Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Vlasnicima Credo banke Borisu Baraču i Mirku Vukoviću, njihovim sinovima Viboru Baraču i Marku Vukoviću te članovima uprave Šimi Luketinu i Mati Mišiću se stavlja na teret da su od 2004. do 2011. godine kao odgovorne osobe nezakonito odobravali visokorizične kredite svojim tvrtkama, odnosno grupacijama, koje su kontinuirano reprogramirali svjesni da time banku izlažu znatnom riziku i šteti velikih razmjera, piše <ulink url="http://www.vecernji.hr/vijesti/optuznica-protiv-vlasnika-credo-banke-ostetili-je-300-mil-kn-clanak-502305">Večernji list</ulink>. </para>
<heading2>Banka u stečaju</heading2>
<para>
Također ih se tereti da su dvjema grupacijama pribavili imovinsku korist na štetu štediša i drugih dioničara. Jednoj grupaciji 'otišlo' je tako 122.862.000 kuna, a drugoj od najmanje 175.192.000. Dodajmo svemu da je Credo banka u stečaju.</para>

Vlasnici izvukli 300 milijuna kuna i upropastili Credo banku Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv vodećih ljudi Credo banke. Tereti ih za zlouporabu položaja i ovlasti kojom su banku oštetili za 300 milijuna kuna.
 
Vlasnicima Credo banke Borisu Baraču i Mirku Vukoviću, njihovim sinovima Viboru Baraču i Marku Vukoviću te članovima uprave Šimi Luketinu i Mati Mišiću se stavlja na teret da su od 2004. do 2011. godine kao odgovorne osobe nezakonito odobravali visokorizične kredite svojim tvrtkama, odnosno grupacijama, koje su kontinuirano reprogramirali svjesni da time banku izlažu znatnom riziku i šteti velikih razmjera, piše Večernji list. 
Banka u stečaju

Također ih se tereti da su dvjema grupacijama pribavili imovinsku korist na štetu štediša i drugih dioničara. Jednoj  grupaciji 'otišlo' je tako 122.862.000 kuna, a drugoj od najmanje 175.192.000. Dodajmo svemu da je Credo banka u stečaju. 

Vlasnici izvukli 300 milijuna kuna i upropastili Credo banku

<para>Podsjetimo, Nevenka Bečić je u studenome potvrdila izjavu Željka Dadića, direktora Stano-uprave, najvećeg upravitelja zgrada u Splitu, da je baš ona zaslužna što je ta tvrtka u 100-postotnom gradskom vlasništvu na vrijeme povukla milijune iz Credo banke. Dadić je tada izjavio da je sav novac sačuvan zahvaljujući u prvom redu Bečić jer su imali "pravu informaciju u pravo vrijeme", a sama Nevenka je za <emphasis>
 <ulink url="http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/161497/Default.aspx">Slobodnu Dalmaciju</ulink>
 </emphasis> kazala kako kao poslovna žena ne bi mogla biti tu gdje jest da ne zna što se događa u poslovnom svijetu, u Hrvatskoj a i izvan njezinih granica.</para>
<para>No, iako je između Credo banke i Stano-Uprave dva dana prije otvaranja postupka likvidacije potpisan sporazum o prijeboju kredita od 12 milijuna kuna s depozitom od 11 milijuna kuna koje je na svom računu imala Stano-Uprava, on nikada nije proveden. Tako se jedanaest milijuna kuna koje su građani izdvojili za pričuvu i dalje nalazi na blokiranom računu Credo banke, te će ga ta gradska tvrtka sad morati tražiti u stečajnom postupku.</para>
<para>A osim Stano-Uprave, u stečajnom će postupku novac tražiti i više od 2.000 klijenata Abacus brokera, koji još uvijek čekaju isplate na temelju osigurane štednje. Petar Brkić iz te brokerske kuće kaže da je zadnja i jedina službena obavijest od DAB-a pristigla 29. prosinca 2011. u kojoj se kaže da će sredstva klijentima biti isplaćena u zakonskom roku od 180 dana.</para>

Nisu je poslušali, sad im je u blokadi 11 milijuna kuna Iako je Nevenka Bečić, predsjednica Gradskog vijeća Splita i novopečena saborska zastupnica, upozorila splitsku Stano-Upravu da na vrijeme povuku svoj novac iz Credo banke, oni to nisu napravili. 
Podsjetimo, Nevenka Bečić je u studenome potvrdila izjavu Željka Dadića, direktora Stano-uprave, najvećeg upravitelja zgrada u Splitu, da je baš ona zaslužna što je ta tvrtka u 100-postotnom gradskom vlasništvu na vrijeme povukla milijune iz Credo banke. Dadić je tada izjavio da je sav novac sačuvan zahvaljujući u prvom redu Bečić jer su imali "pravu informaciju u pravo vrijeme", a sama Nevenka je za 
      Slobodnu Dalmaciju
    kazala kako kao poslovna žena ne bi mogla biti tu gdje jest da ne zna što se događa u poslovnom svijetu, u Hrvatskoj a i izvan njezinih granica.
No, iako je između Credo banke i Stano-Uprave dva dana prije otvaranja postupka likvidacije potpisan sporazum o prijeboju kredita od 12 milijuna kuna s depozitom od 11 milijuna kuna koje je na svom računu imala Stano-Uprava, on nikada nije proveden. Tako se jedanaest milijuna kuna koje su građani izdvojili za pričuvu i dalje nalazi na blokiranom računu Credo banke, te će ga ta gradska tvrtka sad morati tražiti u stečajnom postupku.
A osim Stano-Uprave, u stečajnom će postupku novac tražiti i više od 2.000 klijenata Abacus brokera, koji još uvijek čekaju isplate na temelju osigurane štednje. Petar Brkić iz te brokerske kuće kaže da je zadnja i jedina službena obavijest od DAB-a pristigla 29. prosinca 2011. u kojoj se kaže da će sredstva klijentima biti isplaćena u zakonskom roku od 180 dana. 

Nisu je poslušali, sad im je u blokadi 11 milijuna kuna

<para>Zbog propasti Credo banke Županijsko državno odvjetništvu o Splitu vodi kazneni postupak protiv vlasnika Borisa Barača i Mirka Vukovića, njihovih sinova Vibora Barača i Marka Vukovića. Kazneni postupak je pokrenut i protiv predsjednika Uprave Šime Luketina i člana Uprave Mate Mišića.</para>
<para>Podsjetimo, terete ih da su zlouporabom položaja i ovlasti počinili štetu od pola milijarde kuna zbog čega im je blokirana imovina, kao i članovima njihovih obitelji.</para>

Gotovo je: Credo banka otišla u stečaj Trgovački sud u Splitu otvorio je stečaj nad Credo bankom. Stečajni sudac je Jozo Ćaleta, a stečajna upraviteljica Ankica Čenić. 
Zbog propasti Credo banke Županijsko državno odvjetništvu o Splitu vodi kazneni postupak protiv vlasnika Borisa Barača i Mirka Vukovića, njihovih sinova Vibora Barača i Marka Vukovića. Kazneni postupak je pokrenut i protiv predsjednika Uprave Šime Luketina i člana Uprave Mate Mišića.
Podsjetimo, terete ih da su zlouporabom položaja i ovlasti počinili štetu od pola milijarde kuna zbog čega im je blokirana imovina, kao i članovima njihovih obitelji. 

Gotovo je: Credo banka otišla u stečaj

<para>Postoje osnovane sumnje da su Boris Barać, jedan od većinskih vlasnika i predsjednik Nadzornog odbora Credo banke i njegov sin Vibor Barać, član Kreditnog odbora te banke, pribavili sebi osobno i grupaciji Barać nepripadnu imovinsku korist u iznosu od najmanje 114.203.000 kuna. </para>
<para>Istovremeno, sumnja se da su najveći pojedinačni dioničar i zamjenik predsjednika NO-a Mirko Vuković, te njegov sin Marko, koji se također nalazi u Kreditnom odboru, sebi i grupaciji Vuković pribavili nepripadnu materijalnu korist od najmanje 161.253.000 kuna. </para>
<heading2>Ogromna šteta u Croatia osiguranju, Abacus brokerima...</heading2>
<para>
U aferi Credo banke osumnjičeni su i njen predsjednik Uprave Šime Luketin te član Uprave Mato Mišić. Za njih se vjeruje da su Baraću i Vukoviću, te njihovim sinovima, omogućili pribavljenje novca. U cijeloj priči <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/12/08/0197006.html">oštetili su i deponente, vjerovnike i druge dioničare banke </ulink>za najmanje 504.117.000 kuna. </para>
<para>Ogromnu štetu pretrpjelo je Croatia osiguranje koje je oštećeno za 25 milijuna kuna, Abacus brokeri su oštećeni za 12 milijuna kuna, a FINA, pak, za 21.113.000 kuna. Zbog svega je prozvanoj osumnjičenoj šestorki, njihovim obiteljima te tvrtkama blokirana imovina. A popis te imovine poprilično je dugačak, piše <ulink url="http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/160974/Default.aspx">Slobodna Dalmacija</ulink>. </para>
<para>Šime Luketin u posjedu je više stanova i poslovnih prostora. Vlasnik je stana od 60 m2 u Splitu, te suvlasnik stana od 116,50 m2. Posjeduje i zemljište u Gornjem Selu i Suhopolju, te psoslovni prostor u Dugom Selu. Zanimljivo je da je blokirana imovina i njegovoj supruzi Jadranki, inače sutkinji Općinskog suda u Splitu, te supruzi Borisa Baraća, Katji, i kćeri i sinu Mate Mišića - Renatu i Antoniji. </para>
<heading2>Imovina znatno prelazi njihove prihode</heading2>
<para>
Prema navodima ŽDO-a u Splitu, imovina osumnjičenih znatno prelazi njihove prihode. U vrijeme kada je Credo banka upala u probleme supružnici Luketin i Barać odlučili su se za podjelu imovine, tako da je većina nekretnina prebačena na supruge osumnjičenih. Poput Luketina i Baraća i Mate Mišin je prenio svoju imovinu. Tako se više nekretnina sada vodi na njegovoj djeci. </para>
<para>Trosobni stan u Kamenu od 104,70 metara četvornih postao je njegov sin Renato koji je i suvlasnik apartmana u Splitu od 90 metara četvornih. Ujedno posjeduje još dvije nekretnine u Kamenu, dok one u Jesenicama dijeli sa sestrom. </para>
<para>Blokirana je i imovina tvrtki Adut nekretnine, u kojem su odgovorne osobe prokurist Dražan Bilić i direktor Boris Barać. <ulink url="http://www.jutarnji.hr/504-117-000-kuna-izvukli-iz-credo-banke-i-podijelili--obitelji-vukovic-160-milijuna--a-baracevima-114-milijuna-kuna-u-nekretninama/999367/">Jutarnji list</ulink> piše da tvrtka posjeduje 29 stanova s pripadajućim parkirnim mjestima, te poslovne prostore i skladišta.</para>
<para>Tvrtki Alkom iz Splita, za koju je odgovoran B. Barać, blokirana su dva poslovna prostora te telefonska centrala u Splitu.</para>
<para>Inače, B. Barać u posjedu ima blokirane dvije oranice. Njegov sin Vibor suvlasnik je trosobnog stana u Sinju, a supruga Katja vlasnica je trosobnog stana u Zagrebu od 88,50 m2, pašnjaka na Visu, te suvlasnica šume, dvora i kuće u Splitu što se proteže na 1860 metara četvornih.</para>
<para>Vukovići u posjedu imaju nekretnine u dijelu stambene zgrade u Splitu, pašnjake, šume, oranice i vinograde, poslovni prostor i konobu...</para>

