Dvanaest bogatih europskih klubova postiglo je u kasno u nedjelju dogovor o osnivanju novog nogometnog natjecanja Superlige u kojoj bi sudjelovalo 20 klubova. To je razbjesnilo nogometnu javnost, a Uefa je zaprijetila sankcijama za te klubove. U ponedjeljak se u Montreuxu održao sastanak Izvršnog odbora Uefe. Glavna tema je bila promjena formata Uefinih klupskih natjecanja poslije 2024., ali su raspravljali i o vijesti koja je zatresla nogometnu Europu.
Predsjednik Uefe Aleksander Čeferin potvrdio je nakon sastanka kako igrači koji će sudjelovati u Superligi neće moći nastupati na svjetskim i europskim prvenstvima te da neće moći igrati za svoje reprezentacije.
“Mogu samo naglasiti kako smo još više ujedinjeni oko sramotnog i sebičnog prijedloga tih klubova i ništa više. Ujedinjeni smo protiv tog projekta. Ujedinjeni smo u borbi protiv ovog besmisla od projekta”, poručio je.
“Uefa tu nije samo zbog novca, a Superliga jeste. Uefa 90 posto sredstava reinvestira u nogomet i kao takve ih distribuira. Radi se o interesima nekolicine. Osnovni princip se ne može mijenjati, solidarnost je nešto vječno, ali za neke ljude ona ne postoji. Jedina stvar koja ih zanima su novci u njihovim džepovima. Želim zahvaliti cjelokupnoj nogometnoj obitelji i klubovima, osim tih 12. S tom idejom pljunuli su svima u lice koji vole nogomet. Nećemo im dozvoliti da nam ukradu nogomet”, dodao je. Nije međutim znao reći do kada će vrijediti zabrana igračima da igraju u Uefinim natjecanjima.
“Moramo učiniti sve što možemo, sve što je u našoj moći za to da Superliga nikada ne urodi plodom”, naglasio je Čeferin.
UEFA President Aleksander Ceferin (Slovenia) Bayern Munich v Paris Saint-Germain, UEFA Champions League Quarter-finals, Football, Allianz Arena, Munich, Bavaria, Germany - 07 Apr 2021,Image: 604210269, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia
Što je s Hrvatima u Superligi?
No, što konkretno ova zabrana UEFA-e znači za hrvatske igrače koji igraju u klubovima osnivačima Superlige?
Ova zabrana mogla bi teško pogoditi izbornika Zlatka Dalića. Naime, Mateo Kovačić, Ante Rebić, Ivan Perišić, Marcelo Brozović, Luka Modrić, Šime Vrsaljko i Ivo Grbić igraju za klubove koji sudjeluju u Superligi, a ako Uefa i Fifa ostanu dosljedne i zabrane nastupe u reprezentacijama svim igračima koji će sudjelovati u tom natjecanju, onda će Hrvatska imati ogroman problem jer bi ostao bez većine ključnih igrača.
Čeferin nije konkretizirao kada bi zabrana trebala stupiti na snagu, ali nagađa se kako bi to moglo biti sljedeće sezone, a to znači da Hrvatska neće moći računati na ove igrače u nastavku kvalifikacija za SP u Kataru 2022. godine, kao niti na samom prvenstvu.
Isto tako, u Superligi je, za sada, samo 12 klubova, a treba ih biti 20, što znači da bi se tu moglo naći još hrvatskih reprezentativaca koji igraju po "ligi pet" ili nekim jačim klubovima koji ostvaruju kriterij za ulazak u najelitnije nogometno natjecanje.
27.03.2021., stadion HNK Rijeka, Rijeka - Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo u Katru 2022., skupina H, 2. kolo, Hrvatska - Cipar. Luka Modric. Photo:
Format Superlige
U novom natjecanju sudjelovali bi španjolski Real Madrid, Barcelona i Atletico Madrid, zatim engleski Arsenal, Chelsea, Tottenham, Liverpool, Manchester City i Manchester United, te talijanski Juventus, Milan i Inter. Oni su pozvali još Bayern, BVB i PSG da im se priključe u projektu, kojim bi zatim upravljalo tih 15 osnivača, ali oni su ih odbili, tako da se još ne zna tko će im se priključiti. Još pet klubova bi se kvalificiralo za tu ligu temeljem rezultata u nacionalnim prvenstvima uoči te premijerne sezone, premda nije navedeno iz kojih bi država bili.
Utakmice bi se igrale tijekom tjedna a klubovi bi vikendom nastupali u svojim nacionalnim prvenstvima. Sezona bi počinjala u kolovozu te bi klubovi bili podijeljeni u dvije skupine po 10 momčadi. Svaka bi momčad odigrala sa svakom iz skupine po jednu utakmicu doma i u gostima, a onda bi po najbolje tri iz obje skupine ušle u četvrtfinale. Njima bi se kroz doigravanje priključile još dvije momčadi koje su u regularnom dijelu završile na četvrtom i petom mjestu. U četvrtfinalu i polufinalu bi klubovi igrali po utakmicu doma i u gostima dok je u finalu zamišljen jedan susret na neutralnom terenu.
