Zakon u parlamentarnu raspravu ide u travnju i trebao bi biti odobren do srpnja ove godine. Njime bi se zamijenila Direktiva iz 1991. godine koja je donesena još u u eri kada su internet i mobilni telefoni jedva postojali.

"Suočeni smo s terorističkom prijetnjom bez presedana, ali ne samo time", rekao je premijer Manuel Valls. "Moramo se zaštititi i od špijunaže, industrijske špijunaže i organiziranog kriminala. Obavještajne službe su prioritet ove vlade".

Dok francuska policija i obavještajne agencije špijuniraju mobilne telefone građana, presreću e-mailove i prate web stranice, oni to čine bez jasnog pravnog okvira.

Zakon propisuje pravila o tome kako istražitelji mogu iskoristiti telefonske linije, pronalaziti ljude preko mobilnog telefona, presrestati e-mailove, snimati tajne fotografije i ulaziti u domove kako bi postavili skrivene mikrofone. Nakon terorističkih napada u Parizu u siječnju, Vlada je objavila da će u iduće tri godine u obavještajne službe zaposliti dodatnih 2.680 ljudi.

"Francuska je jedna od posljednjih demokracija koja nema okvirni zakon za sve njezine obavještajne službe", rekao je Valls. "Vlada želi stati na kraj toj nenormalnoj situaciji."

Valls inzistira na tome da ovaj novi zakon nije francuska verzija američkog zakona "Patriot Act" te da će svaki oblik nadzora i prisluškivanja biti odobren i pod nadzorom neovisnih tijela.

"Neće biti masovnog nadzora", obećao je francuski premijer.