Špijunaža, sabotaža, krađa podataka - ovi pojmovi su bili razlog mnogih besanih noći šefova tvrtki i prije pojave interneta. Digitalna era im je donijela još veće glavobolje. Jer dok su nekada fascikle morale biti fizički prokrijumčareni iz ureda, danas je za to dovoljan jedan klik mišem, piše Deutsche Welle.
Počinitelji su "obični" kriminalci, ali često se i tajne službe zanimaju za planove i proizvode inovativnih tvrtki. Njemačka udruga koja predstavlja poduzeća digitalne ekonomije Bitkom procjenjuje se šteta koju godišnje digitalni napadi prouzroče njemačkim tvrtkama kreće oko 51 milijardu eura. Taj podatak proizlazi iz studije predstavljene u četvrtak (16.4.) u Berlinu.
Radi se o najsveobuhvatnijem empirijskom istraživanju provedenom na ovu temu, naglasio je predsjednik Bitkoma Dieter Kempf. U okviru njega je kontaktirano oko 5.000 poduzeća, 1.074 je odgovorilo na upit. Rezultati telefonskih anketa provedenih u siječnju i veljači u osnovi potvrđuju već poznate dijagnoze. Tvrtke svih veličina su izložene ogromnoj opasnosti od digitalnih napada.
Strah nakon afere oko NSA-a
Više od polovice ispitanih tvrtki (51 posto) je u posljednje dvije godine bilo pogođeno cyberskim napadima. Još dodatnih 28 posto vjeruje da su bile žrtve virtualnih napada, iako za to nemaju dokaza.
"Vjerujem da je za to malo odgovorna i afera oko NSA-a", objašnjava ovu sumnjičavost šef Bitkoma Kempf. No, što god bio razlog tome, činjenica je da među tvrtkama raste strah od cyberskih napada.
Kada se analiziraju pojedine branše, vidi se da je automobilska industrija sa 68 posto omiljeni cilj cyberskih "terorista". To je zato što se radi "o vrlo inovativnoj branši", objašnjava Kempf. Isto važi i za kemijske i farmaceutske koncerne (66 posto). Neznatno manje je ugrožena finacijska i osiguravajuća branša (60 posto) u kojoj važnu ulogu igra krađa identiteta. S osjetljivim informacijama o mušterijama poput brojeva kreditnih kartica i lozinki kriminalci se mogu brzo domoći velikih svota novca.
Kada djelatnici postanu kriminalci...
Procjenjena šteta od oko 50 milijardi eura sastoji se od različitih komponenata. Najveći udio čine plagijati, zatim povrede zaštićenih patenata i gubici u tržišnoj utakmici. Počinitelji su često djelatnici samih tvrtki, aktualni i bivši. Oni su, kaže Kempf, "najveći resurs, ali i najveći rizik" za poduzeća. Manje briga mu zadaju "hobi-hakeri iz podruma". Oni se više hvale sa svojim uspješnim digitalnim krađama po sumnjivim forumima i stranicama, nego što stvarno nanose gospodarsku štetu poduzećima.
Kempf vidi problem i u činjenici da žrtve digitalnih napada često ustručavaju prijaviti što im se dogodilo nadležnim državnim institucijama iz straha od narušavanja imidža, kao i od straha od nestručnosti i nepoznavanja materije kod policije i drugih tijela. Ali udruga Bitkom smatra da je ovaj potonji neutemeljen. Postoje, upućuje on, primjeri za vrlo uspješnu suradnju s kriminalističkim uredima u više saveznih zemalja. Predsjednik Bitkoma ne smatra da treba pooštriti zakone da bi borba protiv cyber-kriminala bila uspješnija. Zakon za IT-sigurnost koji njemačka savezna vlada priprema je, prema njegovom mišljenju, dobar temelj za nju.