Šefovima Credo banke i šeici bi pozavidjeli Milijunski su iznosi za koje se terete vlasnici i direktori propale Credo banke, a kako bi se oni mogli nadoknaditi njima i njihovim obiteljima blokirana je imovina. 
Postoje osnovane sumnje da su Boris Barać, jedan od većinskih vlasnika i predsjednik Nadzornog odbora Credo banke i njegov sin Vibor Barać, član Kreditnog odbora te banke, pribavili sebi osobno i grupaciji Barać nepripadnu imovinsku korist u iznosu od najmanje 114.203.000 kuna. 
Istovremeno, sumnja se da su najveći pojedinačni dioničar i zamjenik predsjednika NO-a Mirko Vuković, te njegov sin Marko, koji se također nalazi u Kreditnom odboru, sebi i grupaciji Vuković pribavili nepripadnu materijalnu korist od najmanje 161.253.000 kuna. 
Ogromna šteta u Croatia osiguranju, Abacus brokerima...

U aferi Credo banke osumnjičeni su i njen predsjednik Uprave Šime Luketin te član Uprave Mato Mišić. Za njih se vjeruje da su Baraću i Vukoviću, te njihovim sinovima, omogućili pribavljenje novca. U cijeloj priči oštetili su i deponente, vjerovnike i druge dioničare banke za najmanje 504.117.000 kuna. 
Ogromnu štetu pretrpjelo je Croatia osiguranje koje je oštećeno za 25 milijuna kuna, Abacus brokeri su oštećeni za 12 milijuna kuna, a FINA, pak, za 21.113.000 kuna. Zbog svega je prozvanoj osumnjičenoj šestorki, njihovim obiteljima te tvrtkama blokirana imovina. A popis te imovine poprilično je dugačak, piše Slobodna Dalmacija. 
Šime Luketin u posjedu je više stanova i poslovnih prostora. Vlasnik je stana od 60 m2 u Splitu, te suvlasnik stana od 116,50 m2. Posjeduje i zemljište u Gornjem Selu i Suhopolju, te psoslovni prostor u Dugom Selu. Zanimljivo je da je blokirana imovina i njegovoj supruzi Jadranki, inače sutkinji Općinskog suda u Splitu, te supruzi Borisa Baraća, Katji, i kćeri i sinu Mate Mišića - Renatu i Antoniji. 
Imovina znatno prelazi njihove prihode

Prema navodima ŽDO-a u Splitu, imovina osumnjičenih znatno prelazi njihove prihode. U vrijeme kada je Credo banka upala u probleme supružnici Luketin i Barać odlučili su se za podjelu imovine, tako da je većina nekretnina prebačena na supruge osumnjičenih. Poput Luketina i Baraća i Mate Mišin je prenio svoju imovinu. Tako se više nekretnina sada vodi na njegovoj djeci. 
Trosobni stan u Kamenu od 104,70 metara četvornih postao je njegov sin Renato koji je i suvlasnik apartmana u Splitu od 90 metara četvornih. Ujedno posjeduje još dvije nekretnine u Kamenu, dok one u Jesenicama dijeli sa sestrom. 
Blokirana je i imovina tvrtki Adut nekretnine, u kojem su odgovorne osobe prokurist Dražan Bilić i direktor Boris Barać. Jutarnji list piše da tvrtka posjeduje 29 stanova s pripadajućim parkirnim mjestima, te poslovne prostore i skladišta.
Tvrtki Alkom iz Splita, za koju je odgovoran B. Barać, blokirana su dva poslovna prostora te telefonska centrala u Splitu.
Inače, B. Barać u posjedu ima blokirane dvije oranice. Njegov sin Vibor suvlasnik je trosobnog stana u Sinju, a supruga Katja vlasnica je trosobnog stana u Zagrebu od 88,50 m2, pašnjaka na Visu, te suvlasnica šume, dvora i kuće u Splitu što se proteže na 1860 metara četvornih.
Vukovići u posjedu imaju nekretnine u dijelu stambene zgrade u Splitu, pašnjake, šume, oranice i vinograde, poslovni prostor i konobu... 

Šefovima Credo banke i šeici bi pozavidjeli

<para>Tijekom mjeseca studenog iz banaka u Hrvatskoj je povučeno oko 715 milijuna kuna štednje. Oko 320 milijuna kuna iz banaka su povukle tvrtke, a gotovo identičan iznos financijske institucije i državne institucije. Premda skloni najvećoj nervozi, građani su iz bankarskog sustava izvadili tek 70 milijuna kuna depozita. </para>
<para>Iako brojka od gotovo stotinu milijuna eura zvuči puno, bankari poručuju da ju treba gledati kroz prizmu ukupne štednje koja je krajem listopada iznosila 279,7 milijardi kuna, od čega je gotovo 215 milijardi kuna bila oročena štednja. </para>
<heading2>Neizvjesnost oko eura i Credo banka</heading2>
<para>
Odljev depozita, bez iznimke, pogodio je sve domaće kreditore. Iz dviju najvećih najvećih banka pobjeglo je gotovo 40 posto tog iznosa, a desetine milijuna kuna zahtjeva za razročavanjem morale su izvršiti i ostale banke, piše <emphasis>
 <ulink url="http://www.poslovni.hr/">Poslovni dnevnik</ulink>
 </emphasis>. </para>
<para>Kolebanje štednje nastalo je kao <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/12/18/0033006.html"> direktna posljedica nestabilnosti u Europi te svakodnevne nervoze hoće li Njemačka i Francuska uspjeti osigurati budućnost eura</ulink>. Uz euro, top pitanje bilo je prijeti li talijanskim bankama opasnost zbog izloženosti državnim obveznicama Italije. </para>
<para>"Svaki put kad bi večernje vijesti završile s pitanjem hoće li euro propasti ujutro su nam na šalterima stajali ljudi sa zahtjevom za raskidanje ugovora o štednji. Kad bi vijesti bile pozitivne, štednja bi se većim dijelom vratila", opisao nam je zbivanja jedan bankar. </para>
<heading2>Bura umjesto bezbolne likvidacije</heading2>
<para>
Potom tek slijedi vrhunac problema koji <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/12/12/1028006.html">počinje HNB-ovim oduzimanjem odobrenja za rad Credo banci radi nezakonitog kreditiranja</ulink>. Ono što je trebalo biti relativno bezbolna i tiha likvidacija, kao u slučaju Obrtničko-štedne banke, otvorilo je lavinu problema. </para>
<para>Bit će zanimljivo vidjeti podatke o štednji za prosinac, posebice jer su se početkom ovog mjeseca nesuglasice oko odgovornosti HANFA-e i HNB-a za nastalu situaciju oko Credo banke pretvorile u otvoreni rat dvaju regulatora koji je raspirio nervozu na tržištu.</para>

Štediše povlače novac iz 'hrvatskih' banaka 'Svaki put kad bi večernje vijesti završile s pitanjem hoće li euro propasti, ujutro su nam na šalterima stajali ljudi sa zahtjevom za raskidanje ugovora o štednji. 
Tijekom mjeseca studenog iz banaka u Hrvatskoj je povučeno oko 715 milijuna kuna štednje. Oko 320 milijuna kuna iz banaka su povukle tvrtke, a gotovo identičan iznos financijske institucije i državne institucije. Premda skloni najvećoj nervozi, građani su iz bankarskog sustava izvadili tek 70 milijuna kuna depozita. 
Iako brojka od gotovo stotinu milijuna eura zvuči puno, bankari poručuju da ju treba gledati kroz prizmu ukupne štednje koja je krajem listopada iznosila 279,7 milijardi kuna, od čega je gotovo 215 milijardi kuna bila oročena štednja. 
Neizvjesnost oko eura i Credo banka

