Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je nastavila s planiranim povećanjem kamatnih stopa od pola postotnog boda s ciljem suzbijanja inflacije. Međutim, ECB je u kontekstu prošlotjednih zbivanja na bankarskom tržištu ipak signalizirao da će buduća povećanja ovisiti o nestanku tržišne panike viđene posljednjih dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odluka ECB-a da podigne referentnu kamatnu stopu na depozite s 2,5 na 3 posto donesena je, naime, uoči kritika politike središnjih banaka SAD-a i Velike Britanije kada je prošloga tjedna financijska tržišta uzdrmala vijest o kolapsu dvije američke banke - Silicon Valley Banka (SVB) i Signature bank. S time se nespretno poklopio i problem švicarske Credit Suisse banke, koja je značajno daleko ozbiljniji igrač od spomenutih američkih regionalnih banaka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neugodna podudarnost ovih događaja podsjetila je na početak traumatične globalne financijske krize - kada je samo u SAD-u (u razdoblju od 2009. zaključno s 2017.) propalo više od 500 banaka, dok je realni sektor pretrpio nesagledivu štetu - te otvorila pitanje, tko je sljedeći? </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedi li u bankarskom sektoru domino-efekt? Hoćemo li u sljedećim mjesecima gledati panično povlačenje depozita i bankrot jedne banke za drugom? Trebaju li američka središnja banka (FED) i europski ECB zauzdati svoje ambicije spuštanja inflacije i ostaviti kamatne stope barem jedan mjesec na miru, dok se ne smiri panika u financijskom sektoru? Ova pitanja za Net.hr je prokomentirao ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.</para><hmn:article id="107f7ee4-c4a4-11ed-845c-0698ed368233" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Na udaru klijenata</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sada puno ovisi o regulatorima unutar svake nacionalne države što će napraviti, što će napraviti središnja banka. Moje je uvjerenje da će se to lokalizirati", kaže Vedriš.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Američke vlasti na tome su već počele raditi - osim što je regulator zatvorio SVB i preuzeo kontrolu nad njenim depozitima, zatvorena je Signature bank, za koju je zajmodavcima olakšan pristup financiranju. No, kako je uopće došlo do kolapsa ove dvije banke i do panike koja je uslijedila? </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Silicon Valley Bank (SVB) godinama je financirala tehnološki sektor, konkretno, startup tvrtke. A upravo za njih, 2021. godina je bila rekordna. Lijepo to ilustrira podatak o depozitima SVB-a koji su tijekom 2018. iznosili oko 50 milijardi dolara, da bi tijekom 2020. i 2021. naglo skočili, a početkom 2022. iznosili gotovo 200 milijardi dolara. Dio ovih sredstava banka je davala klijentima kroz zajmove, ali većinu je ulagala u državne obveznice SAD-a s rokom dospijeća od 10 godina - potpuno normalna praksa u normalna vremena, ali ne i nakon 2020. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pandemijsko 'printanje novca' je, naime, neizbježno dovelo do inflacije. Zaoštravanje fiskalne politike od strane FED-a bilo je stoga nužno kako bi se suzbila inflacija i obeshrabrila potrošnja u realnom sektoru. Već 2022. financiranje tehnološkog sektora se lagano smanjilo i to je dovelo do naglog pada procijenjene vrijednosti startupova te ukidanja brojnih radnih mjesta. Takva klima, nepogodna za inicijalne javne ponude i traženje poduzetničkog kapitala, mnoge je startupove potaknula na povlačenje depozita. SVB- se tako našao na udaru svojih klijenata i pod pritiskom da mora povećati kapital. </para><heading2>Labava kontrola</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako bi mu to pošlo za rukom, najprije je morao prodati raspoložive državne obveznice, čija je vrijednost već pala 2021., nakon što je FED ugasio program kupnje državnih obveznica i počeo naglo podizati kamatne stope. Osim što je vrijednost obveznica već time bila umanjena, dodatni je gubitak predstavljala njihova prodaja prije isteka roka dospijeća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> "Kad povlačite obveznice prije isteka, morate dati diskont, izgubite vrijednost kamate, izgubite vrijednost obveznice, stvori se opći dojam i slika nesigurnosti", kaže Vedriš. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Objava plana o hitnoj dokapitalizaciji, koja je uslijedila s ciljem prikupljanja 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala koji će nadoknaditi novac izgubljen na obvezničkom portfelju, pogoršala je problem - nastupila je panika među građanima i poduzetnicima, koji su samo u četvrtak iz banke povukli 42 milijarde dolara depozita. Banka je dan završila s negativnom gotovinskom bilancom od gotovo milijardu dolara. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka banka koja primi depozite ulagača ta sredstva nastoji plasirati, jer jedino tako zarađuje aktivnu kamatu kojom plaća pasivnu kamatu i ostvaruje svoju dobit", pojašnjava Vedriš. "Problemi nastaju kad se u tom plasmanu banka nije zaštitila od rizika i ne može naplatiti sredstva, ostvaruje gubitak i mora ga negdje pokriti. I onda vrlo često ulazi u rizičnije plasmane gdje je veća kamata pa se taj gubitak zna povećati", dodaje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog čega se banka nije zaštitila od rizika i kako je moguće da njezino vodstvo nije predvidjelo vrlo predvidljiv tijek događaja koji će se početi odmotavati u godinama nakon pandemijskog 'printanja novca', nije jasno, ali je dovelo SVB upravo u situaciju kolapsa u kojoj se našao. Regulator je stoga već sutradan zatvorio banku i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima. Američke vlasti hitno su reagirale kako bi zaštitile financijski sektor od posljedica kolapsa SVB-a, a klijentima je obećano podizanje pologa. (Usput je otkriveno da su direktori SVB-a prodavali dionice banke u tjednima prije bankrota, a zaposlenici dobili godišnji bonus za prošlu godinu nekoliko sati prije nego što je regulator preuzeo upravljanje nad bankom.) </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Djelomični krivac za ovaj nesretni tijek događaja je i labava kontrola američkih banaka. Amerika je dugo vremena imala politiku da banka mora imati 3 posto vlastitog kapitala, a da 97 posto čine depoziti odnosno, sustavno je labavila kontrolu banaka. Vedriš za usporedbu navodi primjer Hrvatske, u kojoj banke moraju imati 10 do 15 posto vlastitog kapitala kako bi zaštitile klijente upravo od situacija koje su snašle SVB. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako nemate vlastiti kapital, štediša zna da ćete gubitak pokrivati iz njegova depozita i dolazi po novac, jer ne želi da iz njegovog depozita pokrivate gubitak", kaže Vedriš dodajući da depozitori dolaze po svoj novac čim nanjuše problem. </para><hmn:article id="6c4686b8-c356-11ed-9b03-ae4b5e5d8e08" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Potresi na tržištu kriptovaluta</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim SVB-a, američko financijsko tržište zatresla je i vijest o zatvaranju Signature Bank, koja se proteklih dana također našla pod pritiskom. Za razliku od SVB-a, Signature Bank bila je izložena sektoru kriptovaluta iz kojeg je 'vukla' čak četvrtinu svojih depozita. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je član uprave banke, Barney Frank, svojedobno izjavio da do zatvaranja banke od strane regulatora nije trebalo doći, jer se situacija s masovnim povlačenjem novca klijenata stabilizirala još sredinom rujna, banka je ipak zatvorena kao opomena ostalim financijskim institucijama da ne posluju s kriptovalutama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potkraj prošle godine, naime, tržište kriptovaluta obilježila je jedna od najvećih financijskih prevara u povijesti, kada su FTX kriptomjenjačnica (pod vodstvom kontroverznog Sama Bankman-Frieda) i još nekoliko kompanija koje su poslovale na tržištu kriptovaluta srušile njihovu vrijednost, a time i vrijednost klasičnih financijskih institucija koje su djelomično poslovale na tom tržištu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Valja tome dodati da je, nekoliko dana prije propasti SVB-a i Signature Bank, propala i Silvergate Bank, druga najveća kriptobanka nakon Signaturea, čiji je najveći klijent bio upravo FTX.</para><heading2>Lokaliziranje požara</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>SVB je - u odnosu na gore navedene banke - bio najmanje izložen tržištu kriptovaluta, ali izloženost tehnološkom sektoru pokazala se jednako kobnom. Požar je, srećom, lokaliziran: nakon bankrota SVB-a i Signature Bank, a kako bi se spriječilo širenje panike u financijskom sektoru te njegovo posljedično prelijevanje u realni sektor, Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) obećala je isplatiti sve koji su držali novac u spomenutim bankama, bez obzira na iznos (zakonom je inače osigurano do 250 tisuća dolara depozita), dok je FED najavio novi program financiranja banaka s ciljem zaštite institucija koje bi mogle osjetiti posljedice bankrota SVB-a i Signature Banka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Brzo su reagirale i britanska vlada te britanska središnja banka - jer SVB ima podružnicu u Britaniji - koje su omogućile da britanska komercijalna banka HSBC preuzme britansku podružnicu SVB-a za jednu funtu. Posljedično je to umirilo i njemačke startupove, koji su zahvaljujući tom potezu zadržali pristup svom novcu i tako izbjegli potencijalne kratkoročne probleme s likvidnošću.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sličnom 'lokaliziranju požara' svjedočili smo i u Hrvatskoj u veljači prošle godine, kada se ruski Sberbank, uslijed europskih sankcija Rusiji, našao pred bankrotom, a hrvatski građani pohrlili su u poslovnice kako bi podigli svoje depozite. HNB je momentalno proglasio dvodnevni moratorij za banku kako bi se odlučilo o sljedećem koraku, a građanima i poduzećima ograničen je dnevni iznos depozita kojim mogu raspolagati. Istovremeno, depozitorima je komunicirana informacija da je više od 90 posto deponenata u banci zaštićeno, a zatim je uslijedila hitna prodaja HPB grupi za 71 milijun kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Izgubili su dioničari, ali klijenti su ostali zaštićeni. To je izlazna strategija, da se zaštite depozitari, a naravno da vlasnik zbog lošeg poslovanja pretrpi gubitke", pojašnjava Vedriš.</para><hmn:article id="56649d14-c24b-11ed-b656-7a2310d733b1" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Prometna nesreća u nastajanju</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Činilo se da je cijela priča uspješno privedene kraju, a možda bi tako i bilo da na europskom kontinentu nije došlo do novog razlika za paniku. Ovoga puta u Švicarskoj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ova 'prometna nesreća u nastajanju', kako je švicarsku megabanku Credit Suisse svojedobno nazvao Peter Boockvar, glavni direktor za investicije Bleakley Financial Groupa, počela se komplicirati još prošle godine, kada su na površinu počeli izlaziti višegodišnji pogrešni koraci i propusti u poštivanju propisa koje je banka napravila. Tako je utvrđeno da nije osmišljen i korišten efikasan proces procjene rizika koji bi utvrdio i analizirao mogućnost objave netočnih podataka o poslovnim rezultatima, što je rezultiralo korekcijama konsolidiranih izvješća za tri godine, zaključno s 2021.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to naštetilo ugledu institucije pa je Credit Suisse prošle godine zabilježila značajan odljev gotovinskih depozita i neto odljev imovine - klijenti su iz banke povukli 123 milijarde švicarskih franaka, od čega čak 111 milijardi u četvrtom kvartalu. Banka je izvijestila o godišnjem neto gubitku od gotovo 7,3 milijarde švicarskih franaka. Iako je odljev u međuvremenu ublažen, a u listopadu prošle godine krenulo je i radikalno restrukturiranje banke (Saudijska nacionalna banka (SNB) je, kao najveći dioničar, uložila 1,5 milijardi od četiri milijarde dolara novog kapitala koji je Credit Suisse prikupio za financiranje remonta), trend se nije promijenio do datuma objave najnovijeg izvješća pa je banka djelomično aktivirala mehanizme za zaštitu likvidnosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovu relativno staru priču prilično je nespretno u vrijeme bankrota američkih banaka aktualizirao Ammar al-Khudairy, predsjednik Saudijske nacionalne banke, koji je u intervjuu za Bloomberg izjavio da SNB više ne namjerava pružati potporu Credit Suisse odnosno, da ne namjerava povećati svoj udio u švicarskoj banci. Objasnio je to regulatornim i statutarnim razlogom - kazao je da SNB posjeduje 9,8 posto banke, a prijeđe li 10 posto, stupaju na snagu nova pravila od strane saudijskih, europskih i švicarskih regulatora. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je iz rečenog jasno kako je u pitanju bespotrebna komplikacija na koju SNB nije spreman, nakon ove izjave dionice Credit Suissea pale su za više od 20 posto, a banka se našla na rubu propasti. Čelnici Credit Suissea hitno su reagirali. Sastali su se sa švicarskim vlastima kako bi razgovarali o mogućnostima stabilizacije banke. Dogovoreno je da će Credit Suisse, u slučaju potrebe, dobiti financijsku pomoć.</para><heading2>'Dobro je da država stane iza banke'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vedriš pojašnjava da je švicarska banka bila izložena po dvije osnove: poslovali su s privatnim klijentima u Americi i Europi te su imali u čitavom svijetu niz depozita pojedinih tvrtki i bogataša, što je ranjiva imovina. Napominje kako je dobro da je država reagirala i poslala umirujuću poruku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Govorimo o psihologiji krize i panike koja se može proširiti. Dobro je svim instrumentima to presjeći. Kad pokažete sigurnost, stvari se smiruju", kaže Vedriš. "Poruke regulatora i država su sada izrazito značajne. Ne u smislu gašenja krize, već sprječavanja krize. Ovo što sad daje Švicarska, neće time sanirati depozitare, samo hoće osigurati likvidnost da banka normalno funkcionira. Ako će depozitari odlučiti povući novac, to je druga priča. Ovo je samo injekcija da se ostane na nogama i posluje. To vam je poput kasko osiguranja: na kraju godine ste sretni da ste platiti policu, a da je niste koristili. Dovoljno je da država kaže da će stati iza banaka da ne bude krize", kaže Vedriš.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teško je i zamisliti kakve bi bile posljedice kolapsa globalno važne banke s imovinom od pola milijarde dolara i 50.000 zaposlenih. Al-Khudairy pokušao je naknadno 'primiriti strasti' - rekavši da su tržišta plašljiva i da 'trebaju stvari koje potvrđuju zabrinutost'. Podsjetio je da je još u listopadu 2022. rekao kako SNB neće povećati svoj udio u banci. "Ako pogledate što je čak i Švicarska nacionalna banka jučer rekla, sve je u redu", kazao je te dodao kako misli 'da im neće trebati više kapitala'.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nije slučajno da se ovo dogodilo u Švicarskoj, koja je izvan eurozone. U europskim bankama je manje slabosti koje bi mogle uzdrmati poziciju", kaže Vedriš dodajući da kod velikog broja europskih država regulatori nacionalne agencije i Europska središnja banka (ECB) imaju striktni nadzor i kontrolu. Vjeruje da će se situacija stabilizirati, 'jer nikome nije u interesu da se kriza iz bankarskog sektora prenese u realni sektor'. </para><hmn:article id="22831236-c3d7-11ed-969c-c25d2d1cdbce" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Blaga recesija ili tvrdo prizemljenje?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, to ne znači da slučaj Credit Suissea nije privukao pozornost ECB-a. Središnja banka već je kontaktirala sistemski važne zajmodavce kako bi ispitala njihovu izloženost švicarskoj banci. Radi njezine prisutnosti u zemljama poput Njemačke, Italije i Španjolske, ECB ima neizravnu ulogu u reguliranju Credit Suissea, a pritom vodi računa i o drugim europskim bankovnim dionicama koje su, uslijed panike koja je nastala oko Credit Suissea, pale između 8 i 10 posto. Za sada, ipak, vlada mišljenje da je problem švicarske banke specifičan slučaj te da nije sistemske prirode, iako tek ostaje za vidjeti hoće li umirujuće poruke države primiriti i paniku na financijskom tržištu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, čak i da se situacija brzo smiri i zaboravi, ovi neugodni događaju nametnuli su pitanje trebaju li FED i ECB razmisliti o ublažavanju svoje politike zaoštravanja kamatnih stopa radi suzbijanja inflacije? Jer, iako suzbija inflaciju, podizanje kamatnih stopa može nanijeti štetu financijskom sektoru, a posljedično i realnom. Balansirati između te dvije vatre nije lako - kako je Vedriš već ranije spomenuo u razgovoru za Net.hr, u pitanju je 'fine tuning'. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zasada, ECB je nastavio s podizanjem kamatne stope, dok se odluka FED-a još se čeka. Neki nagađaju da će FED sada ipak ublažiti rast kamate za 0.25 postotnih bodova umjesto 0.5 posto, ali postoje i špekulacije da uopće neće podići kamatne stope dok se panika na financijskom tržištu ne smiri. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki analitičari smatraju kako je FED već prošle godine krenuo previše agresivno u povećanje kamatnih stopa te da su zbog toga u financijskom sustavu nastale pukotine koje sada povećavaju zabrinutost ulagača za bankarski sektor. Iako podizanje referentnih kamatnih stopa od strane središnjih banaka nije jedini čimbenik koji utječe na financijska tržišta i realni sektor, može uzrokovati da se ono što je trebala biti 'blaga recesija' brzo pretvori u 'tvrdo prizemljenje' (kako je nedavno prognozirao ekonomist Nouriel Roubini) ako se središnje banke odluče oglušiti na to da trenutačni 'rizici financijske stabilnosti' možda ipak 'zahtijevaju niže kamatne stope'.</para>

