Unatoč najgoroj recesiji koja je pogodila svijet od 1930., u posljednjih deset godina prosječni stanovnik ove planete povećao je svoje bogatstvo 72 posto, a prosječni Hrvat svoje je bogatstvo utrostručio. Podaci su to Svjetskog izvještaja o bogatstvu, koji je izradila švicarska banka Credit Suisse.
U njima stoji kako 4,4 milijarde odraslih ljudi na planetu posjeduje imovinu vrijednu 194,5 bilijardi dolara, što znači da na svakog stanovnika svijeta, kada se od imovine oduzmu dugovi, prosječno otpada vrijednost od 43.800 dolara. No, u realnosti više od polovice svijeta nema čak niti 4000 dolara vrijednu imovinu. Tri milijarde ljudi nema više od 10.000 dolara dok se ultrabogataši broje u desecima tisuća. Prema tome imamo, piše Business.hr, malo više od 1.000 milijardera i 80.000 ultrabogataša s imovinom većom od 50 milijuna dolara. Onih najsiromašnijih, čija imovina ne prelazi 1.000 dolara je 1,1 milijardu, odnosno četvrtina svijeta.
Iako se najbogatijom zemljom smatra SAD, imovina prosječnog Kanađanina teža je od one Amerikanca za 46.929 dolara i vrijednost joj doseže 94.700 dolara.
Na listi Credit Suissea Hrvatska se našla u grupi sa "zadovoljavajućim" bogatstvom po stanovniku. Unatoč lošoj polaznoj točci u 2000. godini kada je prosječni odrasli Hrvat imao od 8,586 dolara samo 10 godina kasnije bogatstvo prosječnog Hrvata popelo se na 25.243 dolara uglavnom zbog rasta vrijednosti nefinancijske imovine. Hrvati tako sada drže 0,05 posto svjetskog bogatstva.
Business.hr prenosi kako 50,7 posto hrvatskih građana posjeduje između 10.000 i 100.000 dolara vrijednu imovinu, a samo 3,4 posto ima imovinu iznad 100.000 dolara. Više od 1.000, a manje od 10.000 dolara ima 37,8 posto Hrvata, a krajnje siromašnih sa imovinom ispod 1000 dolara je 8 posto Hrvata.
Prethodni članci:
arti-201010060023006
arti-201008260364006
arti-201010200002006