Odljev depozita, bez iznimke, pogodio je sve domaće kreditore. Iz dviju najvećih najvećih banka pobjeglo je gotovo 40 posto tog iznosa, a desetine milijuna kuna zahtjeva za razročavanjem morale su izvršiti i ostale banke, piše 
      Poslovni dnevnik
   . 
Kolebanje štednje nastalo je kao  direktna posljedica nestabilnosti u Europi te svakodnevne nervoze hoće li Njemačka i Francuska uspjeti osigurati budućnost eura. Uz euro, top pitanje bilo je prijeti li talijanskim bankama opasnost zbog izloženosti državnim obveznicama Italije. 
"Svaki put kad bi večernje vijesti završile s pitanjem hoće li euro propasti ujutro su nam na šalterima stajali ljudi sa zahtjevom za raskidanje ugovora o štednji. Kad bi vijesti bile pozitivne, štednja bi se većim dijelom vratila", opisao nam je zbivanja jedan bankar. 
Bura umjesto bezbolne likvidacije

Potom tek slijedi vrhunac problema koji počinje HNB-ovim oduzimanjem odobrenja za rad Credo banci radi nezakonitog kreditiranja. Ono što je trebalo biti relativno bezbolna i tiha likvidacija, kao u slučaju Obrtničko-štedne banke, otvorilo je lavinu problema. 
Bit će zanimljivo vidjeti podatke o štednji za prosinac, posebice jer su se početkom ovog mjeseca nesuglasice oko odgovornosti HANFA-e i HNB-a za nastalu situaciju oko Credo banke pretvorile u otvoreni rat dvaju regulatora koji je raspirio nervozu na tržištu. 

Štediše povlače novac iz 'hrvatskih' banaka

<para>"Njegovo nije da se bavi tuđim poslom nego svojim", odgovorio je Goran Marić na pitanje urednika <emphasis>Dnevnika 3</emphasis> HTV-a je li guverner Željko Rohatinski trebao javnost upozoriti na ono što je potrebno učiniti kako bi se izbjegla kriza.</para>
<para>Marić je ujedno dodao da se HNB pretvara u konzultantsku tvrtku, a da mu to nije uloga. "Neka se bavi monetarnom politikom", dodao je.</para>
<para>No, prokomentirao je i koliko je realno stanje o kojem Rohatinski govori priznajući da je zemlja u poteškoćama.</para>
<para>"Mi možemo smanjiti deficit proračuna ne samo bolnim rezovima, nego i racionalnim smanjenjem rashoda te povećanjem prihoda. Treba povećati financijsku disciplinu i može se sigurno smanjiti rashode za pet milijardi te povećati prihode za četiri milijarde, jer ima onih u Hrvatskoj koji ne plaćaju poreze i bave se neregistriranom djelatnošću", iznio je svoj recept za kojeg je ostalo nejasno zašto ga nije iznosio dok je njegova stranka još bila na vlasti.</para>
<heading2>Tko je kriv za Credo banku?</heading2>
<para>
Osvrnuo se i na Credo banku, te je kazao kako su za situaciju u kojoj se našla odgovorni oni koji su u njoj zloupotrebljavali svoje položaje.</para>
<para>"No, bilo je propusta i u HNB-u", kazao je Marić ističući kako su problemi stari već tri do četiri godine, a da je Credo banka svoja izvješća slala HNB-u svaki mjesec.</para>

Goran Marić održao lekciju  Rohatinskom Dosadašnji šef saborskog Odbora za financije i proračun burno je reagirao na izjave guvernera Rohatinskog, po kojima proračun treba srezati za devet milijardi kuna. 
"Njegovo nije da se bavi tuđim poslom nego svojim", odgovorio je Goran Marić na pitanje urednika Dnevnika 3 HTV-a je li guverner Željko Rohatinski trebao javnost upozoriti na ono što je potrebno učiniti kako bi se izbjegla kriza.
Marić je ujedno dodao da se HNB pretvara u konzultantsku tvrtku, a da mu to nije uloga. "Neka se bavi monetarnom politikom", dodao je.
No, prokomentirao je i koliko je realno stanje o kojem Rohatinski govori priznajući da je zemlja u poteškoćama.
"Mi možemo smanjiti deficit proračuna ne samo bolnim rezovima, nego i racionalnim smanjenjem rashoda te povećanjem prihoda. Treba povećati financijsku disciplinu i može se sigurno smanjiti rashode za pet milijardi te povećati prihode za četiri milijarde, jer ima onih u Hrvatskoj koji ne plaćaju poreze i bave se neregistriranom djelatnošću", iznio je svoj recept za kojeg je ostalo nejasno zašto ga nije iznosio dok je njegova stranka još bila na vlasti.
Tko je kriv za Credo banku?

Osvrnuo se i na Credo banku, te je kazao kako su za situaciju u kojoj se našla odgovorni oni koji su u njoj zloupotrebljavali svoje položaje.
"No, bilo je propusta i u HNB-u", kazao je Marić ističući kako su problemi stari već tri do četiri godine, a da je Credo banka svoja izvješća slala HNB-u svaki mjesec. 

Goran Marić održao lekciju  Rohatinskom

<para>"S obzirom da je <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/12/12/1028006.html">HNB u svom jučerašnjem pripoćenju </ulink>ponovno pokušao prebaciti odgovornost na druge institucije, smatramo svojom dužnošću obavijestiti javnost o činjenicama", stoji u priopćenju FINA-e. </para>
<para>Financijsku agenciju posebice je zasmetalo priopćenje HNB-a o redoslijedu isplate s računa Credo banke i tvrdnja da su svi nalozi za plaćanje koji su zadani 22. studenoga, na dan odluke o likvidaciji, do kraja tog dana i izvršeni. </para>
<para>U FINA-i tvrde kako su oni dana 21. studenog 2011. (za izvršenje 22. studenog 2011.) ispostavili nalog za plaćanje sa svog računa otvorenog u Credo banci u visini od oko 10 milijuna kuna, a kao prijemni je račun naznačen račun FINA-e u drugoj banci.</para>
<heading2>'Sredstva nisu bila na računu'</heading2>
<para>
Moramo konstatirati da je ovo priopćenje HNB-a pokušaj njihovog ekskulpiranja temeljem neistinitih navoda. Oni snose punu odgovornost za funkcioniranje našeg bankarskog sustava, pa i u slučaju Credo banke"Nakon što je Credo banka zaprimila nalog, bez bilo kakve obavijesti o nelikvidnosti i nemogućnosti njegovog izvršenja, teretila je naš račun, ali se sredstva nisu našla na naznačenom prijemnom računu nakon prvog ciklusa Nacionalnoga klirinškog sustava (NKS)", objašnjavaju u FINA-i. </para>
<para>Dodaju kako se to nije dogodilo niti u drugom ciklusu, kao ni u posljednjem ciklusu NKS-a toga dana, te je nalog ostao neizvršen.</para>
<para>"S obzirom na to da je platni promet Credo banke 22. studenog 2011., do oduzimanja odobrenja za rad, uredno funkcionirao, osnovano sumnjamo da je naš nalog nezakonitim postupanjem djelatnika Credo banke zaobiđen u redoslijedu plaćanja, kako bi se izvršili drugi nalozi. Dakle, iz ove je kronologije očito kako je tvrdnja HNB-a o urednom izvršenju svih naloga za plaćanje 22. studenog neistinita", tvrde iz Fine. </para>
<heading2>"HNB u potpunosti odgovoran za hrvatski bankarski sustav!"</heading2>
<para>
"Moramo konstatirati da je ovo priopćenje HNB-a pokušaj njihovog ekskulpiranja temeljem neistinitih navoda. Hrvatska narodna banka snosi punu odgovornost za funkcioniranje hrvatskoga bankarskog sustava, pa i u slučaju Credo banke", stoji također u priopćenju. </para>
<para>Na kraju se u priopćenju zaključuje kako neodgovorne izjave nekih dužnosnika HNB-a "ne pridonose stabilnosti bankarskoga sustava, već ga dodatno destabiliziraju".</para>

HNB iznosi neistine i destabilizira sustav! Nastavlja se sukob državnih institucija oko likvidacije Credo banke i naplate preko osam milijuna kuna s njenog računa. 
"S obzirom da je HNB u svom jučerašnjem pripoćenju ponovno pokušao prebaciti odgovornost na druge institucije, smatramo svojom dužnošću obavijestiti javnost o činjenicama", stoji u priopćenju FINA-e. 
Financijsku agenciju posebice je zasmetalo priopćenje HNB-a o redoslijedu isplate s računa Credo banke i tvrdnja da su svi nalozi za plaćanje koji su zadani 22. studenoga, na dan odluke o likvidaciji, do kraja tog dana i izvršeni. 
U FINA-i  tvrde kako su oni dana 21. studenog 2011. (za izvršenje 22. studenog 2011.) ispostavili nalog za plaćanje sa svog računa otvorenog u Credo banci u visini od oko 10 milijuna kuna, a kao prijemni je račun naznačen račun FINA-e u drugoj banci.
'Sredstva nisu bila na računu'

Moramo konstatirati da je ovo priopćenje HNB-a pokušaj njihovog ekskulpiranja temeljem neistinitih navoda. Oni snose punu odgovornost za funkcioniranje našeg bankarskog sustava, pa i u slučaju Credo banke"Nakon što je Credo banka zaprimila nalog, bez bilo kakve obavijesti o nelikvidnosti i nemogućnosti njegovog izvršenja, teretila je naš račun, ali se sredstva nisu našla na naznačenom prijemnom računu nakon prvog ciklusa Nacionalnoga klirinškog sustava (NKS)", objašnjavaju u FINA-i. 
Dodaju kako se to nije dogodilo niti u drugom ciklusu, kao ni u posljednjem ciklusu NKS-a toga dana, te je nalog ostao neizvršen.
"S obzirom na to da je platni promet Credo banke 22. studenog 2011., do oduzimanja odobrenja za rad, uredno funkcionirao, osnovano sumnjamo da je naš nalog nezakonitim postupanjem djelatnika Credo banke zaobiđen u redoslijedu plaćanja, kako bi se izvršili drugi nalozi. Dakle, iz ove je kronologije očito kako je tvrdnja HNB-a o urednom izvršenju svih naloga za plaćanje 22. studenog neistinita", tvrde iz Fine. 
"HNB u potpunosti odgovoran za hrvatski bankarski sustav!"

