Dubrovčanka Lucija Neal zajedno sa suprugom izdaje apartmane u naselju Sustjepan, kao i mnogi drugi mještani. Ali ono po čemu su jedinstveni, ne samo u tom gradu, već i u regiji, jest mogućnost plaćanja virtualnim novcem - bitcoinom.
Iako za plaćanje bitcoinom nude 10 posto popusta za smještaj, još nitko od gostiju nije odlučio posegnuti u 'virtualni' džep, ali je bilo nekoliko upita, kaže za Al Jazeeru ova poduzetnica i vlasnica apartmana.
"Moj suprug je programer i prati novitete u digitalnom svijetu, a oboje smo zainteresirani za dizajn novčanog sustava. Bitcoin ima ogroman potencijal i htjeli smo poduprijeti valutu i projekt, a kako se povećava broj ljudi i tvrtki koje prihvaćaju bitcoin, tako on dobiva na snazi i pouzdanosti pa smo se odlučili uključiti i biti dio mreže", objašnjava Neal, koja je i predsjednica udruženja Budućnost novca.
Nakon što su uveli mogućnost takvog plaćanja, mediji širom svijeta pisali su o njima, jer, slažu se stručnjaci, sve što je vezano za bitcoin je vijest.
Dobru reklamu, ali ne i toliko bitcoina, dobile su i druge, rijetke kompanije i ugostitelji u regiji koji su napravili takav potez. U Hrvatskoj je to portal Honorarniposao.net koji se bavi trgovinom web-domenama, u Srbiji restoran Apetit te e-gimnazija u Novom Sadu koja nudi plaćanje školarine virtualnom valutom. U ostalim zemljama u regiji za sada nije bilo takvih ponuda, budući da je bitcoin mnogima na ovim prostorima još nepoznanica.
Radi se, zapravo, o decentraliziranoj digitalnoj valuti, bez novčanica i kovanica, a za razliku od one klasične, koju države mogu porezima, zakonima i drugim mehanizmima stabilizirati, bitcoin nema određenu instituciju koja ga kontrolira. S njim se trguje potpuno anonimno, bez posredstva banaka i bez provizije. Zaštićen je od inflacije matematičkom funkcijom, koja onemogućuje da njegova količina naraste iznad 21 milijuna.
Povećanje vrijednosti za 2.000 posto
Međutim, od početka njegovog korištenja bitcoin okružuju mnoge kontroverze, od pokušaja da se otkrije misterija tko je zapravo njegov 'tvorac', pa nedavne smrti Amerikanke koja je vodila kompaniju za razmjenu ove valute u Singapuru, do same vrijednosti bitcoina, koja varira iz dana u dan.
Prema mišljenju Borisa Prpića, osnivača foruma Bitcoin.rs, radi se o revolucionarnom, novom tipu novca - kriptovaluti. "Revolucionarno je to što ga nitko ne kontrolira, sve je matematički predefinirano i nitko nije u stanju da 'doštampa' nove bitcoine. Pošto je broj bitcoina ograničen, to mu daje vrijednost, jer ljudi misle da će mu vrijednost znatno porasti", objašnjava Prpić.
Međutim, vrijednost ove valute veoma je nestabilna - sredinom listopada jedan bitcoin iznosio je 150 dolara da bi početkom prosinca dosegao apsolutni rekord s 1.238 dolara vrijednosti. Trenutačno vrijedi nešto više od 600 dolara.
Vrijednost mu je pala kada je u veljači ugašen MT Gox, najveći servis za trgovinu i razmjenu digitalne valute koji je obavljao 70 posto globalnih transakcija, nakon što je zbog sigurnosnih propusta ukradeno 744.000 bitcoina, što je tada bila vrijednost od nekih 254 milijuna eura.
Ekonomist Dejan Cvjetković za Al Jazeeru kaže da se vrijednost bitcoina bazira isključivo na logici ponude i potražnje.
"Je li moguće da nešto podigne svoju vrijednost za 2.000 posto u nekoliko mjeseci, a da u isto vrijeme nitko pojma nema što realno za tu vrijednost dobiva? Uzmimo primjer dionica koje vrijede 100 eura. Tko kupuje tu dionicu, a da prije toga nije dobro proučio fundamentalne pokazatelje, odnosno precizno utvrdio što u tu vrijednost ulazi? Kod amaterskog kupovanja, kupuje je pohlepa kupca koji je 'primijetio' ili načuo da će ta dionica sutra vrijediti 150 eura. I tako mnoštvo takvih kupaca podiže vrijednost dionice, a da je realna vrijednost, možda, i samo 10 eura ili manje. Kod bitcoina ne postoji čak niti ta, nazovimo je 'realna vrijednost', već se cijena bazira na zraku i budućim prognozama", smatra Cvjetković.
'Rudarenje' digitalnih novčića
Prema njegovim riječima, početkom ove godine u opticaju je bilo 12 milijuna bitcoina, a više od polovine vrijednosti ove valute nalazi se u rukama manje od 1.000 ljudi koji joj kontroliraju vrijednost.
"Dodatno, preko milijun ljudi posjeduje ostalu polovicu vrijednosti. To nas dovodi do činjenice da samo 0,09 posto vlasnika bitcoina u potpunosti kontrolira te vodi izmišljenu valutu", kaže Cvjetković.
Ovi vlasnici bitcoina do njega su dolazili na više načina - direktnom kupovinom od neke osobe putem internetskih stranica koje funkcioniraju kao oglasnici, putem burze bitcoina ili najkompliciranijim načinom, takozvanim 'rudarenjem' bitcoina.
Kako kaže Prpić, rudarenje je proces verifikacije transakcija u bitcoin mreži. "Pošto nema centralnog tijela koje bi se brinulo o tome, sistem je napravljen da svatko može da se bavi time i kao nagradu dobije određenu količinu bitcoina", dodaje.
Cvjetković objašnjava da su za korištenje bitcoina izmišljeni sistemi kriptiranja koji se pokreću na kompjutoru određenim programima koji se javno mogu skinuti s interneta.
"Program počinje sa traženjem bitcoina po cijelom svijetu, odnosno rješavanjem određenih matematičkih zadataka, što se zove rudarenje. Prije toga je potrebno otvoriti 'novčanik' na nekom od servera koji nude tu uslugu i sve što se 'iskopa', odnosno 'izrudari' smješta se u taj novčanik", objašnjava Cvjetković.
Dodaje da za uspjeh nije dovoljno imati jedan, već više kompjutora, spojenih u seriju, koji troše dosta električne energije, tražeći rješenja algoritama po webu.
Bitcoinom do svemira
Dok jedni bitcoin zagovaraju kao novac budućnosti, drugi misle da je sve to prevara i da će završiti kao prethodni pokušaji uvođenja digitalne valute.
Jedan od njih je i Cvjetković koji smatra kako je, ako se u obzir uzme da je u proteklih nekoliko godina propalo mnoštvo virtualnih burzi koje su se bavile bitcoinom, "očito u pitanju standardna prevara, samo još jedna od mnogih na internetu".
"Na webu se već godinama koristi mnoštvo različitih načina virtualnog plaćanja, no svaka u pozadini ima stabilnu i čvrstu valutu, te jednog dana, možda, i neka izmišljena valuta zaživi dulje. No, to svakako neće biti bitcoin, kao što nije niti ripple, peercoin, dogecoin, namecoin, mastercoin, primecoin, koji su novi pokušaji uvođenja valute na webu", kaže Cvjetković.
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bitcoin-groznica-siri-se-regijom