Ekspert u razgovoru za Net.hr odgovorio na sva ključna pitanja: Zašto su moćne banke propale, kako će se razvijati kriza i čeka li nas potpuni krah? Neki analitičari smatraju kako je FED još prošle godine krenuo previše agresivno u povećanje kamatnih stopa te da su zbog toga u financijskom sustavu nastale pukotine koje povećavaju zabrinutost ulagača za bankarski sektor Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je nastavila s planiranim povećanjem kamatnih stopa od pola postotnog boda s ciljem suzbijanja inflacije. Međutim, ECB je u kontekstu prošlotjednih zbivanja na bankarskom tržištu ipak signalizirao da će buduća povećanja ovisiti o nestanku tržišne panike viđene posljednjih dana.Odluka ECB-a da podigne referentnu kamatnu stopu na depozite s 2,5 na 3 posto donesena je, naime, uoči kritika politike središnjih banaka SAD-a i Velike Britanije kada je prošloga tjedna financijska tržišta uzdrmala vijest o kolapsu dvije američke banke - Silicon Valley Banka (SVB) i Signature bank. S time se nespretno poklopio i problem švicarske Credit Suisse banke, koja je značajno daleko ozbiljniji igrač od spomenutih američkih regionalnih banaka. Neugodna podudarnost ovih događaja podsjetila je na početak traumatične globalne financijske krize - kada je samo u SAD-u (u razdoblju od 2009. zaključno s 2017.) propalo više od 500 banaka, dok je realni sektor pretrpio nesagledivu štetu - te otvorila pitanje, tko je sljedeći? Slijedi li u bankarskom sektoru domino-efekt? Hoćemo li u sljedećim mjesecima gledati panično povlačenje depozita i bankrot jedne banke za drugom? Trebaju li američka središnja banka (FED) i europski ECB zauzdati svoje ambicije spuštanja inflacije i ostaviti kamatne stope barem jedan mjesec na miru, dok se ne smiri panika u financijskom sektoru? Ova pitanja za Net.hr je prokomentirao ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.Na udaru klijenata"Sada puno ovisi o regulatorima unutar svake nacionalne države što će napraviti, što će napraviti središnja banka. Moje je uvjerenje da će se to lokalizirati", kaže Vedriš.Američke vlasti na tome su već počele raditi - osim što je regulator zatvorio SVB i preuzeo kontrolu nad njenim depozitima, zatvorena je Signature bank, za koju je zajmodavcima olakšan pristup financiranju. No, kako je uopće došlo do kolapsa ove dvije banke i do panike koja je uslijedila? Silicon Valley Bank (SVB) godinama je financirala tehnološki sektor, konkretno, startup tvrtke. A upravo za njih, 2021. godina je bila rekordna. Lijepo to ilustrira podatak o depozitima SVB-a koji su tijekom 2018. iznosili oko 50 milijardi dolara, da bi tijekom 2020. i 2021. naglo skočili, a početkom 2022. iznosili gotovo 200 milijardi dolara. Dio ovih sredstava banka je davala klijentima kroz zajmove, ali većinu je ulagala u državne obveznice SAD-a s rokom dospijeća od 10 godina - potpuno normalna praksa u normalna vremena, ali ne i nakon 2020. godine.Pandemijsko 'printanje novca' je, naime, neizbježno dovelo do inflacije. Zaoštravanje fiskalne politike od strane FED-a bilo je stoga nužno kako bi se suzbila inflacija i obeshrabrila potrošnja u realnom sektoru. Već 2022. financiranje tehnološkog sektora se lagano smanjilo i to je dovelo do naglog pada procijenjene vrijednosti startupova te ukidanja brojnih radnih mjesta. Takva klima, nepogodna za inicijalne javne ponude i traženje poduzetničkog kapitala, mnoge je startupove potaknula na povlačenje depozita. SVB- se tako našao na udaru svojih klijenata i pod pritiskom da mora povećati kapital. Labava kontrolaKako bi mu to pošlo za rukom, najprije je morao prodati raspoložive državne obveznice, čija je vrijednost već pala 2021., nakon što je FED ugasio program kupnje državnih obveznica i počeo naglo podizati kamatne stope. Osim što je vrijednost obveznica već time bila umanjena, dodatni je gubitak predstavljala njihova prodaja prije isteka roka dospijeća. "Kad povlačite obveznice prije isteka, morate dati diskont, izgubite vrijednost kamate, izgubite vrijednost obveznice, stvori se opći dojam i slika nesigurnosti", kaže Vedriš. Objava plana o hitnoj dokapitalizaciji, koja je uslijedila s ciljem prikupljanja 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala koji će nadoknaditi novac izgubljen na obvezničkom portfelju, pogoršala je problem - nastupila je panika među građanima i poduzetnicima, koji su samo u četvrtak iz banke povukli 42 milijarde dolara depozita. Banka je dan završila s negativnom gotovinskom bilancom od gotovo milijardu dolara. "Svaka banka koja primi depozite ulagača ta sredstva nastoji plasirati, jer jedino tako zarađuje aktivnu kamatu kojom plaća pasivnu kamatu i ostvaruje svoju dobit", pojašnjava Vedriš. "Problemi nastaju kad se u tom plasmanu banka nije zaštitila od rizika i ne može naplatiti sredstva, ostvaruje gubitak i mora ga negdje pokriti. I onda vrlo često ulazi u rizičnije plasmane gdje je veća kamata pa se taj gubitak zna povećati", dodaje. Zbog čega se banka nije zaštitila od rizika i kako je moguće da njezino vodstvo nije predvidjelo vrlo predvidljiv tijek događaja koji će se početi odmotavati u godinama nakon pandemijskog 'printanja novca', nije jasno, ali je dovelo SVB upravo u situaciju kolapsa u kojoj se našao. Regulator je stoga već sutradan zatvorio banku i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima. Američke vlasti hitno su reagirale kako bi zaštitile financijski sektor od posljedica kolapsa SVB-a, a klijentima je obećano podizanje pologa. (Usput je otkriveno da su direktori SVB-a prodavali dionice banke u tjednima prije bankrota, a zaposlenici dobili godišnji bonus za prošlu godinu nekoliko sati prije nego što je regulator preuzeo upravljanje nad bankom.) Djelomični krivac za ovaj nesretni tijek događaja je i labava kontrola američkih banaka.  Amerika je dugo vremena imala politiku da banka mora imati 3 posto vlastitog kapitala, a da 97 posto čine depoziti odnosno, sustavno je labavila kontrolu banaka. Vedriš za usporedbu navodi primjer Hrvatske, u kojoj banke moraju imati 10 do 15 posto vlastitog kapitala kako bi zaštitile klijente upravo od situacija koje su snašle SVB. "Ako nemate vlastiti kapital, štediša zna da ćete gubitak pokrivati iz njegova depozita i dolazi po novac, jer ne želi da iz njegovog depozita pokrivate gubitak", kaže Vedriš dodajući da depozitori dolaze po svoj novac čim nanjuše problem. Potresi na tržištu kriptovalutaOsim SVB-a, američko financijsko tržište zatresla je i vijest o zatvaranju Signature Bank, koja se proteklih dana također našla pod pritiskom. Za razliku od SVB-a, Signature Bank bila je izložena sektoru kriptovaluta iz kojeg je 'vukla' čak četvrtinu svojih depozita. Iako je član uprave banke, Barney Frank, svojedobno izjavio da do zatvaranja banke od strane regulatora nije trebalo doći, jer se situacija s masovnim povlačenjem novca klijenata stabilizirala još sredinom rujna, banka je ipak zatvorena kao opomena ostalim financijskim institucijama da ne posluju s kriptovalutama. Potkraj prošle godine, naime, tržište kriptovaluta obilježila je jedna od najvećih financijskih prevara u povijesti, kada su FTX kriptomjenjačnica (pod vodstvom kontroverznog Sama Bankman-Frieda) i još nekoliko kompanija koje su poslovale na tržištu kriptovaluta srušile njihovu vrijednost, a time i vrijednost klasičnih financijskih institucija koje su djelomično poslovale na tom tržištu.Valja tome dodati da je, nekoliko dana prije propasti SVB-a i Signature Bank, propala i Silvergate Bank, druga najveća kriptobanka nakon Signaturea, čiji je najveći klijent bio upravo FTX.Lokaliziranje požaraSVB je - u odnosu na gore navedene banke - bio najmanje izložen tržištu kriptovaluta, ali izloženost tehnološkom sektoru pokazala se jednako kobnom. Požar je, srećom, lokaliziran: nakon bankrota SVB-a i Signature Bank, a kako bi se spriječilo širenje panike u financijskom sektoru te njegovo posljedično prelijevanje u realni sektor, Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) obećala je isplatiti sve koji su držali novac u spomenutim bankama, bez