"Moramo konstatirati da je ovo priopćenje HNB-a pokušaj njihovog ekskulpiranja temeljem neistinitih navoda. Hrvatska narodna banka snosi punu odgovornost za funkcioniranje hrvatskoga bankarskog sustava, pa i u slučaju Credo banke", stoji također u priopćenju. 
Na kraju se u priopćenju zaključuje kako neodgovorne izjave nekih dužnosnika HNB-a "ne pridonose stabilnosti bankarskoga sustava, već ga dodatno destabiliziraju". FINA: 

FINA:

HNB iznosi neistine i destabilizira sustav!

<para>Čelnici Credo banke za istražnog postupka bit će na slobodi. </para>
<para>Odlučila je to Ljiljana Stipišić, istražna sutkinja u ponedjeljak oko 23.30 sati kada im je priopćila da su slobodni. Odbila je prijedlog Državnog odvjetništva za određivanje istražnog zatvora vlasnicima Credo banke Borisu Baraču i Mirku Vukoviću, njihovim sinovima Viboru Baraču i Marku Vukoviću te članovima uprave Šimi Luketinu i Mati Mišiću.
 
Pritvor je zatražen zbog njihova mogućeg utjecaja na svjedoke. Stavlja im se na teret zloporaba položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju koja je dovela do sloma nedavno likvidirane Credo banke. Počinjena je materijalna šteta od oko 500 milijuna kuna.
 
Sva šestorica negiraju optužbe koje im se stavljaju na teret.</para>

Šefovi Credo banke pušteni na slobodu 
Čelnici Credo banke za istražnog postupka bit će na slobodi. 
Odlučila je to Ljiljana Stipišić, istražna sutkinja u ponedjeljak oko 23.30 sati kada im je priopćila da su slobodni. Odbila je prijedlog Državnog odvjetništva za određivanje istražnog zatvora vlasnicima Credo banke Borisu Baraču i Mirku Vukoviću, njihovim sinovima Viboru Baraču i Marku Vukoviću  te članovima uprave Šimi Luketinu i Mati Mišiću.
 
Pritvor je zatražen zbog njihova mogućeg utjecaja na svjedoke. Stavlja im se na teret zloporaba položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju koja je dovela do sloma nedavno likvidirane Credo banke. Počinjena je materijalna šteta od oko 500 milijuna kuna.
 
Sva šestorica negiraju optužbe koje im se stavljaju na teret. 

Šefovi Credo banke pušteni na slobodu

<para>HNB je odbacio 'proizvoljne interpretacije zbivanja i neutemeljene prozivke' u slučaju Credo banke te je na svojim web stranicama objavio objašnjenja zakonskih propisa na kojima su se temeljile njegove odluke, te rješenje o oduzimanju odobrenja za rad toj banci.</para>
<para>U priopćenju Hrvatske narodne banke navodi se da se središnja banka u najvećoj mogućoj mjeri suzdržavala davati izjave oko slučaja Credo banke, jer su smatrali da bi medijske polemike mogle više štetiti nego koristiti općem interesu, uključujući očuvanje stabilnosti bankovnog sustava u nimalo lakim međunarodnim i domaćim okolnostima.</para>
<para>"Međutim, proizvoljne interpretacije zbivanja i neutemeljene prozivke središnje banke ne posustaju, kod čega se ignoriraju i stvarne činjenice i pravna regulativa, obvezujuća za središnju banku, kao i za sve ostale institucije i pojedince. Pritom se pozornost javnosti nastoji skrenuti s ključnih problema u koje je zapala Credo banka postupanjem njene uprave i nadzornog odbora, oprečnim važećoj zakonskoj i podzakonskoj regulativi, kao i načelima zdravog bankovnog poslovanja. </para>
<heading2>Zamjena uzroka i posljedica</heading2>
<para>
Temeljem svojih zakonskih zadaća i ovlasti, HNB je, mjesecima prije oduzimanja odobrenja za rad, svojim upozorenjima i mjerama zahtijevao od nadležnih tijela banke da poslovanje usklade s važećom regulativom i banku osposobe za stabilno daljnje poslovanje. U okviru toga obavljan je i izravni nadzor stručnih službi HNB-a u banci, tijekom kojeg se došlo i do bitnih saznanja o netočnostima u izvještavanju središnje banke, uključujući neiskazivanje povezanih osoba koje su istovremeno korisnici prekomjernih kredita i vlasnici banke. </para>
<para>O tim nastojanjima središnje banke da se Credo banka održi i stabilizira, javnost, iz razumljivih razloga, nije obavještavana. Budući da željenog učinka nije bilo - o čemu pobliže svjedoči jedan od priloga ovog priopćenja - i da štetne posljedice ne bi bile još gore, HNB-u nije preostalo drugo nego da, u skladu sa svojim ovlastima, Credo banci oduzme odobrenje za rad i to javno priopći", navodi se u priopćenju HNB-a.</para>
<para>U HNB-u kažu da je apsurdno da se sada sva krivica želi prebaciti na središnju banku.</para>
<para>"Apsurdno je da se krivica za takav ishod i za sveukupne posljedice neadekvatnog bankovnog poslovanja pokušava prebaciti na HNB - ignoriranjem i zamagljivanjem stvarnih razloga za oduzimanje odobrenja za rad Credo banci, zamjenom uzroka i posljedica, te neistinitim prikazivanjem nadležnosti, obveza i procedura, kako u dotadašnjem poslovanju tako i u zbivanjima neposredno nakon oduzimanja odobrenja za rad Credo banci", kažu u HNB-u.</para>
<heading2>Odgovorni i mediji</heading2>
<para>
Kažu da tome pribjegavaju ne samo osobe izravno odgovorne za način i rezultate poslovanja Credo banke, što možda i ne čudi, nego i pojedinci iz nekih drugih javnih institucija. </para>
<para>"Daljnja zbivanja pokazat će koliko je pritom prisutno neznanje, te ima li kod toga i svjesnog obmanjivanja javnosti iz nekih zakulisnih razloga i interesa. Zabrinjavajuće je, također, da pojedini medijski djelatnici preuzimaju ulogu svojevrsnih promotora takvih sudionika u zbivanjima u i oko Credo banke, ne zamarajući se pritom previše pravnom i činjeničnom utemeljenošću tih optužbi, a niti mogućim štetnim posljedicama senzacionalizma bez pokrića. </para>
<para>S obzirom na takve okolnosti, smatramo svojom obvezom da javnosti, kojoj je, vjerujemo, stalo do istine i objektivne prosudbe o postupcima svih bitnih čimbenika povezanih sa zbivanjima u Credo banci, predočimo što potpuniji - za praksu naše i drugih središnjih banaka inače neuobičajeno iscrpan - uvid u relevantne pokazatelje i ključne razloge, kao i u zakonske i podzakonske propise na kojima su bile činjenično, pravno i stručno utemeljene odluke HNB-a", navodi se u priopćenju središnje banke. </para>
<para>HNB je na svojim web stranicama objavio i <ulink url="http://www.hnb.hr/priopc/2011/hrv/prvo_uz_priopc_12122011.pdf">rješenje o oduzimanju odobrenja za rad Credo banci</ulink>.</para>

Svu krivicu za Credo banku žele prebaciti na nas U HNB-u kažu da je apsurdno da se sada sva krivica želi prebaciti na središnju banku. 
HNB je odbacio 'proizvoljne interpretacije zbivanja i neutemeljene prozivke' u slučaju Credo banke te je na svojim web stranicama objavio objašnjenja zakonskih propisa na kojima su se temeljile njegove odluke, te rješenje o oduzimanju odobrenja za rad toj banci.
U priopćenju Hrvatske narodne banke navodi se da se središnja banka u najvećoj mogućoj mjeri suzdržavala davati izjave oko slučaja Credo banke, jer su smatrali da bi medijske polemike mogle više štetiti nego koristiti općem interesu, uključujući očuvanje stabilnosti bankovnog sustava u nimalo lakim međunarodnim i domaćim okolnostima.
"Međutim, proizvoljne interpretacije zbivanja i neutemeljene prozivke središnje banke ne posustaju, kod čega se ignoriraju i stvarne činjenice i pravna regulativa, obvezujuća za središnju banku, kao i za sve ostale institucije i pojedince. Pritom se pozornost javnosti nastoji skrenuti s ključnih problema u koje je zapala Credo banka postupanjem njene uprave i nadzornog odbora, oprečnim važećoj zakonskoj i podzakonskoj regulativi, kao i načelima zdravog bankovnog poslovanja. 
Zamjena uzroka i posljedica

