Tijekom mjeseca studenog iz banaka u Hrvatskoj je povučeno oko 715 milijuna kuna štednje. Oko 320 milijuna kuna iz banaka su povukle tvrtke, a gotovo identičan iznos financijske institucije i državne institucije. Premda skloni najvećoj nervozi, građani su iz bankarskog sustava izvadili tek 70 milijuna kuna depozita.
Iako brojka od gotovo stotinu milijuna eura zvuči puno, bankari poručuju da ju treba gledati kroz prizmu ukupne štednje koja je krajem listopada iznosila 279,7 milijardi kuna, od čega je gotovo 215 milijardi kuna bila oročena štednja.
Neizvjesnost oko eura i Credo banka
Odljev depozita, bez iznimke, pogodio je sve domaće kreditore. Iz dviju najvećih najvećih banka pobjeglo je gotovo 40 posto tog iznosa, a desetine milijuna kuna zahtjeva za razročavanjem morale su izvršiti i ostale banke, piše Poslovni dnevnik.
Kolebanje štednje nastalo je kao direktna posljedica nestabilnosti u Europi te svakodnevne nervoze hoće li Njemačka i Francuska uspjeti osigurati budućnost eura. Uz euro, top pitanje bilo je prijeti li talijanskim bankama opasnost zbog izloženosti državnim obveznicama Italije.
"Svaki put kad bi večernje vijesti završile s pitanjem hoće li euro propasti ujutro su nam na šalterima stajali ljudi sa zahtjevom za raskidanje ugovora o štednji. Kad bi vijesti bile pozitivne, štednja bi se većim dijelom vratila", opisao nam je zbivanja jedan bankar.
Bura umjesto bezbolne likvidacije
Potom tek slijedi vrhunac problema koji počinje HNB-ovim oduzimanjem odobrenja za rad Credo banci radi nezakonitog kreditiranja. Ono što je trebalo biti relativno bezbolna i tiha likvidacija, kao u slučaju Obrtničko-štedne banke, otvorilo je lavinu problema.
Bit će zanimljivo vidjeti podatke o štednji za prosinac, posebice jer su se početkom ovog mjeseca nesuglasice oko odgovornosti HANFA-e i HNB-a za nastalu situaciju oko Credo banke pretvorile u otvoreni rat dvaju regulatora koji je raspirio nervozu na tržištu.