obzira na iznos (zakonom je inače osigurano do 250 tisuća dolara depozita), dok je FED najavio novi program financiranja banaka s ciljem zaštite institucija koje bi mogle osjetiti posljedice bankrota SVB-a i Signature Banka. Brzo su reagirale i britanska vlada te britanska središnja banka - jer SVB ima podružnicu u Britaniji - koje su omogućile da britanska komercijalna banka HSBC preuzme britansku podružnicu SVB-a za jednu funtu. Posljedično je to umirilo i njemačke startupove, koji su zahvaljujući tom potezu zadržali pristup svom novcu i tako izbjegli potencijalne kratkoročne probleme s likvidnošću.Sličnom 'lokaliziranju požara' svjedočili smo i u Hrvatskoj u veljači prošle godine, kada se ruski Sberbank, uslijed europskih sankcija Rusiji, našao pred bankrotom, a hrvatski građani pohrlili su u poslovnice kako bi podigli svoje depozite. HNB je momentalno proglasio dvodnevni moratorij za banku kako bi se odlučilo o sljedećem koraku, a građanima i poduzećima ograničen je dnevni iznos depozita kojim mogu raspolagati. Istovremeno, depozitorima je komunicirana informacija da je više od 90 posto deponenata u banci zaštićeno, a zatim je uslijedila hitna prodaja HPB grupi za 71 milijun kuna."Izgubili su dioničari, ali klijenti su ostali zaštićeni. To je izlazna strategija, da se zaštite depozitari, a naravno da vlasnik zbog lošeg poslovanja pretrpi gubitke", pojašnjava Vedriš.Prometna nesreća u nastajanjuČinilo se da je cijela priča uspješno privedene kraju, a možda bi tako i bilo da na europskom kontinentu nije došlo do novog razlika za paniku. Ovoga puta u Švicarskoj. Ova 'prometna nesreća u nastajanju', kako je švicarsku megabanku Credit Suisse svojedobno nazvao Peter Boockvar, glavni direktor za investicije Bleakley Financial Groupa, počela se komplicirati još prošle godine, kada su na površinu počeli izlaziti višegodišnji pogrešni koraci i propusti u poštivanju propisa koje je banka napravila. Tako je utvrđeno da nije osmišljen i korišten efikasan proces procjene rizika koji bi utvrdio i analizirao mogućnost objave netočnih podataka o poslovnim rezultatima, što je rezultiralo korekcijama konsolidiranih izvješća za tri godine, zaključno s 2021.Sve je to naštetilo ugledu institucije pa je Credit Suisse prošle godine zabilježila značajan odljev gotovinskih depozita i neto odljev imovine - klijenti su iz banke povukli 123 milijarde švicarskih franaka, od čega čak 111 milijardi u četvrtom kvartalu. Banka je izvijestila o godišnjem neto gubitku od gotovo 7,3 milijarde švicarskih franaka. Iako je odljev u međuvremenu ublažen, a u listopadu prošle godine krenulo je i radikalno restrukturiranje banke (Saudijska nacionalna banka (SNB) je, kao najveći dioničar, uložila 1,5 milijardi od četiri milijarde dolara novog kapitala koji je Credit Suisse prikupio za financiranje remonta), trend se nije promijenio do datuma objave najnovijeg izvješća pa je banka djelomično aktivirala mehanizme za zaštitu likvidnosti.Ovu relativno staru priču prilično je nespretno u vrijeme bankrota američkih banaka aktualizirao Ammar al-Khudairy, predsjednik Saudijske nacionalne banke, koji je u intervjuu za Bloomberg izjavio da SNB više ne namjerava pružati potporu Credit Suisse odnosno, da ne namjerava povećati svoj udio u švicarskoj banci. Objasnio je to regulatornim i statutarnim razlogom - kazao je da SNB posjeduje 9,8 posto banke, a prijeđe li 10 posto, stupaju na snagu nova pravila od strane saudijskih, europskih i švicarskih regulatora. Iako je iz rečenog jasno kako je u pitanju bespotrebna komplikacija na koju SNB nije spreman, nakon ove izjave dionice Credit Suissea pale su za više od 20 posto, a banka se našla na rubu propasti. Čelnici Credit Suissea hitno su reagirali. Sastali su se sa švicarskim vlastima kako bi razgovarali o mogućnostima stabilizacije banke. Dogovoreno je da će Credit Suisse, u slučaju potrebe, dobiti financijsku pomoć.'Dobro je da država stane iza banke'Vedriš pojašnjava da je švicarska banka bila izložena po dvije osnove: poslovali su s privatnim klijentima u Americi i Europi te su imali u čitavom svijetu niz depozita pojedinih tvrtki i bogataša, što je ranjiva imovina. Napominje kako je dobro da je država reagirala i poslala umirujuću poruku."Govorimo o psihologiji krize i panike koja se može proširiti. Dobro je svim instrumentima to presjeći. Kad pokažete sigurnost, stvari se smiruju", kaže Vedriš. "Poruke regulatora i država su sada izrazito značajne. Ne u smislu gašenja krize, već sprječavanja krize. Ovo što sad daje Švicarska, neće time sanirati depozitare, samo hoće osigurati likvidnost da banka normalno funkcionira. Ako će depozitari odlučiti povući novac, to je druga priča. Ovo je samo injekcija da se ostane na nogama i posluje. To vam je poput kasko osiguranja: na kraju godine ste sretni da ste platiti policu, a da je niste koristili. Dovoljno je da država kaže da će stati iza banaka da ne bude krize", kaže Vedriš.Teško je i zamisliti kakve bi bile posljedice kolapsa globalno važne banke s imovinom od pola milijarde dolara i 50.000 zaposlenih. Al-Khudairy pokušao je naknadno 'primiriti strasti' - rekavši da su tržišta plašljiva i da 'trebaju stvari koje potvrđuju zabrinutost'. Podsjetio je da je još u listopadu 2022. rekao kako SNB neće povećati svoj udio u banci. "Ako pogledate što je čak i Švicarska nacionalna banka jučer rekla, sve je u redu", kazao je te dodao kako misli 'da im neće trebati više kapitala'."Nije slučajno da se ovo dogodilo u Švicarskoj, koja je izvan eurozone. U europskim bankama je manje slabosti koje bi mogle uzdrmati poziciju", kaže Vedriš dodajući da kod velikog broja europskih država regulatori nacionalne agencije i Europska središnja banka (ECB) imaju striktni nadzor i kontrolu. Vjeruje da će se situacija stabilizirati, 'jer nikome nije u interesu da se kriza iz bankarskog sektora prenese u realni sektor'. Blaga recesija ili tvrdo prizemljenje?Međutim, to ne znači da slučaj Credit Suissea nije privukao pozornost ECB-a. Središnja banka već je kontaktirala sistemski važne zajmodavce kako bi ispitala njihovu izloženost švicarskoj banci. Radi njezine prisutnosti u zemljama poput Njemačke, Italije i Španjolske, ECB ima neizravnu ulogu u reguliranju Credit Suissea, a pritom vodi računa i o drugim europskim bankovnim dionicama koje su, uslijed panike koja je nastala oko Credit Suissea, pale između 8 i 10 posto. Za sada, ipak, vlada mišljenje da je problem švicarske banke specifičan slučaj te da nije sistemske prirode, iako tek ostaje za vidjeti hoće li umirujuće poruke države primiriti i paniku na financijskom tržištu. Međutim, čak i da se situacija brzo smiri i zaboravi, ovi neugodni događaju nametnuli su pitanje trebaju li FED i ECB razmisliti o ublažavanju svoje politike zaoštravanja kamatnih stopa radi suzbijanja inflacije? Jer, iako suzbija inflaciju, podizanje kamatnih stopa može nanijeti štetu financijskom sektoru, a posljedično i realnom. Balansirati između te dvije vatre nije lako - kako je Vedriš već ranije spomenuo u razgovoru za Net.hr, u pitanju je 'fine tuning'.  Zasada, ECB je nastavio s podizanjem kamatne stope, dok se odluka FED-a još se čeka. Neki nagađaju da će FED sada ipak ublažiti rast kamate za 0.25 postotnih bodova umjesto 0.5 posto, ali postoje i špekulacije da uopće neće podići kamatne stope dok se panika na financijskom tržištu ne smiri. Neki analitičari smatraju kako je FED već prošle godine krenuo previše agresivno u povećanje kamatnih stopa te da su zbog toga u financijskom sustavu nastale pukotine koje sada povećavaju zabrinutost ulagača za bankarski sektor. Iako podizanje referentnih kamatnih stopa od strane središnjih banaka nije jedini čimbenik koji utječe na financijska tržišta i realni sektor, može uzrokovati da se ono što je trebala biti  'blaga recesija' brzo pretvori u 'tvrdo prizemljenje' (kako je nedavno prognozirao ekonomist Nouriel Roubini) ako se središnje banke odluče oglušiti na to da trenutačni 'rizici financijske stabilnosti' možda ipak 'zahtijevaju niže kamatne stope'. SVIJET U PANICI 

