Što više vremena mlade odrasle osobe provode na društvenim medijima poput Facebooka ili Twittera, to su veće šanse da će biti depresivni, pokazuju rezultati istraživanja izvršenog u Školi medicine Sveučilišta u Pittsburgu.
Znanstvenici kažu da društveni mediji pojačavaju 'ovisnost internetom', predloženim psihijatrijskim stanjem blisko povezanim s depresijom.
Ovo bi otkriće moglo pomoći kliničkim intervencijama u liječenju depresije, za koju se smatra da bi mogla postati vodeći uzrok invalidnosti u razvijenim zemljama do 2030-tih.
"S obzirom da su društveni mediji postali tako integrirana komponenta ljudske interakcije, bitno je prepoznati važnost balansa, kako bi se potaknulo pozitivno korištenje, dok bi se istovremeno preusmjeravalo dalje od problematičnog korištenja", rekao je Brian Primack, direktor Pitt's Center for Research on Media, Technology and Health.
"Moguće je da su ti ljudi već ionako depresivni te se stoga više okreću društvenim medijima kako bi ispunili prazninu", dodaje vodeća autorica Lui yi Lin sa Sveučilišta u Pittsburghu. Dodaje kako vjerojatno izlaganje društvenim medijima isto prouzrokuje depresiju, zbog čega osobe opet osjećaju samo još veću potrebu za njima.
Lin upozorava kako izlaganje izrazito idealiziranim životima drugih ljudi na takvim medijima stvara osjećaje zavisti i iskrivljeno uvjerenje kako drugi vode stretnije i puno uspješnije živote.
Istraživanje je otkrilo i kako sudjelovanje u aktivnostima koje nemaju prevelikog značenja na društvenim medijima može stvoriti dojam 'uludo potrošenog vremena' koje dodatno negativno utječe na raspoloženje.
Provođenje veće količine vremena na društvenim isto tako povečava rizik od negativnih interakcija, poput raznih cyber-nasilnika, što isto može prouzročiti osjećaj depresije.
Radi se o prvom velikom istraživanju o povezanosti između brojnih društvenih medija i depresije.
Priješnje manje studije na tu temu imale su mješovite rezultate, zbog ograničenja prouzrokovanih premalim brojem ispitanika ili fokusiranjem isključivo na jedan društveni medij, umjesto široke palete koju koriste današnji mladi ljudi poput Facebooka, YouTubea, Twittera, Instagrama, Tumblra, Redditta, ili Pinteresta.
Neki su društveni mediji već i sami krenuli s preventivnim mjerama. Na primjer, kada osoba pretražuje Tumblr za tagove koji ukazuju na mentalnu krizu, poput 'depresivno', 'samouilačko' ili 'beznadno', stranica ih prebacuje na poruku koja počinje sa "Sve je OK?" i na kojoj se nalaze linkovi za pomoć.
A prije godinu dana Facebook je testirao mogućnost anonimne prijave prijatelja sa zabrinjavajućim postovima. Oni bi zatim primili poruke na kojima bi se izražavala zabrinutost, kao i preporuka da popričaju s prijeteljem ili linijom za pomoć.