Temeljem svojih zakonskih zadaća i ovlasti, HNB je, mjesecima prije oduzimanja odobrenja za rad, svojim upozorenjima i mjerama zahtijevao od nadležnih tijela banke da poslovanje usklade s važećom regulativom i banku osposobe za stabilno daljnje poslovanje. U okviru toga obavljan je i izravni nadzor stručnih službi HNB-a u banci, tijekom kojeg se došlo i do bitnih saznanja o netočnostima u izvještavanju središnje banke, uključujući neiskazivanje povezanih osoba koje su istovremeno korisnici prekomjernih kredita i vlasnici banke.  
O tim nastojanjima središnje banke da se Credo banka održi i stabilizira, javnost, iz razumljivih razloga, nije obavještavana. Budući da željenog učinka nije bilo - o čemu pobliže svjedoči jedan od priloga ovog priopćenja - i da štetne posljedice ne bi bile još gore, HNB-u nije preostalo drugo nego da, u skladu sa svojim ovlastima, Credo banci oduzme odobrenje za rad i to javno priopći", navodi se u priopćenju HNB-a.
U HNB-u kažu da je apsurdno da se sada sva krivica želi prebaciti na središnju banku.
"Apsurdno je da se krivica za takav ishod i za sveukupne posljedice neadekvatnog bankovnog poslovanja pokušava prebaciti na HNB - ignoriranjem i zamagljivanjem stvarnih razloga za oduzimanje odobrenja za rad Credo banci, zamjenom uzroka i posljedica, te neistinitim prikazivanjem nadležnosti, obveza i procedura, kako u dotadašnjem poslovanju tako i u zbivanjima neposredno nakon oduzimanja odobrenja za rad Credo banci", kažu u HNB-u.
Odgovorni i mediji

Kažu da tome pribjegavaju ne samo osobe izravno odgovorne za način i rezultate poslovanja Credo banke, što možda i ne čudi, nego i pojedinci iz nekih drugih javnih institucija. 
"Daljnja zbivanja pokazat će koliko je pritom prisutno neznanje, te ima li kod toga i svjesnog obmanjivanja javnosti iz nekih zakulisnih razloga i interesa. Zabrinjavajuće je, također, da pojedini medijski djelatnici preuzimaju ulogu svojevrsnih promotora takvih sudionika u zbivanjima u i oko Credo banke, ne zamarajući se pritom previše pravnom i činjeničnom utemeljenošću tih optužbi, a niti mogućim štetnim posljedicama senzacionalizma bez pokrića. 
S obzirom na takve okolnosti, smatramo svojom obvezom da javnosti, kojoj je, vjerujemo, stalo do istine i objektivne prosudbe o postupcima svih bitnih čimbenika povezanih sa zbivanjima u Credo banci, predočimo što potpuniji - za praksu naše i drugih središnjih banaka inače neuobičajeno iscrpan - uvid u relevantne pokazatelje i ključne razloge, kao i u zakonske i podzakonske propise na kojima su bile činjenično, pravno i stručno utemeljene odluke HNB-a", navodi se u priopćenju središnje banke. 
HNB je na svojim web stranicama objavio i rješenje o oduzimanju odobrenja za rad Credo banci. HNB se pravda: 

HNB se pravda:

Svu krivicu za Credo banku žele prebaciti na nas

<para>
 Šime Luketin, predsjednik Uprave nedavno likvidirane Credo banke uhićen je u subotu prije podne u Splitu. Nema službene potvrde Luketnovog uhićenja, a navodno je policija uhitila i ostalu dvojicu osumnjičenika, Borisa Barača i Mirka Vukovića, vlasnika banke.</para>
<para>Isto tako, doznaje se neslužbeno, policija im je tijekom jutra pregledala stanove. </para>
<para>Pretres kao i privođenje čelnika Credo banke nisu neočekivani, s obzirom da je HNB odlučivši se za likvidaciju Credo banke, ukazala na niz kaznenih djela, a Državno odvjetništvo započelo s rasvjetljavanjem nezakonitosti u poslovanju koje se doveli do propasti banke.</para>
<para>Savjet Hrvatske narodne banke 22. studenoga odlučio je izvanrednoj sjednici da oduzima odobrenje za rad Credo banci, te je nad njom pokrenuo prisilnu likvidacija. Naime, HNB je utvrdio značajne nezakonitosti u poslovanju.</para>

Uhićeni šef i vlasnici Credo banke Prema neslužbenim informacijama, policija je u subotu ujutro u Splitu uhitila predsjednika Uprave nedavno likvidirane Credo banke. Privedeni su i vlasnici banke Boris Barač i Mirko Vuković.
 

   Šime Luketin, predsjednik Uprave nedavno likvidirane Credo banke uhićen je u subotu prije podne u Splitu. Nema službene potvrde Luketnovog uhićenja, a navodno je policija uhitila i ostalu dvojicu osumnjičenika, Borisa Barača i Mirka Vukovića, vlasnika banke.
Isto tako, doznaje se neslužbeno, policija im je tijekom jutra pregledala stanove. 
Pretres kao i privođenje čelnika Credo banke nisu neočekivani, s obzirom da je HNB odlučivši se za likvidaciju Credo banke, ukazala na niz kaznenih djela, a Državno odvjetništvo započelo s rasvjetljavanjem nezakonitosti u poslovanju koje se doveli do propasti banke.
Savjet Hrvatske narodne banke 22. studenoga odlučio je izvanrednoj sjednici da oduzima odobrenje za rad Credo banci, te je nad njom pokrenuo prisilnu likvidacija. Naime, HNB je utvrdio značajne nezakonitosti u poslovanju. 

Uhićeni šef i vlasnici Credo banke

<para>Naime, odluka HNB-a kojom je račun banke u likvidaciji počišćen stvorio je pravni presedan koji je zavezao ruke likvidatorima, te se sada čeka pravno tumačenje je li taj potez ujedno i nužni uvjet za otvaranje stečaja, doznaje <emphasis>
 <ulink url="http://www.poslovni.hr/vijesti/umjesto-dogovora-vjerovnika-sada-se-ceka-stav-pravnika-192074.aspx">Poslovni dnevnik</ulink>
 </emphasis>.</para>
<para>U Zakonu o kreditnim institucijama postoje tri razloga za otvaranje stečaja: u slučaju da banka dulje od 21 dan ne može isplaćivati depozite, dulje od 60 dana plaćati obveze ili joj je imovina manja od obveza. U slučaju Credo banke, nemogućnost isplate depozita nastala je dan nakon oduzimanja odobrenja za rad 22. studenog, a DAB je u rekordnom roku od šest dana započeo s isplatom osigurane štednje klijentima banke. Zahvaljujući dospjelim mjenicama i zadužnicama, likvidacijski račun banke počišćen je, a u redu naplate stoje nervozni vjerovnici s novim desetinama milijuna kuna.</para>
<heading2>'Ovo se nikad nije dogodilo'</heading2>
<para>
"Situacija u kojoj smo se našli izuzetno je komplicirana. Glavno pitanje je moramo li podnijeti zahtjev za stečaj. Ako se to dogodi situaciju neće razriješiti ni eventualni dogovor najvećih vjerovnika", rekao je direktor DAB-a Vinko Radić. Ističe da se takva pravna zavrzlama nikada nije dogodila u povijesti bankarskih kriza u Hrvatskoj. </para>
<para>"Propale banke, ili bi završile direktno u stečaju, ili bi se likvidacija provela do kraja jednom kad je započela, no nikad se nije dogodilo da otvaranjem likvidacije imenovani likvidatori nisu bili u mogućnosti obavljati svoj posao kao u ovom slučaju", objasnio je Radić. </para>
<para>Nanoviji obrat dodatno je potaknuo bojazan da i uz dogovor vjerovnika, Credo ima sve manje šanse za likvidaciju i namiru većine potraživanja već da je stečaj banke neizbježan.</para>

Nova zavrzlama u slučaju Credo banke Premda se očekivalo da će u srijedu pasti konačni dogovor vjerovnika o likvidaciji, slučaj Credo banke dobio je neočekivani obrat. 
Naime, odluka HNB-a kojom je račun banke u likvidaciji počišćen stvorio je pravni presedan koji je zavezao ruke likvidatorima, te se sada čeka pravno tumačenje je li taj potez ujedno i nužni uvjet za otvaranje stečaja, doznaje 
      Poslovni dnevnik
   .
U Zakonu o kreditnim institucijama postoje tri razloga za otvaranje stečaja: u slučaju da banka dulje od 21 dan ne može isplaćivati depozite, dulje od 60 dana plaćati obveze ili joj je imovina manja od obveza. U slučaju Credo banke, nemogućnost isplate depozita nastala je dan nakon oduzimanja odobrenja za rad 22. studenog, a DAB je u rekordnom roku od šest dana započeo s isplatom osigurane štednje klijentima banke. Zahvaljujući dospjelim mjenicama i zadužnicama, likvidacijski račun banke počišćen je, a u redu naplate stoje nervozni vjerovnici s novim desetinama milijuna kuna.
'Ovo se nikad nije dogodilo'

"Situacija u kojoj smo se našli izuzetno je komplicirana. Glavno pitanje je moramo li podnijeti zahtjev za stečaj. Ako se to dogodi situaciju neće razriješiti ni eventualni dogovor najvećih vjerovnika", rekao je direktor DAB-a Vinko Radić. Ističe da se takva pravna zavrzlama nikada nije dogodila u povijesti bankarskih kriza u Hrvatskoj. 
"Propale banke, ili bi završile direktno u stečaju, ili bi se likvidacija provela do kraja jednom kad je započela, no nikad se nije dogodilo da otvaranjem likvidacije imenovani likvidatori nisu bili u mogućnosti obavljati svoj posao kao u ovom slučaju", objasnio je Radić. 
Nanoviji obrat dodatno je potaknuo bojazan da i uz dogovor vjerovnika, Credo ima sve manje šanse za likvidaciju i namiru većine potraživanja već da je stečaj banke neizbježan. 