SVIJET U PANICI

Ekspert u razgovoru za Net.hr odgovorio na sva ključna pitanja: Zašto su moćne banke propale, kako će se razvijati kriza i čeka li nas potpuni krah?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europska središnja banka kontaktirala je sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu Credit Suisse, saznaje Reuters iz dva izvora u nadzornom mehanizmu ECB-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan od izvora istaknuo je pritom da su problemi Credit Suissea, po njihovom mišljenju, specifični za švicarsku banku i nisu sistemske prirode.</para><hmn:article id="8f742f4a-bff6-11ed-85b9-da5f922d2484" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Priznali 'značajnu slabost' </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Wall Street Journal prvi je u srijedu izvijestio da supervizori ECB-a istražuju financijske veze između Credit Suissea i banaka eurozone, pozivajući se na upućene izvore. Dionice Credit Suissea pale su u srijedu za 20 posto nakon što je njen najveći dioničar objavio da joj više ne može pružati potporu, što je natjeralo izvršnog direktora da ponovo istakne bančinu financijsku snagu. U utorak švicarska banka izvijestila je da je utvrdila "značajnu slabost" u financijskim izvješćima u 2021. i 2022. godini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U poslovnom izvješću za 2022. godinu Credit Suisse navodi da interna kontrola financijskog izvješćivanja do 31. prosinca 2022. i 2021. nije bila efikasna, kao ni kontrola i postupci objave. Utvrđene su "značajne slabosti" povezane sa činjenicom da nije osmišljen i korišten efikasan proces procjene rizika koji bi utvrdio i analizirao mogućnost objave netočnih podataka o poslovnim rezultatima, napominje Credite Suisse. ''Slabosti" su rezultirale korekcijama konsolidiranih izvješća za tri godine zaključno s 31. prosinca 2021.</para><hmn:article id="56649d14-c24b-11ed-b656-7a2310d733b1" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Odgodili objavu izvješća</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Banka je prošli tjedan odgodila objavu izvješća za 2022. nakon poziva Američke Komisije za vrijednosnice i trgovinu (SEC) o tehničkoj procjeni korigiranih podataka o konsolidiranom novčanom toku u godinama koje su završile 31. prosinca 2020. i 2019. i o kontroli.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lani je banka prema najnovijim podacima zabilježila znatno veći odljev gotovinskih depozita i neto odljev imovine. Odljev je u međuvremenu ublažen, ali trend se nije promijenio do datuma objave najnovijeg izvješća pa je banka djelomično aktivirala mehanizme za zaštitu likvidnosti, stoji u najnovijem izvješću.</para><heading2>Značajno smanjeni odljevi iz banke</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izvršni direktor Credit Suissea Ulrich Körner u utorak je za Bloomberg TV izjavio da je banka u ponedjeljak zabilježila "materijalno dobre priljeve" novca, čak i dok su tržišta bila prestrašena kolapsom Silicon Valley Banka i Signature Banka u SAD-u.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odljevi iz banke su se "značajno smanjili" nakon što su klijenti povukli 111 milijardi franaka u tri mjeseca do prosinca - rekao je Körner. U godišnjem izvješću Credit Suisse je naglasila da se odljevi nisu zaustavili do kraja prošle godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Körner kaže da je kolaps SVB-a bio "donekle izoliran problem" te da Credit Suisse slijedi "materijalno različite i više standarde kada je riječ o kapitalnom financiranju, likvidnosti i tako dalje".</para>

