hitroelektrana u gornjem tijeku rijeke Drine od kojih će svaka biti snage od 300 MW, a u gradnju tih hidrolektrana bit će uključena i Elektroprivreda Republike Srpske. </para>
<para>Memorandum ne obuhvaća gradnju dviju termolektrana kapaciteta 1400 MW, u čijoj gradnji RWE ipak namjerava sudjelovati. Uz RWE, za gradnju TE Kolubara B i Nikola Tesla zainteresirana je i češka kompanija ČEZ, a vrijednost tog posla procjenjuje se na 1,7 milijardi eura. </para>
<para>Vlada je također postigla sporazum o sudjelovanju talijanskih kompanija u gradnji hidroelektrana na Ibru i srednjem tijeku Drine. Proizvedena struja bit će namijenjena talijanskom tržištu, a ukupna snaga iznosit će 1000 MW. Taj aranžman, koji će se ostvariti za dvije godine, izazvao je buru u energetskim krugovima koji smatraju da je srbijanska vlada pogriješila jer tzv. čistu energiju ustupila drugoj državi.</para>
<para>Također, piše <emphasis>Poslovni</emphasis>, srbijanska vlada procjenjuje kako će preko struje ubrzati ulazak zemlje u članstvo Europske unije kao vodeći proizvođač struje u regiji. Da bi to postigli, Srbi moraju investirati 9 milijardi eura, a kako će taj novac doći izvana, najveći dio struje namijenjen je izvozu. Pet milijardi eura ići će za gradnju novih objekata, a četiri milijarde za rekonstrukciju postojećih elektrana.</para>

Srbija ulaže 9 milijuna eura u proizvodnju struje Predstavnici Elektroprivrede Srbije i njemački RWE započeli su razgovor o realizaciji memoranduma koji predviđa gradnju više hidroelektrana u Srbiji, vrijednosti oko pet milijardi eura. 
Memorandum su Elektroprivreda Srbije (EPS) i kompanija RWE potpisale polovinom studenoga 2009. godine, prilikom posjeta srbijanskog predsjednika  Borisa Tadića Njemačkoj. Memorandumom se predviđa suradnja dviju kompanija u gradnji više hidroelektrana u Srbiji, čija se vrijednost procjenjuje na pet milijardi eura, piše Poslovni dnevnik.
Najveći projekt je gradnja reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 na Dunavu, snage 2400 MW. Osim toga, u planu je gradnja objekata na rijeci Moravi te četiriju hitroelektrana u gornjem tijeku rijeke Drine od kojih će svaka biti snage od 300 MW, a u gradnju tih hidrolektrana bit će uključena i Elektroprivreda Republike Srpske. 
Memorandum ne obuhvaća gradnju dviju termolektrana kapaciteta 1400 MW, u čijoj gradnji RWE ipak namjerava sudjelovati. Uz RWE, za gradnju TE Kolubara B i Nikola Tesla zainteresirana je i češka kompanija ČEZ, a vrijednost tog posla procjenjuje se na 1,7 milijardi eura. 
Vlada je također postigla sporazum o sudjelovanju talijanskih kompanija u gradnji hidroelektrana na Ibru i srednjem tijeku Drine. Proizvedena struja bit će namijenjena talijanskom tržištu, a ukupna snaga iznosit će 1000 MW. Taj aranžman, koji će se ostvariti za dvije godine, izazvao je buru u energetskim krugovima koji smatraju da je srbijanska vlada pogriješila jer tzv. čistu energiju ustupila drugoj državi.
Također, piše Poslovni, srbijanska vlada procjenjuje kako će preko struje ubrzati ulazak zemlje u članstvo Europske unije kao vodeći proizvođač struje u regiji. Da bi to postigli, Srbi moraju investirati 9 milijardi eura, a kako će taj novac doći izvana, najveći dio struje namijenjen je izvozu. Pet milijardi eura ići će za gradnju novih objekata, a četiri milijarde za rekonstrukciju postojećih elektrana. 

Srbija ulaže 9 milijuna eura u proizvodnju struje

Postroll

Preroll

SRBIJA I RS PLANIRAJU NOVE HIDROELEKTRANE NA DRINI, SDA: 'Krše suverenitet BiH'

<para>29.06.2017., Beograd, Srbija - Premijerka Ana Brnabic i 21 ministar u novoj vladi Srbije polozili su zakletvu i potpisan tekst zakletve predali predsjednici Narodne Skupstine. Posao cu raditi odgovorno i posteno, kazala je Brnabic u prvom obracanju javnosti. Photo: Srdjan Ilic/PIXSELL</para>

PXL_290617_17171121

Svijet

Članak

HINA

SUNCE I VJETAR: Koje su prednosti, a koji potencijalni izazovi obnovljivih izvora energije

shutterstock_76268638

infografika-suncane-elektrane

shutterstock_337095053

hep-loho

shutterstock_1240564243

SE Vis iz zraka

SE_Vis_HEP_1 (1)

HE Ozalj 1

Vjetroelektrana Korlat

HE Đale

infografika-suncane-elektrane3

Hrvatska

Promo

SVAKA ČAST: 123 godine hidroenergije u Hrvatskoj

HE_Miljacka

<para>06.11.2012., Semovec - Na HE Cakovec prazni se akumulacijsko jezero za prihvat velike kolicine vode. 
Photo: Marko Jurinec/PIXSELL</para>

#hidroelektrane

'Krše suverenitet BiH'

'Krše suverenitet BiH'

Koje su prednosti, a koji potencijalni izazovi obnovljivih izvora energije

Koje su prednosti, a koji potencijalni izazovi obnovljivih izvora energije

123 godine hidroenergije u Hrvatskoj

123 godine hidroenergije u Hrvatskoj

Ako se ostvare novi projekti, opasnost od poplava bit će još i veća

Ako se ostvare novi projekti, opasnost od poplava bit će još i veća

Zagrebački megaprojekt korak bliže ostvarenju, no je li to dobra vijest?

Zagrebački megaprojekt korak bliže ostvarenju, no je li to dobra vijest?

Hrvatska čeka, čeka moguću katastrofu

Hrvatska čeka, čeka moguću katastrofu

Republika Srpska bi mogla ugroziti dolinu Neretve

Republika Srpska bi mogla ugroziti dolinu Neretve

Odlučno NE davanju hidroelektrana u koncesiju

Odlučno NE davanju hidroelektrana u koncesiju

Prijeti nam kolaps, spas se traži u hidroelektranama...

Prijeti nam kolaps, spas se traži u hidroelektranama...

Suvlasnik HG Spota ulaže 6 mil. € u Srbiju, a ne kod nas

Suvlasnik HG Spota ulaže 6 mil. € u Srbiju, a ne kod nas

Za 10 novih elektrana HEP-u treba 3 milijarde eura

Za 10 novih elektrana HEP-u treba 3 milijarde eura

Srbija ulaže 9 milijuna eura u proizvodnju struje

Srbija ulaže 9 milijuna eura u proizvodnju struje