Nova zavrzlama u slučaju Credo banke

<para>Unatoč velikim očekivanjima, ključni sastanak u petak na kojem su se okupili predstavnici <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/11/30/0234006.html">Hrvatske narodne banke, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, HANFA-e i FINA-e</ulink>, nije donio rješenje. </para>
<para>"Zasad nismo pronašli zajedničko rješenje. No, iskristaliziralo se barem to da ako svi trenutno poznati vjerovnici ne bi povukli blokadu računa i ne bi bili suglasni da se više ne blokira račun, neće biti drugog načina da se situacija zaključi nego stečajem", rekao je direktor DAB-a Vinko Radić. </para>
<para>Da se vjerovnici slože oko deblokade, moglo bi se nastaviti poslovanje banke u likvidaciji, nesmetan rad likvidatora banke te u konačnici djelomično namirenje vjerovnika o čemu su intenzivni razgovori nastavljeni i tijekom vikenda. </para>
<heading2>Vjerovnici pristali na deblokadu</heading2>
<para>
Kako doznaje <emphasis>
 <ulink url="http://www.poslovni.hr/">Poslovni dnevnik</ulink>
 </emphasis>, načelno su na deblokadu pristala većina vjerovnika koja potražuje 33 milijuna kuna. Pozitivan odgovor trebaju početkom tjedna potvrditi Uprave i Nadzorni odbori vjerovnika. U konačnici čeka se i odgovor od FINA-e čija Uprava treba odlučiti hoće li povući zadužnicu vrijednu 11 milijuna kuna i riskirati likvidaciju. </para>
<para>Konačne pregovaračke pozicije trebale bi se iznijeti do srijede.</para>
<heading2>Štedišama isplaćeno 179 milijuna kuna</heading2>
<para>
U međuvremenu, situacija u banci je paradoksalna; dok se ne postigne dogovor likvidatori s blokiranog računa ne mogu plaćati niti najsitnije izdatke poput sudskih taksi ili telefonskih računa jer je to protuzakonito. </para>
<para>Dok se nastavljaju pregovori što dalje učiniti s likvidiranom Credo bankom, njezinim bivšim štedišama najbitnija je isplata depozita. Prema podacima DAB-a od ukupnog iznosa osigurane štednje od 465 milijuna kuna, do subote u 14 sati isplaćeno je 179 milijuna kuna.<ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/11/29/0722006.html"> Na šalterima Hrvatske poštanske banke, Croatia banke i Hrvatske pošte gužve je bilo tek prvi dan </ulink>prije otvaranja poslovnica, no isplata dalje teče uredno. Inače, prema podacima DAB-a, od 179 milijuna kuna više od 40 posto novca štediše su odlučili ostaviti u vidu depozita u te dvije banke.</para>

U srijedu je dan D za Credo banku Do kraja tjedna trebalo bi biti poznato hoće li ugašena Credo banka završiti u likvidaciji ili pak u stečaju. 
Unatoč velikim očekivanjima, ključni sastanak u petak na kojem su se okupili predstavnici Hrvatske narodne banke, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, HANFA-e i FINA-e, nije donio rješenje. 
"Zasad nismo pronašli zajedničko rješenje. No, iskristaliziralo se barem to da ako svi trenutno poznati vjerovnici ne bi povukli blokadu računa i ne bi bili suglasni da se više ne blokira račun, neće biti drugog načina da se situacija zaključi nego stečajem", rekao je direktor DAB-a Vinko Radić. 
Da se vjerovnici slože oko deblokade, moglo bi se nastaviti poslovanje banke u likvidaciji, nesmetan rad likvidatora banke te u konačnici djelomično namirenje vjerovnika o čemu su intenzivni razgovori nastavljeni i tijekom vikenda. 
Vjerovnici pristali na deblokadu

Kako doznaje 
      Poslovni dnevnik
   , načelno su na deblokadu pristala većina vjerovnika koja potražuje 33 milijuna kuna. Pozitivan odgovor trebaju početkom tjedna potvrditi Uprave i Nadzorni odbori vjerovnika. U konačnici čeka se i odgovor od FINA-e čija Uprava treba odlučiti hoće li povući zadužnicu vrijednu 11 milijuna kuna i riskirati likvidaciju. 
Konačne pregovaračke pozicije trebale bi se iznijeti do srijede.
Štedišama isplaćeno 179 milijuna kuna

U međuvremenu, situacija u banci je paradoksalna; dok se ne postigne dogovor likvidatori s blokiranog računa ne mogu plaćati niti najsitnije izdatke poput sudskih taksi ili telefonskih računa jer je to protuzakonito. 
Dok se nastavljaju pregovori što dalje učiniti s likvidiranom Credo bankom, njezinim bivšim štedišama najbitnija je isplata depozita. Prema podacima DAB-a od ukupnog iznosa osigurane štednje od 465 milijuna kuna, do subote u 14 sati isplaćeno je 179 milijuna kuna. Na šalterima Hrvatske poštanske banke, Croatia banke i Hrvatske pošte gužve je bilo tek prvi dan prije otvaranja poslovnica, no isplata dalje teče uredno. Inače, prema podacima DAB-a, od 179 milijuna kuna više od 40 posto novca štediše su odlučili ostaviti u vidu depozita u te dvije banke. 

U srijedu je dan D za Credo banku

<para>Iako su<ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/11/30/0234006.html"> i sami pod istragom zbog pogodovanja dvjema bankama i jednom fondu i pomaganja u protupravnom izvlačenju novca iz bankrotirane Credo banke</ulink>, Hrvatska narodna banka u svom priopćenju u petak ne samo da ohrabruje građane da i dalje vjeruju bankama, već im pripisuje i moguće nanošenje "štete u širim razmjerima", ako im ne nastave vjerovati!</para>
<para>Na priopćenje su ponukani "nekim 'dobronamjernim' poticanjima deponenata manjih banaka <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/11/26/0012006.html">da napuštaju financijske institucije</ulink>".</para>
<para>Zato smatraju da je potrebno istaknuti kako je HNB od početka financijske krize "pojačao nadzor banaka i poduzeo niz mjera da bi se održavala dobra likvidnost i sačuvala stabilnost bankovnog sustava u našoj zemlji".</para>
<heading2>Dvaput veće 'osiguranje' novca već u Europi, Credo je poseban slučaj</heading2>
<para>
S osobitom su pozornošću zato pratili da banke u svakom trenutku imaju razinu jamstvenog kapitala dostatnu za uredno izmirivanje svih njihovih obveza. </para>
<para>"HNB pojačano nadzire banke čim uoči da se neka od njih približava propisanoj stopi (od 12 posto adekvatnosti kapitala) i pravodobno ih upozorava na poduzimanje mjera kojima će osigurati stabilno daljnje poslovanje", navode.</para>
<para>Zahvaljujući takvom pristupu, prosječna stopa adekvatnosti kapitala banaka u Hrvatskoj iznosila je krajem rujna ove godine čak 19,27 posto, što je, recimo i to, više nego dvostruko od propisane minimalne stope adekvatnosti kapitala u zemljama Europske unije, prisnažuju. </para>
<para>"Već i sam taj podatak potvrđuje da je i u kriznom okružju očuvana stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj, pa i to da je Credo banka poseban slučaj, <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/11/24/0852006.html">izvan usporedbe sa stanjem u drugim bankama uključujući i one manje</ulink>", uvjerava HNB. </para>
<heading2>'Šteta širih razmjera'</heading2>
<para>
Štoviše, najavljuju da će pomagati onim bankama koje se nađu u problemima, pod uvjetom da poštuju zakone.</para>
<para>"S obzirom na iznijeto, nema nikakvih razloga da komitenti pojedinih banaka, povodeći se za spomenutim 'savjetima' ili pod utjecajem neutemeljenog senzacionalizma, razmišljaju o povlačenju svojih sredstava i prijevremenom raskidanju ugovora o dugoročnijim depozitima. Time mogu naštetiti ponajviše sebi samima, a uz zaoštravanje situacije u bankama iz kojih bi se povukli, osobito ako su u pitanju veći deponenti u vlasništvu države, posljedično prouzročiti i štetu u širim razmjerima", zaključuje HNB.</para>

Ne povlačite novac iz banaka HNB je poručila kako nema razloga za povlačenje uloga iz banaka jer je sve u savršenom redu bez obzira na makinacije vezane za Credo banku. 
Iako su i sami pod istragom zbog pogodovanja dvjema bankama i jednom fondu i pomaganja u protupravnom izvlačenju novca iz bankrotirane Credo banke, Hrvatska narodna banka u svom priopćenju u petak ne samo da ohrabruje građane da i dalje vjeruju bankama, već im pripisuje i moguće nanošenje "štete u širim razmjerima", ako im ne nastave vjerovati!
Na priopćenje su ponukani "nekim 'dobronamjernim' poticanjima deponenata manjih banaka da napuštaju financijske institucije".
Zato smatraju da je potrebno istaknuti kako je HNB od početka financijske krize "pojačao nadzor banaka i poduzeo niz mjera da bi se održavala dobra likvidnost i sačuvala stabilnost bankovnog sustava u našoj zemlji".
Dvaput veće 'osiguranje' novca već u Europi, Credo je poseban slučaj

S osobitom su pozornošću zato pratili da banke u svakom trenutku imaju razinu jamstvenog kapitala dostatnu za uredno izmirivanje svih njihovih obveza. 
"HNB pojačano nadzire banke čim uoči da se neka od njih približava propisanoj stopi (od 12 posto adekvatnosti kapitala) i pravodobno ih upozorava na poduzimanje mjera kojima će osigurati stabilno daljnje poslovanje", navode.
Zahvaljujući takvom pristupu, prosječna stopa adekvatnosti kapitala banaka u Hrvatskoj iznosila je krajem rujna ove godine čak 19,27 posto, što je, recimo i to, više nego dvostruko od propisane minimalne stope adekvatnosti kapitala u zemljama Europske unije, prisnažuju. 
"Već i sam taj podatak potvrđuje da je i u kriznom okružju očuvana stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj, pa i to da je Credo banka poseban slučaj, izvan usporedbe sa stanjem u drugim bankama uključujući i one manje", uvjerava HNB. 
'Šteta širih razmjera'