Banka Credit Suisse u velikim problemima: Dionice joj pale za 20 posto nakon što je njen najveći dioničar objavio jednu vijest Dionice Credit Suissea pale su u srijedu za 20 posto nakon što je njen najveći dioničar objavio da joj više ne može pružati potporu Europska središnja banka kontaktirala je sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu Credit Suisse, saznaje Reuters iz dva izvora u nadzornom mehanizmu ECB-a.Jedan od izvora istaknuo je pritom da su problemi Credit Suissea, po njihovom mišljenju, specifični za švicarsku banku i nisu sistemske prirode.Priznali 'značajnu slabost' Wall Street Journal prvi je u srijedu izvijestio da supervizori ECB-a istražuju financijske veze između Credit Suissea i banaka eurozone, pozivajući se na upućene izvore. Dionice Credit Suissea pale su u srijedu za 20 posto nakon što je njen najveći dioničar objavio da joj više ne može pružati potporu, što je natjeralo izvršnog direktora da ponovo istakne bančinu financijsku snagu. U utorak švicarska banka izvijestila je da je utvrdila "značajnu slabost" u financijskim izvješćima u 2021. i 2022. godini.U poslovnom izvješću za 2022. godinu Credit Suisse navodi da interna kontrola financijskog izvješćivanja do 31. prosinca 2022. i 2021. nije bila efikasna, kao ni kontrola i postupci objave. Utvrđene su "značajne slabosti" povezane sa činjenicom da nije osmišljen i korišten efikasan proces procjene rizika koji bi utvrdio i analizirao mogućnost objave netočnih podataka o poslovnim rezultatima, napominje Credite Suisse. ''Slabosti" su rezultirale korekcijama konsolidiranih izvješća za tri godine zaključno s 31. prosinca 2021.Odgodili objavu izvješćaBanka je prošli tjedan odgodila objavu izvješća za 2022. nakon poziva Američke Komisije za vrijednosnice i trgovinu (SEC) o tehničkoj procjeni korigiranih podataka o konsolidiranom novčanom toku u godinama koje su završile 31. prosinca 2020. i 2019. i o kontroli.Lani je banka prema najnovijim podacima zabilježila znatno veći odljev gotovinskih depozita i neto odljev imovine. Odljev je u međuvremenu ublažen, ali trend se nije promijenio do datuma objave najnovijeg izvješća pa je banka djelomično aktivirala mehanizme za zaštitu likvidnosti, stoji u najnovijem izvješću.Značajno smanjeni odljevi iz bankeIzvršni direktor Credit Suissea Ulrich Körner u utorak je za Bloomberg TV izjavio da je banka u ponedjeljak zabilježila "materijalno dobre priljeve" novca, čak i dok su tržišta bila prestrašena kolapsom Silicon Valley Banka i Signature Banka u SAD-u.Odljevi iz banke su se "značajno smanjili" nakon što su klijenti povukli 111 milijardi franaka u tri mjeseca do prosinca - rekao je Körner. U godišnjem izvješću Credit Suisse je naglasila da se odljevi nisu zaustavili do kraja prošle godine.Körner kaže da je kolaps SVB-a bio "donekle izoliran problem" te da Credit Suisse slijedi "materijalno različite i više standarde kada je riječ o kapitalnom financiranju, likvidnosti i tako dalje". POSRNULI ŠVICARSKI DIV 

POSRNULI ŠVICARSKI DIV

Banka Credit Suisse u velikim problemima: Dionice joj pale za 20 posto nakon što je njen najveći dioničar objavio jednu vijest

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ekonomski ekspert s Wall Streeta, koji je 2008. godine točno predvidio propast Lehman Brothersa, otkrio je za koju banku vjeruje da će sljedeća propasti. Robert Kiyosaki je nakon nedavne katastrofe američkog Silicon Valley Banka (SVB) upozorio da je sljedeća banka koja će bankrotirati Credit Suisse. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovaj stručnjak svoju je prognozu iznio nekoliko sati prije nego što je sama Credit Suisse priznala "slabosti" s obzirom na to da su troškovi osiguranja njezinih obveznica od neispunjavanja obveza dosegli najvišu razinu od osnivanja banke, prenosi <ulink url="https://www.dailymail.co.uk/news/article-11857123/Wall-Street-expert-predicts-Credit-Suisse-bank-fold.html">Daily Mail</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Američki dolar upravo sada gubi svoju hegemoniju u svijetu. Tako da će tiskati sve više i više i više ovoga...u pokušaju da spriječe da ova stvar potone", rekao je Kiyosaki držeći novčanicu dolara u ruci.</para><hmn:article id="8f742f4a-bff6-11ed-85b9-da5f922d2484" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Dionice na rekordno niskim razinama</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stručnjak je rekao da je tržište obveznicama, koje je veće od tržišta dionica, sada problem, a činjenica da se ruši uznemiruje mnoge promatrače. Istaknuo je da je "zabrinut za Credit Suisse", unatoč tome što se radi o velikoj banci s visokom izloženošću i konzervativnim riznicama u svom portfelju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodao je i kako je ovo "savršena oluja" dok se njegova generacija procvata (ljudi rođeni nakon 2. svjetskog rata pa do 60-ih godina 20. stoljeća, op.a.) sprema za odlazak u mirovinu. "Kao što sam rekao, mislim da su FED i FDIC signalizirali da će ponovno tiskati novac, što će biti dobro za tržište dionicama", istaknuo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dionice posrnule švicarske banke Credit Suisse (AMJL) pale su 12% na novu rekordno nisku razinu, prije nego što su se oporavile.</para><hmn:image id="85e0e5d8-c24c-11ed-b972-7a2310d733b1" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Švicarsko savezno ministarstvo financija priopćilo je da "prima na znanje izvješća o američkim bankama i razvoju tržišta dionica", ali ih više neće komentirati. Vladin odjel također je ukazao na ulogu švicarskog financijskog regulatora FINMA-e i rekao da "FINMA pomno prati Credit Suisse kao dio svojih nadzornih aktivnosti". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Švicarska narodna banka odbila je komentirati učinak koji bi kolaps SVB-a mogao imati na švicarski financijski sektor.</para><hmn:video id="f0dbafc0-9a84-11ed-992e-227b8168acc0"/>

Ekspert koji je najavio propast Lehman Brothersa ima novo predviđanje: 'Otkrit ću vam koja će velika banka sljedeća bankrotirati' Robert Kiyosaki je rekao da je tržište obveznicama, koje je veće od tržišta dionica, sada problem, a činjenica da se ruši uznemiruje mnoge promatrače Ekonomski ekspert s Wall Streeta, koji je 2008. godine točno predvidio propast Lehman Brothersa, otkrio je za koju banku vjeruje da će sljedeća propasti. Robert Kiyosaki je nakon nedavne katastrofe američkog Silicon Valley Banka (SVB) upozorio da je sljedeća banka koja će bankrotirati Credit Suisse. Ovaj stručnjak svoju je prognozu iznio nekoliko sati prije nego što je sama Credit Suisse priznala "slabosti" s obzirom na to da su troškovi osiguranja njezinih obveznica od neispunjavanja obveza dosegli najvišu razinu od osnivanja banke, prenosi Daily Mail."Američki dolar upravo sada gubi svoju hegemoniju u svijetu. Tako da će tiskati sve više i više i više ovoga...u pokušaju da spriječe da ova stvar potone", rekao je Kiyosaki držeći novčanicu dolara u ruci.Dionice na rekordno niskim razinamaStručnjak je rekao da je tržište obveznicama, koje je veće od tržišta dionica, sada problem, a činjenica da se ruši uznemiruje mnoge promatrače. Istaknuo je da je "zabrinut za Credit Suisse", unatoč tome što se radi o velikoj banci s visokom izloženošću i konzervativnim riznicama u svom portfelju.Dodao je i kako je ovo "savršena oluja" dok se njegova generacija procvata (ljudi rođeni nakon 2. svjetskog rata pa do 60-ih godina 20. stoljeća, op.a.) sprema za odlazak u mirovinu. "Kao što sam rekao, mislim da su FED i FDIC signalizirali da će ponovno tiskati novac, što će biti dobro za tržište dionicama", istaknuo je.Dionice posrnule švicarske banke Credit Suisse (AMJL) pale su 12% na novu rekordno nisku razinu, prije nego što su se oporavile.Švicarsko savezno ministarstvo financija priopćilo je da "prima na znanje izvješća o američkim bankama i razvoju tržišta dionica", ali ih više neće komentirati. Vladin odjel također je ukazao na ulogu švicarskog financijskog regulatora FINMA-e i rekao da "FINMA pomno prati Credit Suisse kao dio svojih nadzornih aktivnosti". Švicarska narodna banka odbila je komentirati učinak koji bi kolaps SVB-a mogao imati na švicarski financijski sektor. 'OVO JE SAVRŠENA OLUJA' 

'OVO JE SAVRŠENA OLUJA'

