Iako su i sami pod istragom zbog pogodovanja dvjema bankama i jednom fondu i pomaganja u protupravnom izvlačenju novca iz bankrotirane Credo banke, Hrvatska narodna banka u svom priopćenju u petak ne samo da ohrabruje građane da i dalje vjeruju bankama, već im pripisuje i moguće nanošenje "štete u širim razmjerima", ako im ne nastave vjerovati!
Na priopćenje su ponukani "nekim 'dobronamjernim' poticanjima deponenata manjih banaka da napuštaju financijske institucije".
Zato smatraju da je potrebno istaknuti kako je HNB od početka financijske krize "pojačao nadzor banaka i poduzeo niz mjera da bi se održavala dobra likvidnost i sačuvala stabilnost bankovnog sustava u našoj zemlji".
Dvaput veće 'osiguranje' novca već u Europi, Credo je poseban slučaj
S osobitom su pozornošću zato pratili da banke u svakom trenutku imaju razinu jamstvenog kapitala dostatnu za uredno izmirivanje svih njihovih obveza.
"HNB pojačano nadzire banke čim uoči da se neka od njih približava propisanoj stopi (od 12 posto adekvatnosti kapitala) i pravodobno ih upozorava na poduzimanje mjera kojima će osigurati stabilno daljnje poslovanje", navode.
Zahvaljujući takvom pristupu, prosječna stopa adekvatnosti kapitala banaka u Hrvatskoj iznosila je krajem rujna ove godine čak 19,27 posto, što je, recimo i to, više nego dvostruko od propisane minimalne stope adekvatnosti kapitala u zemljama Europske unije, prisnažuju.
"Već i sam taj podatak potvrđuje da je i u kriznom okružju očuvana stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj, pa i to da je Credo banka poseban slučaj, izvan usporedbe sa stanjem u drugim bankama uključujući i one manje", uvjerava HNB.
'Šteta širih razmjera'
Štoviše, najavljuju da će pomagati onim bankama koje se nađu u problemima, pod uvjetom da poštuju zakone.
"S obzirom na iznijeto, nema nikakvih razloga da komitenti pojedinih banaka, povodeći se za spomenutim 'savjetima' ili pod utjecajem neutemeljenog senzacionalizma, razmišljaju o povlačenju svojih sredstava i prijevremenom raskidanju ugovora o dugoročnijim depozitima. Time mogu naštetiti ponajviše sebi samima, a uz zaoštravanje situacije u bankama iz kojih bi se povukli, osobito ako su u pitanju veći deponenti u vlasništvu države, posljedično prouzročiti i štetu u širim razmjerima", zaključuje HNB.