Štoviše, najavljuju da će pomagati onim bankama koje se nađu u problemima, pod uvjetom da poštuju zakone.
"S obzirom na iznijeto, nema nikakvih razloga da komitenti pojedinih banaka, povodeći se za spomenutim 'savjetima' ili pod utjecajem neutemeljenog senzacionalizma, razmišljaju o povlačenju svojih sredstava i prijevremenom raskidanju ugovora o dugoročnijim depozitima. Time mogu naštetiti ponajviše sebi samima, a uz zaoštravanje situacije u bankama iz kojih bi se povukli, osobito ako su u pitanju veći deponenti u vlasništvu države, posljedično prouzročiti i štetu u širim razmjerima", zaključuje HNB. HNB štedišama: 

HNB štedišama:

Ne povlačite novac iz banaka

<para>Napominjući da je novac za isplatu osiguran te da niti jedan osigurani depozit neće ostati neisplaćen, direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Vinko Radić apelirao je na štediše da ne pohrle odmah prvi dan i prvi sat u poslovnice HPB-a i Croatia banke u kojima će se provoditi isplata s obzirom na to da se 1. prosinca isplaćuje i mirovina. Također, umirovljenike je uputio na poštanske šaltere, da rasterete poslovnice banaka.</para>
<para>Iako je zakonski rok za isplatu osiguranih depozita tri mjeseca, DAB ga je skratio na samo mjesec dana.</para>
<heading2>HNB podnosi račune Bajiću</heading2>
<para>
Na adresu zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva u četvrtak bi trebala stići rekonstrukcija transakcija provedenih s računa Credo banke koja bi mogla odgovoriti na pitanje - jesu li povlašteni klijenti imali informacije zahvaljujući kojima su spasili novac. </para>
<para>
 <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/11/30/0234006.html">HANFA je u utorak DORH-u poslala kaznenu prijavu povodom deblokade računa Credo banke </ulink>na temelju koje su Jadranska banka, IKB Umag te Prvi faktor očistili s računa 9,1 milijun kuna, dok primjerice klijenti Abacus brokera nisu mogli do novca. U HNB-u su potvrdili da je upit stigao te da će na njega "odgovoriti u vrlo kratkom roku, najvjerojatnije već u četvrtak". Ključno pitanje zapravo je otkuda novac na računu ako su likvidatori utvrdili da je on rano ujutro bio prazan, odnosno kako su tri "sretnika" znala da će im nalozi biti naplaćeni unatoč likvidaciji. </para>
<para>"Prema našim saznanjima na računu Credo banke 23. ujutro nije bilo novca", potvrdili su nam iz DAB-a <emphasis>
 <ulink url="http://www.poslovni.hr/">Poslovnom dnevniku</ulink>
 </emphasis>. Kad je HNB 22. studenog Credu oduzeo odobrenje za rad, banci su blokirani računi za obavljenje platnog prometa do dolaska likvidatora. To nije klasična blokada kad na računu nema novca već to znači da od 22. poslijepodne nitko iz banke nije mogao davati naloge. Međutim, mjenice i zadužnice kao nalozi drugih osoba mogle i morale biti naplaćene ako na računu ima sredstava.</para>
<para>Upravo se to i dogodilo dan kasnije, <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/11/29/0006006.html">kada je novac navodno isplaćen Jadranskoj banci i Istarskoj kreditnoj banci</ulink>.</para>

Imali ste novac u Credo banci? Danas kreću isplate Prema podacima DAB-a pravo na isplatu osiguranih depozita do iznosa od 400.000 kuna ima ukupno 10.048 građana te 20 pravnih osoba-malih poduzetnika. 
Napominjući da je novac za isplatu osiguran te da niti jedan osigurani depozit neće ostati neisplaćen, direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Vinko Radić  apelirao je na štediše da ne pohrle odmah prvi dan i prvi sat u poslovnice HPB-a i Croatia banke u kojima će se provoditi isplata s obzirom na to da se 1. prosinca isplaćuje i mirovina. Također, umirovljenike je uputio na poštanske šaltere, da rasterete poslovnice banaka.
Iako je zakonski rok za isplatu osiguranih depozita tri mjeseca, DAB ga je skratio na samo mjesec dana.
HNB podnosi račune Bajiću

Na adresu zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva u četvrtak bi trebala stići rekonstrukcija transakcija provedenih s računa Credo banke koja bi mogla odgovoriti na pitanje - jesu li povlašteni klijenti imali informacije zahvaljujući kojima su spasili novac. 

   HANFA je u utorak DORH-u poslala kaznenu prijavu povodom deblokade računa Credo banke na temelju koje su Jadranska banka, IKB Umag te Prvi faktor očistili s računa 9,1 milijun kuna, dok primjerice klijenti Abacus brokera nisu mogli do novca. U HNB-u su potvrdili da je upit stigao te da će na njega "odgovoriti u vrlo kratkom roku, najvjerojatnije već u četvrtak". Ključno pitanje zapravo je otkuda novac na računu ako su likvidatori utvrdili da je on rano ujutro bio prazan, odnosno kako su tri "sretnika" znala da će im nalozi biti naplaćeni unatoč likvidaciji. 
"Prema našim saznanjima na računu Credo banke 23. ujutro nije bilo novca", potvrdili su nam iz DAB-a 
      Poslovnom dnevniku
   . Kad je HNB 22. studenog Credu oduzeo odobrenje za rad, banci su blokirani računi za obavljenje platnog prometa do dolaska likvidatora. To nije klasična blokada kad na računu nema novca već to znači da od 22. poslijepodne nitko iz banke nije mogao davati naloge. Međutim, mjenice i zadužnice kao nalozi drugih osoba mogle i morale biti naplaćene ako na računu ima sredstava.
Upravo se to i dogodilo dan kasnije, kada je novac navodno isplaćen Jadranskoj banci i Istarskoj kreditnoj banci. 

Imali ste novac u Credo banci? Danas kreću isplate

<para>HNB je potvrdio da su pod pojačanim nadzorom Karlovačka banka, Nava banka, banka Kovanica i varaždinska VABA, čiji je jamstveni kapital tek malo iznad dopuštenog minimuma. </para>
<para>Bez obzira na pojačani nadzor navedenih banaka, u HNB-u vjeruju da će bankarski sustav ostati stabilan. Kažu da je slučaj Credo banke poseban, te da se on ne može uspoređivati s nadzorom ostalih banaka. Iz središnje banke poručili su da mjesta panici nema.</para>
<heading2>Banke: Štediše, ne brinite!</heading2>
<para>
Prozvane banke redom ističu da njihovi klijenti nemaju razloga za zabrinutost.</para>
<para>"Nismo dio grupe banaka kojima je adekvatnost kapitala kritično niska, a početkom prosinca planiramo povećati temeljni kapital za 15 milijuna kuna. Nema elemenata koji mogu zabrinuti štediše", priopćeno je iz Nava banke a prenosi <ulink url="http://www.hrt.hr/index.php?id=48&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=140229&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&amp;cHash=84f92db407">HTV</ulink>.</para>
<para>Iz Karlovačke banke u priopćenju ističu kako imaju stopu adekvatnosti iznad zakonom propisanog minimuma. Kažu da "normalno" rade svoj posao, te da su u proteklom razdoblju u jamstveni kapital uplatili preko 80 milijuna kuna.</para>
<para>"Banka Kovanica dokapitalizirana je u posljednjih godinu dana s 96 milijuna kuna, te joj adekvatnost kapitala premašuje 15 posto. Banka je likvidna i posluje stabilno", priopćeno je iz te banke.</para>
<heading2>Vizek: Bankarski sustav zasnovan je na povjerenju </heading2>
<para>
Da paničariti ne treba, poručuju i analitičari. </para>
<para>"Zbog toga što je bankarski sustav zasnovan na povjerenju i ukoliko to povjerenje erodira bez ikakve potrebe, onda zapravo građani sami sebi režu granu na kojoj sjede", poziva na oprez Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta.</para>

Otkriveno koje su četiri banke pod nadzorom HNB-a 
HNB je potvrdio da su pod pojačanim nadzorom Karlovačka banka, Nava banka, banka Kovanica i varaždinska VABA, čiji je jamstveni kapital tek malo iznad dopuštenog minimuma. 
Bez obzira na pojačani nadzor navedenih banaka, u HNB-u vjeruju da će bankarski sustav ostati stabilan. Kažu da je slučaj Credo banke poseban, te da se on ne može uspoređivati s nadzorom ostalih banaka. Iz središnje banke poručili su da mjesta panici nema.
Banke: Štediše, ne brinite!

Prozvane banke redom ističu da njihovi klijenti nemaju razloga za zabrinutost.
"Nismo dio grupe banaka kojima je adekvatnost kapitala kritično niska, a početkom prosinca planiramo povećati temeljni kapital za 15 milijuna kuna. Nema elemenata koji mogu zabrinuti štediše", priopćeno je iz Nava banke a prenosi HTV.
Iz Karlovačke banke u priopćenju ističu kako imaju stopu adekvatnosti iznad zakonom propisanog minimuma. Kažu da "normalno" rade svoj posao, te da su u proteklom razdoblju u jamstveni kapital uplatili preko 80 milijuna kuna.
"Banka Kovanica dokapitalizirana je u posljednjih godinu dana s 96 milijuna kuna, te joj adekvatnost kapitala premašuje 15 posto. Banka je likvidna i posluje stabilno", priopćeno je iz te banke.
Vizek: Bankarski sustav zasnovan je na povjerenju 

Da paničariti ne treba, poručuju i analitičari. 
"Zbog toga što je bankarski sustav zasnovan na povjerenju i ukoliko to povjerenje erodira bez ikakve potrebe, onda zapravo građani sami sebi režu granu na kojoj sjede", poziva na oprez Maruška Vizek  iz Ekonomskog instituta. 

