Naime, odluka HNB-a kojom je račun banke u likvidaciji počišćen stvorio je pravni presedan koji je zavezao ruke likvidatorima, te se sada čeka pravno tumačenje je li taj potez ujedno i nužni uvjet za otvaranje stečaja, doznaje Poslovni dnevnik.
U Zakonu o kreditnim institucijama postoje tri razloga za otvaranje stečaja: u slučaju da banka dulje od 21 dan ne može isplaćivati depozite, dulje od 60 dana plaćati obveze ili joj je imovina manja od obveza. U slučaju Credo banke, nemogućnost isplate depozita nastala je dan nakon oduzimanja odobrenja za rad 22. studenog, a DAB je u rekordnom roku od šest dana započeo s isplatom osigurane štednje klijentima banke. Zahvaljujući dospjelim mjenicama i zadužnicama, likvidacijski račun banke počišćen je, a u redu naplate stoje nervozni vjerovnici s novim desetinama milijuna kuna.
'Ovo se nikad nije dogodilo'
"Situacija u kojoj smo se našli izuzetno je komplicirana. Glavno pitanje je moramo li podnijeti zahtjev za stečaj. Ako se to dogodi situaciju neće razriješiti ni eventualni dogovor najvećih vjerovnika", rekao je direktor DAB-a Vinko Radić. Ističe da se takva pravna zavrzlama nikada nije dogodila u povijesti bankarskih kriza u Hrvatskoj.
"Propale banke, ili bi završile direktno u stečaju, ili bi se likvidacija provela do kraja jednom kad je započela, no nikad se nije dogodilo da otvaranjem likvidacije imenovani likvidatori nisu bili u mogućnosti obavljati svoj posao kao u ovom slučaju", objasnio je Radić.
Nanoviji obrat dodatno je potaknuo bojazan da i uz dogovor vjerovnika, Credo ima sve manje šanse za likvidaciju i namiru većine potraživanja već da je stečaj banke neizbježan.