Ekspert koji je najavio propast Lehman Brothersa ima novo predviđanje: 'Otkrit ću vam koja će velika banka sljedeća bankrotirati'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Masovno curenje podataka, do kojeg je došlo zahvaljujući zviždaču koji je želio razotkriti, kako kaže, "nemoralne zakone o tajnosti", otkrilo je tajne vlasnike basnoslovnih 100 milijardi švicarskih franaka u  Credit Suisse, jednoj od najvećih privatnih banaka na svijetu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zviždač tvrdi da je zaštita financijske privatnosti samo  izgovor kako bi se sakrila sramotna ulogu švicarskih banaka kao suradnika utajivača poreza.  Među njima je doista cijela lepeza ličnosti - od krijumčara ljudima do milijardera koji je naručio ubojstvo svoje bivše djevojke. Pranje novca, krijumčarenje droge, korupcija, mučenje samo su neka od drugih ozbiljnih dijela u koja su ogrezli neki od klijenata te poznate financijske institucije.</para><hmn:article id="c2fbecba-8bd4-11ec-9510-22d01359f86c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Više od 30 tisuća sumnjivih računa</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Curenje je vezano uz detalje računa kojih 30 tisuća klijenata diljem cijelog svijeta. Upravo ti detalji, piše britanski <ulink url="https://www.theguardian.com/news/2022/feb/20/credit-suisse-secrets-leak-unmasks-criminals-fraudsters-corrupt-politicians">Guardian</ulink>, ukazuju na rašireno nepridržavanje principa dužne pažnje od strane dotične banke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Guardian je samo jedna od ukupno 48 medijskih institucija koje su dobile ekskluzivni pristup spomenutim podacima. Među njima su i Le Monde te New York Times. Njihovi su novinari mjesecima istraživali dobivene podatke, a cijeli su projekt koordinirali Süddeutsche Zeitung i Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP).</para><para>Neki od razotkrivenih računa su privatni, a neki su korporativni. U prosjeku se na njima nalazilo oko 7,5 milijuna švicarskih franaka. Neki su otvoreni još tijekom 1940-ih godina, no više od dvije trećine nakon 2000. godine. Dio ih je u funkciji čak i dan danas.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="daa81394-8fca-11ec-8431-feb3d174cfaf" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Selektivne informacije izvučene iz konteksta'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Credit Suisse je u priopćenju objavio "kako snažno odbija optužbe o navodnoj poslovnoj praksi banke" te da joj švicarski strogi zakoni o bankarskoj tajni brane da komentira navode o pojedinim klijentima. Tvrde da su navodi o kojima su se mediji raspisali bazirani na "selektivnim informacijama koje su izvučene iz konteksta te su rezultirali tendencioznim interpretacijama poslovanja banke". Također, kažu da se optužbe većinom odnose na "povijesne slučajeve" te da neke datiraju "u vremena kada su zakoni, prakse i očekivanja od financijskih institucija bila znatno drugačija od onih danas".</para><para>Trenutak objave ovih podataka dolazi u iznimno loše vrijeme za Credit Suisse. Banka se već bori sa štetom nastalom zbog nekoliko nedavnih skandala. Na udaru je zbog kršenja covid pravila, novčano je kažnjena zbog uloge u skandalu oko kredita u Mozambiku, a ovaj se mjesec upisala u povijest kao prva švicarska banka koja se suočava s kaznenim optužbama. Optužuju ju, a ona to negira, da je za bugarsku mafiju pomogla oprati novac stečen prodajom kokainom.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, osim same banke, u problemima bi se mogla naći i sama Švicarska kao država poznata po jednim od najtajnovitijih bankarskih zakona.</para><hmn:article id="af135e0a-8e4e-11ec-877b-6691385b99ef" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Kriminalci, krijumčari ljudi </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koliko su oni štetni, i koliko zapravo štite banke više nego klijente  pokazuju i podaci koje su novinari iskopali.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjerice, jedan od klijenata banke bio je Ronald Li Fook-shiu, šef burze u Hong Kongu koji je pao na dno 1990. godine kada se doznalo da je primao mito u zamjenu za uvrštavanje tvrtki na burzu. Na popisu je i Rodoljub Radulović. Kako piše Guardian, riječ je o srpskom prevarantu koji je nedavno dobio kaznu od 10 godina zatvora zbog uloge u krijumčarenju kokaina iz Južne Amerike.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan od klijenata bio je i švedski kompjutorski tehničar Stefan Sederholm koji je dobio doživotnu kaznu zatvora zbog trgovine ljudima na Filipinima. Spominje se i ime Helen Riville, odvjetnice koja je 1992. godine osuđena jer je pomagala prati novac za ozloglašenog Ferdinanda Marcosa, nekadašnjeg predsjednika Filipina i jednog od najzloglasnijih klijenata ove švicarske banke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na popisu je i nekadašnji premijer Ukrajine Pavlo Lazarenko, optužen za korupciju, ali i suradnici i sinovi nekadašnjeg egipatskog lidera Hosnija Mubaraka - njegovi sinovi Alaa i Gamal, tajkun Hussein Salem i Hisham Talaat Moustafa, milijarder i član Mubarakove stranke. On je 2009. godine osuđen da je dao ubiti svoju bivšu djevojku, libanonsku pop pjevačicu Tamim, no njegov račun u Credit Suisseu zatvoren je tek 2014. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Isto tako, među klijentima su i Mubarakov špijunski car Omar Suleiman, optužen za kršenje ljudskih prava i mučenje, ali i nekadašnji alžirski ministar obrane koji je sudjelovao u puču pa u građanskom ratu te, kao dio hunte, bio optužen za nestanke ljudi, masovna pritvaranja, mučenja i egzekucije pritvorenika</para>

Moćna švicarska banka služila diktatorima i kriminalcima, okretali 100 milijardi franaka Pokrivena velom bankarske tajne, Credit Suisse je žmirila na aktivnosti svojih klijenata koje morala provjeriti Masovno curenje podataka, do kojeg je došlo zahvaljujući zviždaču koji je želio razotkriti, kako kaže, "nemoralne zakone o tajnosti", otkrilo je tajne vlasnike basnoslovnih 100 milijardi švicarskih franaka u  Credit Suisse, jednoj od najvećih privatnih banaka na svijetu.Zviždač tvrdi da je zaštita financijske privatnosti samo  izgovor kako bi se sakrila sramotna ulogu švicarskih banaka kao suradnika utajivača poreza.  Među njima je doista cijela lepeza ličnosti - od krijumčara ljudima do milijardera koji je naručio ubojstvo svoje bivše djevojke. Pranje novca, krijumčarenje droge, korupcija, mučenje samo su neka od drugih ozbiljnih dijela u koja su ogrezli neki od klijenata te poznate financijske institucije.Više od 30 tisuća sumnjivih računaCurenje je vezano uz detalje računa kojih 30 tisuća klijenata diljem cijelog svijeta. Upravo ti detalji, piše britanski Guardian, ukazuju na rašireno nepridržavanje principa dužne pažnje od strane dotične banke.Guardian je samo jedna od ukupno 48 medijskih institucija koje su dobile ekskluzivni pristup spomenutim podacima. Među njima su i Le Monde te New York Times. Njihovi su novinari mjesecima istraživali dobivene podatke, a cijeli su projekt koordinirali Süddeutsche Zeitung i Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP).Neki od razotkrivenih računa su privatni, a neki su korporativni. U prosjeku se na njima nalazilo oko 7,5 milijuna švicarskih franaka. Neki su otvoreni još tijekom 1940-ih godina, no više od dvije trećine nakon 2000. godine. Dio ih je u funkciji čak i dan danas.'Selektivne informacije izvučene iz konteksta'Credit Suisse je u priopćenju objavio "kako snažno odbija optužbe o navodnoj poslovnoj praksi banke" te da joj švicarski strogi zakoni o bankarskoj tajni brane da komentira navode o pojedinim klijentima. Tvrde da su navodi o kojima su se mediji raspisali bazirani na "selektivnim informacijama koje su izvučene iz konteksta te su rezultirali tendencioznim interpretacijama poslovanja banke". Također, kažu da se optužbe većinom odnose na "povijesne slučajeve" te da neke datiraju "u vremena kada su zakoni, prakse i očekivanja od financijskih institucija bila znatno drugačija od onih danas".Trenutak objave ovih podataka dolazi u iznimno loše vrijeme za Credit Suisse. Banka se već bori sa štetom nastalom zbog nekoliko nedavnih skandala. Na udaru je zbog kršenja covid pravila, novčano je kažnjena zbog uloge u skandalu oko kredita u Mozambiku, a ovaj se mjesec upisala u povijest kao prva švicarska banka koja se suočava s kaznenim optužbama. Optužuju ju, a ona to negira, da je za bugarsku mafiju pomogla oprati novac stečen prodajom kokainom.No, osim same banke, u problemima bi se mogla naći i sama Švicarska kao država poznata po jednim od najtajnovitijih bankarskih zakona.Kriminalci, krijumčari ljudi Koliko su oni štetni, i koliko zapravo štite banke više nego klijente  pokazuju i podaci koje su novinari iskopali.Primjerice, jedan od klijenata banke bio je Ronald Li Fook-shiu, šef burze u Hong Kongu koji je pao na dno 1990. godine kada se doznalo da je primao mito u zamjenu za uvrštavanje tvrtki na burzu. Na popisu je i Rodoljub Radulović. Kako piše Guardian, riječ je o srpskom prevarantu koji je nedavno dobio kaznu od 10 godina zatvora zbog uloge u krijumčarenju kokaina iz Južne Amerike.Jedan od klijenata bio je i švedski kompjutorski tehničar Stefan Sederholm koji je dobio doživotnu kaznu zatvora zbog trgovine ljudima na Filipinima. Spominje se i ime Helen Riville, odvjetnice koja je 1992. godine osuđena jer je pomagala prati novac za ozloglašenog Ferdinanda Marcosa, nekadašnjeg predsjednika Filipina i jednog od najzloglasnijih klijenata ove švicarske banke.Na popisu je i nekadašnji premijer Ukrajine Pavlo Lazarenko, optužen za korupciju, ali i suradnici i sinovi nekadašnjeg egipatskog lidera Hosnija Mubaraka - njegovi sinovi Alaa i Gamal, tajkun Hussein Salem i Hisham Talaat Moustafa, milijarder i član Mubarakove stranke. On je 2009. godine osuđen da je dao ubiti svoju bivšu djevojku, libanonsku pop pjevačicu Tamim, no njegov račun u Credit Suisseu zatvoren je tek 2014. godine.Isto tako, među klijentima su i Mubarakov špijunski car Omar Suleiman, optužen za kršenje ljudskih prava i mučenje, ali i nekadašnji alžirski ministar obrane koji je sudjelovao u puču pa u građanskom ratu te, kao dio hunte, bio optužen za nestanke ljudi, masovna pritvaranja, mučenja i egzekucije pritvorenika POTRES U BANKARSKOM LEGLU 

POTRES U BANKARSKOM LEGLU

Moćna švicarska banka služila diktatorima i kriminalcima, okretali 100 milijardi franaka

<para>
Švicarska banka Credit Suisse posljednja je u nizu švicarskih banaka koje tamošnjim klijentima naplaćuju negativne kamatne stope na štedne depozite. Kako piše Reuters, a <ulink url="http://www.poslovni.hr/trzista/credit-suisse-uvodi-negativnu-kamatu-358724">prenosi Poslovni dnevnik</ulink>, klijenti iz segmenta građanstva i tvrtki koji na računima drže više od dva milijuna franaka plaćat će banci kamatu od 0,75 posto.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="886f9ac8-b1c4-11eb-ba57-0242ac13002f"/>
<heading2>Konkurentska banka najavila isto pravilo</heading2>
<para>
Poslovni klijenti s najvećim depozitima, iznad 10 milijuna franaka, plaćat će banci 0,85 posto.</para>
<para>Ovo pravilo za poslovne će klijente stupiti na snagu već 15. studenoga, a za građane s početkom iduće godine. Ljetos je švicarska banka UBS, konkurent Credit Suissea, najavila da će naplaćivati 0,75 posto klijentima koji drže više od dva milijuna franaka. Banka Postfinance naplaćuje, pak, negativnu kamatu privatnim klijentima s depozitima od 500.000 franaka naviše.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="91c5e686-b1c4-11eb-87cb-0242ac130018"/>

Dakle, naplaćivat će klijentima koji kod njih štede. Ali, ima jedna caka... Ovo pravilo za poslovne će klijente stupiti na snagu već 15. studenoga, a za građane s početkom iduće godine 

Švicarska banka Credit Suisse posljednja je u nizu švicarskih banaka koje tamošnjim klijentima naplaćuju negativne kamatne stope na štedne depozite. Kako piše Reuters, a prenosi Poslovni dnevnik, klijenti iz segmenta građanstva i tvrtki koji na računima drže više od dva milijuna franaka plaćat će banci kamatu od 0,75 posto.


