Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Dronovi – sve cesci alat novinara, ali paparazzi ne smiju s njima snimati poznate i slavne

Snimanje iz zraka plamtecih barikada na Majdanu, sredisnjem trgu prodemokratskih prosvjeda u Kijevu ili pracenje skijaskog spusta na sportskim natjecanjima jednostavnije je zahvaljujuci dronovima kojima se sve vise koriste televizijske kuce, no zakonska regulativa za njihovu uporabu kaska za praksom.

Brojni televizijski kanali, medu njima BBC, Russia Today, francuski TF1, zadnjih su godina nabavili dronove i uvjezbali snimatelje u sluzenju tim letjelicama na daljinsko upravljanje sireci granice njihove primjene koja se ranije svodila na vojsku i filmsku industriju.

Thomas Hannen, producent medunarodnog servisa u BBC-ju nabraja da su od 2013. dronove rabili za snimanje u (africkoj drzavi) Togu, za emisiju o Aralskom jezeru i snimanje suma u Brazilu.

Jeftini i jednostavni za uporabu

Prednost dronova je jednostavna uporaba i pristupacna cijena. Osnovni modeli bez kamere dostupni su vec za nekoliko stotina eura.

Za televizijsku kucu cijena je vazna jer dan snimanja dronom stoji izmedu “2000 i 3000 eura”, a za helikopter valja izdvojiti 20.000, objasnjava Pierre Froutillan iz tvrtke Alithcam, specijalizirane za snimanje iz zraka.

Dron ne moze zamijeniti helikopter, ali moze “nadlijetati nepristupacne zone, moze ‘liznuti’ fasade i krovove”, kaze Nicolas Charbonneau iz informacijskog programa francuske televizije TF1.

Dron moze snimati krajobraze, spomenike i ‘vruce’ teme u podrucjima izvan dosega, poput ratne zone i prirodnih katastrofa. Russia Today je tako snimala bespilotnom letjelicom prosvjede protiv rasizma u Fergusonu u Sjedinjenim Drzavama.

TF1 ih rabi “za snimanje oluja, poplava, mecava ili prometnih zastoja”, kaze Charbonneau.

Dodaje da se sve vise razmislja o njihovoj uporabi za snimanje ekstremnih sportova.

Zakonska regulativa uporabe dronova

Uporaba dronova zakonski je regulirana pa se, primjerice, u Francuskoj i Spanjolskoj brani nadlijetanje “naseljenih zona” i osjetljivih mjesta.

U Svicarskoj su pak pocetkom veljace tri novinara BBC-ja bila privedena u skijalistu Davosu jer su u zabranjenoj zoni snimali Europski gospodarski forum.

Vojska Sjedinjenih Drzava mnogo se koristila bespilotnim letjelicama u Afganistanu, no oklijeva odobriti ih za uporabu u domovini.

Od sijecnja su ipak mreza CNN i drugi mediji poceli testirati njihovu upotrebljivost u izvjestavanju.

Francusko zakonodavstvo nalaze da se od nadlezne policijske uprave zatrazi odobrenje za svako koristenje drona. No zadnjih mjeseci cesto ilegalno nadlijetanje pojedinih dijelova Pariza, a prije toga i jedne nuklearne elektrane te drugih osjetljivih mjesta moglo bi nagnati vlasti da poostre zakon.

Paparazzi su specifican segment novinarske profesije te je njihov rad, kad je rijec o bespilotnim letjelicama, posebno ureden. Zato je americka savezna drzava Kalifornija nedavno donijela zakon kojim zabranjuje paparazzijima uporabu dronova za snimanje poznatih osoba.

Prosle godine jedan se paparazzo kanio koristiti dronom za snimanje svadbe Kim Kardashian, zvijezde reality showa, no odustao je kada je vidio konfiguraciju terena te je unajmio helikopter.

“Zatim sam prodao svoj dron”, kazao je Sebastien Valiela, paparazzo poznat po tomu sto je razotkrio ljubavnu vezu francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i glumice Julie Gayet.

Povratak na Net.hr