Otkriveno koje su četiri banke pod nadzorom HNB-a

<para>Kako piše u priopćenju HNB-a, izravnim nadzorom HNB-a započetim koncem svibnja ove godine, obuhvaćena je procjena adekvatnosti kapitala, kvaliteta aktive i upravljanja kreditnim rizikom, te analiza depozitne strukture i likvidnosnog rizika. Utvrđeno stanje bilo je bitno lošije od onoga što je Credo banka prikazivala u svojim izvješćima, te je banka ostala pod pojačanim nadzorom HNB-a, da bi se njeno poslovanje pokušalo dovesti u zakonske okvire, uz dokapitalizaciju neophodnu za stabilnije buduće poslovanje.</para>
<heading2>Lažirali stopu adekvatnosti kapitala</heading2>
<para> 
Credo banka je 31. ožujka ove godine iskazala stopu adekvatnosti kapitala od 12,28 posto, što je neznatno iznad propisanog minimuma, no izravnim nadzorom u banci ispostavilo se da ta stopa ima, zapravo, negativan predznak, što znači da banka više nema jamstvenog kapitala, te da posluje s (neiskazanim) gubitkom, piše u priopćenju HNB-a. </para>
<para>Gubitak je pak velikim dijelom nastao kao posljedica plasmana odobravanih njenim većinskim dioničarima i s njima povezanim osobama, i to preko ograničenja propisanih zakonom, a bez odgovarajuće kreditne sposobnosti i adekvatnih čvrstih instrumenata osiguranja. Krediti su se odobravali bez definirane namjene, bez obračuna naknada i troškova platnog prometa, s ugovorenim jednokratnim povratom glavnice i kamata, te uz višekratna prolongiranja otplate.</para>
<heading2>Odobrili sulude kredite većinskim dioničarima</heading2>
<para>
Tako su krediti jednom od većinskih dioničara (grupa Adut-Barać) krajem ožujka dosizali 60 posto jamstvenog kapitala, a drugoj grupi (grupa Alkom-Vuković) čak 84 posto! Drugim riječima, tim dvjema skupinama Credo banka je odobrila daleko veće iznose kredita nego što su one unijele sredstava u njen dionički kapital, pojašnjavaju iz HNB-a. Budući da većinski dioničari Credo banke nisu uredno podmirivali svoje kreditne obveze prema banci, te nisu udovoljili višekratnim zahtjevima HNB-a za njezinu dokapitalizaciju, Savjet HNB-a donio odluku o oduzimanju odobrenja za rad banci.</para>
<para>Udjel Credo banke u ukupnoj aktivi hrvatskog bankovnog sustava iznosi oko 0,44 posto (nešto više od 1,4 milijardu kuna). Depoziti fizičkih osoba koji su osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sa stanjem na dan 31. listopada iznosili su 465 milijuna kuna i tim sredstvima njihovi će vlasnici moći nesmetano raspolagati, kažu u HNB-u. Prisilnu likvidaciju banke provest će likvidatori imenovani od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, čime prestaju sve ovlasti dosadašnje uprave i nadzornog odbora Credo banke d.d. te ovlasti glavne skupštine dioničara.</para>

Credo banka ostala bez dozvole za rad! Savjet Hrvatske narodne banke odlučio je u utorak na izvanrednoj sjednici da oduzima odobrenje za rad Credo banci d.d. iz Splita, te da se nad bankom pokreće prisilna likvidacija. 
Kako piše u priopćenju HNB-a, izravnim nadzorom HNB-a započetim koncem svibnja ove godine, obuhvaćena je procjena adekvatnosti kapitala, kvaliteta aktive i upravljanja kreditnim rizikom, te analiza depozitne strukture i likvidnosnog rizika. Utvrđeno stanje bilo je bitno lošije od onoga što je Credo banka prikazivala u svojim izvješćima, te je banka ostala pod pojačanim nadzorom HNB-a, da bi se njeno poslovanje pokušalo dovesti u zakonske okvire, uz dokapitalizaciju neophodnu za stabilnije buduće poslovanje.
Lažirali stopu adekvatnosti kapitala
 
Credo banka je 31. ožujka ove godine iskazala stopu adekvatnosti kapitala od 12,28 posto, što je neznatno iznad propisanog minimuma, no izravnim nadzorom u banci ispostavilo se da ta stopa ima, zapravo, negativan predznak, što znači da banka više nema jamstvenog kapitala, te da posluje s (neiskazanim) gubitkom, piše u priopćenju HNB-a. 
Gubitak je pak velikim dijelom nastao kao posljedica plasmana odobravanih njenim većinskim dioničarima i s njima povezanim osobama, i to preko ograničenja propisanih zakonom, a bez odgovarajuće kreditne sposobnosti i adekvatnih čvrstih instrumenata osiguranja. Krediti su se odobravali bez definirane namjene, bez obračuna naknada i troškova platnog prometa, s ugovorenim jednokratnim povratom glavnice i kamata, te uz višekratna prolongiranja otplate.
Odobrili sulude kredite većinskim dioničarima

Tako su krediti jednom od većinskih dioničara (grupa Adut-Barać) krajem ožujka dosizali 60 posto jamstvenog kapitala, a drugoj grupi (grupa Alkom-Vuković) čak 84 posto! Drugim riječima, tim dvjema skupinama Credo banka je odobrila daleko veće iznose kredita nego što su one unijele sredstava u njen dionički kapital, pojašnjavaju iz HNB-a. Budući da većinski dioničari Credo banke nisu uredno podmirivali svoje kreditne obveze prema banci, te nisu udovoljili višekratnim zahtjevima HNB-a za njezinu dokapitalizaciju, Savjet HNB-a donio odluku o oduzimanju odobrenja za rad banci.
Udjel Credo banke u ukupnoj aktivi hrvatskog bankovnog sustava iznosi oko 0,44 posto (nešto više od 1,4 milijardu kuna). Depoziti fizičkih osoba koji su osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sa stanjem na dan 31. listopada iznosili su 465 milijuna kuna i tim sredstvima njihovi će vlasnici moći nesmetano raspolagati, kažu u HNB-u. Prisilnu likvidaciju banke provest će likvidatori imenovani od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, čime prestaju sve ovlasti dosadašnje uprave i nadzornog odbora Credo banke d.d. te ovlasti glavne skupštine dioničara. 

Credo banka ostala bez dozvole za rad!

<para>Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja, a policija se dala u potragu za njim, javlja Dalmacijanews.</para>
<para>Tijekom pljačke nije došlo do pucnjave, niti je bilo tko od zaposlenika ili klijenta banke ozlijeđen.</para>
<para>Banka se nalazi samo stotinjak metara od policijske postaje.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>arti-201008130518006
arti-201010130689006</para>

Prijeteći pištoljem opljačkali banku Poslovnica Credo banke u Splitu u Ulici slobode u utorak se našla na meti pljačkaša. Maskirani razbojnik je u banku upao oko 18. 
Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja, a policija se dala u potragu za njim, javlja Dalmacijanews.
Tijekom pljačke nije došlo do pucnjave, niti je bilo tko od zaposlenika ili klijenta banke ozlijeđen.
Banka se nalazi samo stotinjak metara od policijske postaje.
Prethodni članci:
arti-201008130518006
arti-201010130689006 

#credo banka

Vlasnici izvukli 300 milijuna kuna i upropastili Credo banku

Vlasnici izvukli 300 milijuna kuna i upropastili Credo banku

Nisu je poslušali, sad im je u blokadi 11 milijuna kuna

Nisu je poslušali, sad im je u blokadi 11 milijuna kuna

Gotovo je: Credo banka otišla u stečaj

Gotovo je: Credo banka otišla u stečaj

Šefovima Credo banke i šeici bi pozavidjeli

Šefovima Credo banke i šeici bi pozavidjeli

Štediše povlače novac iz 'hrvatskih' banaka

Štediše povlače novac iz 'hrvatskih' banaka

Goran Marić održao lekciju Rohatinskom

Goran Marić održao lekciju Rohatinskom

HNB iznosi neistine i destabilizira sustav!

HNB iznosi neistine i destabilizira sustav!

Šefovi Credo banke pušteni na slobodu

Šefovi Credo banke pušteni na slobodu

Svu krivicu za Credo banku žele prebaciti na nas

Svu krivicu za Credo banku žele prebaciti na nas

Uhićeni šef i vlasnici Credo banke

Uhićeni šef i vlasnici Credo banke

Nova zavrzlama u slučaju Credo banke

Nova zavrzlama u slučaju Credo banke

U srijedu je dan D za Credo banku

U srijedu je dan D za Credo banku

Ne povlačite novac iz banaka

Ne povlačite novac iz banaka

Imali ste novac u Credo banci? Danas kreću isplate

Imali ste novac u Credo banci? Danas kreću isplate

Otkriveno koje su četiri banke pod nadzorom HNB-a

Otkriveno koje su četiri banke pod nadzorom HNB-a

Credo banka ostala bez dozvole za rad!

Credo banka ostala bez dozvole za rad!

Prijeteći pištoljem opljačkali banku

Prijeteći pištoljem opljačkali banku