Konkurentska banka najavila isto pravilo

Poslovni klijenti s najvećim depozitima, iznad 10 milijuna franaka, plaćat će banci 0,85 posto.
Ovo pravilo za poslovne će klijente stupiti na snagu već 15. studenoga, a za građane s početkom iduće godine. Ljetos je švicarska banka UBS, konkurent Credit Suissea, najavila da će naplaćivati 0,75 posto klijentima koji drže više od dva milijuna franaka. Banka Postfinance naplaćuje, pak, negativnu kamatu privatnim klijentima s depozitima od 500.000 franaka naviše.

 POZNATA BANKA UVODI NEGATIVNU KAMATNU STOPU: 

POZNATA BANKA UVODI NEGATIVNU KAMATNU STOPU:

Dakle, naplaćivat će klijentima koji kod njih štede. Ali, ima jedna caka...

<para>
"Prema uvjetima sporazuma, Credit Suisse će platiti američkom ministarstvu pravosuđa novčanu kaznu u iznosu 2,48 milijarde dolara. Osim toga, Credit Suisse će osigurati potrošačima olakšice u ukupnom iznosu od 2,8 milijarde dolara tijekom pet godina nakon nagodbe", navodi se u priopćenju.</para>
<para> </para>

Credit Suisse će isplatiti Amerikancima 5,28 milijardi dolara 

"Prema uvjetima sporazuma, Credit Suisse će platiti američkom ministarstvu pravosuđa novčanu kaznu u iznosu 2,48 milijarde dolara. Osim toga, Credit Suisse će osigurati potrošačima olakšice  u ukupnom iznosu od 2,8 milijarde dolara tijekom pet godina nakon nagodbe", navodi se u priopćenju.
  NAGODILI SE: 

NAGODILI SE:

Credit Suisse će isplatiti Amerikancima 5,28 milijardi dolara

<para>U izvješću se navodi da je došlo do oporavka u bogatstvu eurozone, te da su nalazi Credit Suissea bitno različiti od nalaza Europske centralne banke koja "podcjenjuje bogatstvo domaćinstava u većini zemalja eurozone, osim Malte i Cipra".</para>
<para>Po njihovom statističkom izračunu, Hrvatska spada u zemlje ' srednje razine bogatstva', u kojima bogatstvo po osobi iznosi između 25.000 do 100.000 dolara. Podaci za Hrvatsku se u izvješću izrijekom ne spominju, te se Lijepu našu može naći isključivo na grafičkom prikazu za prosječne razine svjetskog bogatstva po zemljama. U grupi 'srednje bogatih' su i Češka, Portugal, Malta, Slovenija, Estonija, Slovačka, Bahrein, Oman, Libanon, Saudijska Arabija, Čile, Kolumbija, Kostarika, Meksiko, Urugvaj...</para>
<para>Zanimljiva je još jedna grafika, koja pokazuje varijacije u bogatstvu domaćinstava unutar eurozone. prosječno bogatstvo po odrasloj osobi za cijelu eurozonu je sredinom 2013. iznosilo 154,900 eura, ali po procjenama Credit Suissea, bogatije od tog prosjeka su Austrija, Belgija, Francuska i Luxembourg. Slovačka i Estonija su na 20% prosjeka eurozone.</para>

Hrvatska se našla u zanimljivom društvu 'srednje bogatih' zemalja?! Investicijska kuća Credit Suisse objavila je Izvješće o svjetskom bogatstvu za 2013. 
U izvješću se navodi da je došlo do oporavka u bogatstvu eurozone, te da su nalazi Credit Suissea bitno različiti od nalaza Europske centralne banke koja "podcjenjuje bogatstvo domaćinstava u većini zemalja eurozone, osim Malte i Cipra".
Po njihovom statističkom izračunu, Hrvatska spada u zemlje ' srednje razine bogatstva', u kojima bogatstvo po osobi iznosi između 25.000 do 100.000 dolara. Podaci za Hrvatsku se u izvješću izrijekom ne spominju, te se Lijepu našu može naći isključivo na grafičkom prikazu za prosječne razine svjetskog bogatstva po zemljama. U grupi 'srednje bogatih' su i Češka, Portugal, Malta, Slovenija, Estonija, Slovačka, Bahrein, Oman, Libanon, Saudijska Arabija, Čile, Kolumbija, Kostarika, Meksiko, Urugvaj...
Zanimljiva je još jedna grafika, koja pokazuje varijacije u bogatstvu domaćinstava unutar eurozone. prosječno bogatstvo po odrasloj osobi za cijelu eurozonu je sredinom 2013. iznosilo 154,900 eura, ali po procjenama Credit Suissea, bogatije od tog prosjeka su Austrija, Belgija, Francuska i Luxembourg. Slovačka i Estonija su na 20% prosjeka eurozone. 

Hrvatska se našla u zanimljivom društvu 'srednje bogatih' zemalja?!

<para>Riječ je o nizu tužbi koje su zbog malverzacija s liborom podnijeli privatni subjekti protiv 16 velikih financijskih institucija, kao što su Bank of America, Citigroup, Credit Suisse, Deutsche Bank, HSBC i JPMorgan Chase.</para>
<para>Sutkinja Naomi Reice Buchwald je izašla u susret zahtjevu banaka i odbacila tužbu za kršenje federalnih antimonopolskih zakona, te je djelomično odbacila optužbe za manipulacije na tržištu sirovina. Sutkinja je pak dopustila tužbe koje tvrde da je manipuliranje banaka s liborom oštetilo investitore koji se klade na kamate, prenosi Reuters.</para>
<para>Podsjetimo, britanske banke Royal Bank of Scotland, Barclays i UBS AG su lani postigle dogovor s američkim i britanskim regulatornim institucijama o plaćanju visokih kazni zbog skandala s liborom, ukupnog iznosa od 2,6 milijardi dolara.</para>
<para>Zato je i sutkinja Buchenwald priznala da se može činiti čudnim što je odbacila tužbe zbog kojih su neke kazne već platile kazne državama, ali je pojasnila da za razliku od državnih agencija, privatni tužitelji moraju udovoljiti drugačijim uvjetima da bi podigli tužbu.</para>

Bankari odnijeli veliku pobjedu na sudu u New Yorku Okružni sud u New Yorku je u petak odbacio većinu optužbi protiv grupe banaka zbog manipuliranja međubankarskom kamatnom stopom libor. 
Riječ je o nizu tužbi koje su zbog malverzacija s liborom podnijeli privatni subjekti protiv 16 velikih financijskih institucija, kao što su Bank of America, Citigroup, Credit Suisse, Deutsche Bank, HSBC i JPMorgan Chase.
Sutkinja Naomi Reice Buchwald je izašla u susret zahtjevu banaka i odbacila tužbu za kršenje federalnih antimonopolskih zakona, te je djelomično odbacila optužbe za manipulacije na tržištu sirovina. Sutkinja je pak dopustila tužbe koje tvrde da je manipuliranje banaka s liborom oštetilo investitore koji se klade na kamate, prenosi Reuters.
Podsjetimo, britanske banke Royal Bank of Scotland, Barclays i UBS AG su lani postigle dogovor s američkim i britanskim regulatornim institucijama o plaćanju visokih kazni zbog skandala s liborom, ukupnog iznosa od 2,6 milijardi dolara.
Zato je i sutkinja Buchenwald priznala da se može činiti čudnim što je odbacila tužbe zbog kojih su neke kazne već platile kazne državama, ali je pojasnila da za razliku od državnih agencija, privatni tužitelji moraju udovoljiti drugačijim uvjetima da bi podigli tužbu. 

Bankari odnijeli veliku pobjedu na sudu u New Yorku

<para>Zbog žestoke konkurencije na europskom tržištu automobila, trenutačno se oko 60 posto prodanih automobila u Europi prodaje s gubitkom, kaže Ellinghorst.</para>
<para>"Postoji previše brendova u Europi koji se natječu po iracionalnim cijenama", rekao je on, a prenosi <emphasis>CNBC</emphasis>.</para>
<para>Ovaj stručnjak za automobilsku industriju smatra da je rezanje kapaciteta proizvodnje samo jedan dio odgovora na probleme europske automobilske industrije. On je zbog toga pozvao Europsku uniju da se uključi u "koordinaciju širokog restrukturiranja ove industrije".</para>
<para>Ellinghurst preporučuje europskim političarima da pogledaju kako se američka automobilska industrija uspjela oporaviti nakon što su General Motors i Chrysler podnijeli zahtjev za stečaj prije tri godine i kako se Obamina administracija odlučila aktivno uključiti u rješavanje tog problema.</para>
<para>Naime, američka vlada financirala je bolno restrukturiranje i reorganizaciju automobilskih divova i to pomoću kredita od američkih i kanadskih poreznih obveznika.</para>
<para>U planu restrukturiranja ukinuto je 25 posto kapaciteta američke autoindustrije, međutim taj sektor ponovno je postao profitabilan premda na nižim razinama nego prije, rekao je Ellinghurst.</para>
<para>Francuski proizvođač automobila Peugeot u četvrtak je objavio da zbog velikih gubitaka mora zatvoriti svoju tvornicu i ukinuti 8.000 radnih mjesta. Taj potez izazvao je val prosvjeda u Francuskoj, a Phillipe Varin, predsjednik PSA Peugeot Citroen rekao je da je "situacija vrlo ozbiljna". </para>
<para>On je rekao da je u prvoj polovici ove godine prodaja pala 13 posto zbog "duboke krize na tržištima eurozone".</para>
<para>Dana 25. srpnja francuska vlada predstavit će plan koji će podržati francusku automobilsku industriju, a sadržavat će i mjere kojima je cilj potaknuti prodaju automobila.</para>

Više tvornica automobila u Europi morat će se zatvoriti 
Zbog žestoke konkurencije na europskom tržištu automobila, trenutačno se oko 60 posto prodanih automobila u Europi prodaje s gubitkom, kaže Ellinghorst.
"Postoji previše brendova u Europi koji se natječu po iracionalnim cijenama", rekao je on, a prenosi CNBC.
Ovaj stručnjak za automobilsku industriju smatra da je rezanje kapaciteta proizvodnje samo jedan dio odgovora na probleme europske automobilske industrije. On je zbog toga pozvao Europsku uniju da se uključi u "koordinaciju širokog restrukturiranja ove industrije".
Ellinghurst preporučuje europskim političarima da pogledaju kako se američka automobilska industrija uspjela oporaviti nakon što su General Motors i Chrysler podnijeli zahtjev za stečaj prije tri godine i kako se Obamina administracija odlučila aktivno uključiti u rješavanje tog problema.
Naime, američka vlada financirala je bolno restrukturiranje i reorganizaciju automobilskih divova i to pomoću kredita od američkih i kanadskih poreznih obveznika.
U planu restrukturiranja ukinuto je 25 posto kapaciteta američke autoindustrije, međutim taj sektor ponovno je postao profitabilan premda na nižim razinama nego prije, rekao je Ellinghurst.
Francuski proizvođač automobila Peugeot u četvrtak je objavio da zbog velikih gubitaka mora zatvoriti svoju tvornicu i ukinuti  8.000 radnih mjesta. Taj potez izazvao je val prosvjeda u Francuskoj, a Phillipe Varin, predsjednik PSA Peugeot Citroen rekao je da je "situacija vrlo ozbiljna". 
On je rekao da je u prvoj polovici ove godine prodaja pala 13 posto zbog "duboke krize na tržištima eurozone".
Dana 25. srpnja francuska vlada predstavit će plan koji će podržati francusku automobilsku industriju, a sadržavat će i mjere kojima je cilj potaknuti prodaju automobila. 

Više tvornica automobila u Europi morat će se zatvoriti

<para>Unatoč najgoroj recesiji koja je pogodila svijet od 1930., u posljednjih deset godina prosječni stanovnik ove planete povećao je svoje bogatstvo 72 posto, a prosječni Hrvat svoje je bogatstvo utrostručio. Podaci su to Svjetskog izvještaja o bogatstvu, koji je izradila švicarska banka Credit Suisse. </para>
<para>U njima stoji kako 4,4 milijarde odraslih ljudi na planetu posjeduje imovinu vrijednu 194,5 bilijardi dolara, što znači da na svakog stanovnika svijeta, kada se od imovine oduzmu dugovi, prosječno otpada vrijednost od 43.800 dolara. No, u realnosti više od polovice svijeta nema čak niti 4000 dolara vrijednu imovinu. Tri milijarde ljudi nema više od 10.000 dolara dok se ultrabogataši broje u desecima tisuća. Prema tome imamo, piše Business.hr, malo više od 1.000 milijardera i 80.000 ultrabogataša s imovinom većom od 50 milijuna dolara. Onih najsiromašnijih, čija imovina ne prelazi 1.000 dolara je 1,1 milijardu, odnosno četvrtina svijeta. </para>
<para>Iako se najbogatijom zemljom smatra SAD, imovina prosječnog Kanađanina teža je od one Amerikanca za 46.929 dolara i vrijednost joj doseže 94.700 dolara. </para>
<para>Na listi Credit Suissea Hrvatska se našla u grupi sa "zadovoljavajućim" bogatstvom po stanovniku. Unatoč lošoj polaznoj točci u 2000. godini kada je prosječni odrasli Hrvat imao od 8,586 dolara samo 10 godina kasnije bogatstvo prosječnog Hrvata popelo se na 25.243 dolara uglavnom zbog rasta vrijednosti nefinancijske imovine. Hrvati tako sada drže 0,05 posto svjetskog bogatstva. </para>
<para>Business.hr prenosi kako 50,7 posto hrvatskih građana posjeduje između 10.000 i 100.000 dolara vrijednu imovinu, a samo 3,4 posto ima imovinu iznad 100.000 dolara. Više od 1.000, a manje od 10.000 dolara ima 37,8 posto Hrvata, a krajnje siromašnih sa imovinom ispod 1000 dolara je 8 posto Hrvata.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201010060023006</para>
<para>arti-201008260364006</para>
<para>arti-201010200002006</para>

U 10 godina Hrvati utrostručili svoje bogatstvo Unatoč krizi, hrvatski su građani u proteklih deset godina uspjeli utrostručiti svoje bogatstvo, pa tako danas više od polovice njih posjeduje imovinu vrijednu između 10.000 i 100.000 dolara. 
Unatoč najgoroj recesiji koja je pogodila svijet od 1930., u posljednjih deset godina prosječni stanovnik ove planete povećao je svoje bogatstvo 72 posto, a prosječni Hrvat svoje je bogatstvo utrostručio. Podaci su to Svjetskog izvještaja o bogatstvu, koji je izradila švicarska banka Credit Suisse. 
U njima stoji kako 4,4 milijarde odraslih ljudi na planetu posjeduje imovinu vrijednu 194,5 bilijardi dolara, što znači da na svakog stanovnika svijeta, kada se od imovine oduzmu dugovi, prosječno otpada vrijednost od 43.800 dolara. No, u realnosti više od polovice svijeta nema čak niti 4000 dolara vrijednu imovinu. Tri milijarde ljudi nema više od 10.000 dolara dok se ultrabogataši broje u desecima tisuća. Prema tome imamo, piše Business.hr, malo više od 1.000 milijardera i 80.000 ultrabogataša s imovinom većom od 50 milijuna dolara. Onih najsiromašnijih, čija imovina ne prelazi 1.000 dolara je 1,1 milijardu, odnosno četvrtina svijeta. 
Iako se najbogatijom zemljom smatra SAD, imovina prosječnog Kanađanina teža je od one Amerikanca za 46.929 dolara i vrijednost joj doseže 94.700 dolara. 
Na listi Credit Suissea Hrvatska se našla u grupi sa "zadovoljavajućim" bogatstvom po stanovniku. Unatoč lošoj polaznoj točci u 2000. godini kada je prosječni odrasli Hrvat imao od 8,586 dolara samo 10 godina kasnije bogatstvo prosječnog Hrvata popelo se na 25.243 dolara uglavnom zbog rasta vrijednosti nefinancijske imovine. Hrvati tako sada drže 0,05 posto svjetskog bogatstva. 
Business.hr prenosi kako 50,7 posto hrvatskih građana posjeduje između 10.000 i 100.000 dolara vrijednu imovinu, a samo 3,4 posto ima imovinu iznad 100.000 dolara. Više od 1.000, a manje od 10.000 dolara ima 37,8 posto Hrvata, a krajnje siromašnih sa imovinom ispod 1000 dolara je 8 posto Hrvata.
Prethodni članci:

arti-201010060023006
arti-201008260364006
arti-201010200002006 

U 10 godina Hrvati utrostručili svoje bogatstvo

Postroll

Preroll

Što se to događa na financijskom tržištu: Trebamo li strahovati od urušavanja bankarskog sustava?

Credit Suisse, kriza

Novac

Članak

Maja Mahovlić

Banka Credit Suisse u velikim problemima: Dionice joj pale za 20 posto, ECB istražuje izloženost

Banka Credit Suisse u velikim problemima: Dionice joj pale za 20 posto 

Svijet

Danas.hr/HINA

Ekspert koji je najavio propast Lehman Brothersa: 'Credit Suisse će biti sljedeća velika banka koja će propasti'

Silicon Valley Bank

Danas.hr

Moćna švicarska banka služila diktarima i kriminalcima,

profimedia-0653388572.jpg

POZNATA BANKA UVODI NEGATIVNU KAMATNU STOPU: Dakle, naplaćivat će klijentima koji kod njih štede. Ali, ima jedna caka...

<para>This illustration picture taken on February 12, 2016 in Paris shows several 500 Euro notes displayed in an arrangement. 
The European Central Bank will take a decision soon on whether to keep printing 500-euro banknotes, with the arguments for doing so becoming "less and less convincing", a top-ranking official said on February 11, 2016. / AFP PHOTO / MIGUEL MEDINA</para>

#credit suisse

Ekspert u razgovoru za Net.hr odgovorio na sva ključna pitanja: Zašto su moćne banke propale, kako će se razvijati kriza i čeka li nas potpuni krah?

Ekspert u razgovoru za Net.hr odgovorio na sva ključna pitanja: Zašto su moćne banke propale, kako će se razvijati kriza i čeka li nas potpuni krah?

Banka Credit Suisse u velikim problemima: Dionice joj pale za 20 posto nakon što je njen najveći dioničar objavio jednu vijest

Banka Credit Suisse u velikim problemima: Dionice joj pale za 20 posto nakon što je njen najveći dioničar objavio jednu vijest

Ekspert koji je najavio propast Lehman Brothersa ima novo predviđanje: 'Otkrit ću vam koja će velika banka sljedeća bankrotirati'

Ekspert koji je najavio propast Lehman Brothersa ima novo predviđanje: 'Otkrit ću vam koja će velika banka sljedeća bankrotirati'

Moćna švicarska banka služila diktatorima i kriminalcima, okretali 100 milijardi franaka

Moćna švicarska banka služila diktatorima i kriminalcima, okretali 100 milijardi franaka

Dakle, naplaćivat će klijentima koji kod njih štede. Ali, ima jedna caka...

Dakle, naplaćivat će klijentima koji kod njih štede. Ali, ima jedna caka...

Credit Suisse će isplatiti Amerikancima 5,28 milijardi dolara

Credit Suisse će isplatiti Amerikancima 5,28 milijardi dolara

Hrvatska se našla u zanimljivom društvu 'srednje bogatih' zemalja?!

Hrvatska se našla u zanimljivom društvu 'srednje bogatih' zemalja?!

Bankari odnijeli veliku pobjedu na sudu u New Yorku

Bankari odnijeli veliku pobjedu na sudu u New Yorku

Više tvornica automobila u Europi morat će se zatvoriti

Više tvornica automobila u Europi morat će se zatvoriti

U 10 godina Hrvati utrostručili svoje bogatstvo

U 10 godina Hrvati utrostručili svoje bogatstvo