U svakom sportu postoje ekipe koje su poput orlova. Kada im dopustite da lete i kada su visoko, teško ćete ih skinuti i postat će dominanta životinja koju je teško oboriti. No kada im odsiječete krila postaju bespomoćni i nemaju gotovo nikakvu funkciju. Reprezentacija Srbije opravdala je svoj nadimak i u posljednjih nekoliko mjeseci pokazala koliko visoko mogu letjeti, ali i koliko nisko mogu pasti.
Srbija je na turnir ispraćena s nerealnim optimizmom. Pobjeda protiv Portugala u kvalifikacijama još uvijek je držala euforiju, a sjajna forma najvažnijih igrača iz vikenda u vikend gomilala je razloge za optimizam. Govor tijela igrača u pripremnim utakmicama za Svjetsko prvenstvo i u prve dvije utakmice u Katru pokazao je kako ni oni nisu uvjereni da su ono što su ih mediji u Srbiji predstavili. Smatralo se kako će Srbija konkurirati Brazilu koji je na prvenstvo došao kao realan favorit. Srbija ima kvalitetnu momčad punu odličnih pojedinaca, sve osim poraza protiv Brazila bilo bi veliko iznenađenje.
Loše predstave u prve dvije utakmice
Srbija je dala sve od sebe, dobro zatvorila svoj gol u prvom poluvremenu no na kraju ipak nije izdržala protiv generalno bolje momčadi. Brazil je prekvalitetna momčad i previsoko puca da bi kiksao utakmicu protiv momčadi koja joj ne može ofenzivno parirati i koja je svoju igra temeljila na zatvaranju sredine terena. Srbija je dobro odradila ono što je izbornik Dragan Stojković zamislio no individualna kvaliteta je presudila. Iako u nekakvom objektivnom pogledu ovaj poraz nije veliko zlo i nešto neočekivano, atmosfera u Srbiji kao da se raspala. Iako se cijelo vrijeme pričalo kako momčad predvođena legendarnim i karizmatičnim izbornikom ima dobru kemiju i kako u momčadi vlada dobra atmosfera. Cijela ta priča prodrmana je nakon poraza od Brazila no i dalje se vjerovalo kako će Srbija na ovom prvenstvu pokazati svoju kvalitetu.
Utakmica protiv Kameruna pokazala je da se Srbija nije pomaknula smjesta posljednjih nekoliko godina. Kamerun je objektivno slabija momčad i pobjeda Srbije bila je očekivana. Vodstvo Kameruna poništeno je s dva ekspresna gola i stvari su izgledale jako dobro. Mitrović je dodatno učvrstio vodstvo i sve je izgledalo bajno. Deset minuta trajala je bajka Srbije i uvjerenje kako je Srbija jaka momčad koja će protiv neuvjerljive Švicarske tražiti prolaz dalje. Aboubakar sjajnim lobom i Choupo-Moting nakon identične akcije kao i kod drugog gola izjednačili su utakmicu i srušili snove Piksijevim orlovima. Dvije greške dovele su Kamerunce do boda s kojim mogu biti jako zadovoljni, dok je Srbija još više izgubila vjeru u svoju reprezentaciju.
Srbija nije izgradila kult reprezentacije
Kult reprezentacije osnova je dobrog nastupa na velikom natjecanju. On se gradi godinama, dobrom atmosferom i dobrim rezultatima. Hrvatska je reprezentacija koja može biti uzor drugima što se tića pitanja kulta reprezentacije. Dobra atmosfera koja se ne urušava nakon jednog lošeg rezultata najveći je forte našeg kolektiva, no ono što je najvažnije, godinama se nije pojavila priča kao ona koja je počela kružiti o atmosferi u srpskoj reprezentaciji.
Iako je sve još uvije tek "sočan trač", priča oko fizičkog sukoba između dva igrača i loše atmosfere sve je izglednija. Navodno petljanje Dušana Vlahovića sa ženom suigrača priča je koja govori o nestabilnosti unutar kolektiva. Tamošnji mediji navodno su dobili direktivu da se o cijeloj stvari ne piše dok se momčad ne vrati iz Katra tako da je i dalje sve stvar nagađanja i principa "rekla-kazala".
Bila ova priča istinita ili neistinita ona se nije trebala uopće pojaviti. Takvim stvarima nije mjesto u kolektivu i pristup prema van ne smije odavati da se takve stvari događaju ako se uopće događaju, odnosno ne treba nikome dati povoda da se takva laž uopće izmisli. Piksi se potrudio stvoriti atmosferu u jako teškom okruženju. Euforičnost srpskih medija ususret prvenstvu nadišla je čak i njihove gabarite, a stanje nacije bilo je takvo da se u nekim kladionicama u ponudi našla oklada u kojoj se može kladiti na to hoće li Srbija u finalu prva imati loptu, te hoće li njihov najbolji igrač Aleksandar Mitrović jesti pizzu u svlačionici nakon finala kao što je napravio nakon rušenja Portugala u kvalifikacijama.
Odrezana su im krila ali i dalje se mogu spasiti
Naravno da je sve to dio marketinške predstave i cirkusa koji se održavao u pripremi za Svjetsko prvenstvo, no takve stvari definitivno utječu na stav dijela građana prema reprezentaciji. No baš je taj cirkus doveo do ovog pada Orlova. Sve je bilo malo previše euforični i nerealno prikazno da bi bilo istinito. Javnost se u Srbiji silno htjela uvjeriti kako je Piksijeva momčad jedan od favorita za osvajanje prvenstva i kako će cijelom svijetu pokazati svu silinu srpskog nogometa.
Iako je sve izglednije da će Švicarska uzeti bod i proći skupinu kao drugoplasirana momčad, postoji mogućnost da Srbi cijelu ovu priču iskoriste u svoju korist i pokažu da i dalje imaju jaku reprezentaciju. Kult reprezentacije u koji su se toliko kleli prije prvenstva sada može doći na svoje. Hrvatska je pokazala kako loš rezultat u prvoj utakmici i "prijetnje" izbornika Kanade može iskoristiti u svoju korist. To mogu samo velike reprezentacije. Srbija je zasad razočarala, napravila loš rezultat i u utakmici protiv Švicarske će se dodatno zakucati na dno ili ponovno vinuti u visine.
Sva ta euforija dala je Srbiji ogromna krila i Orlovi su poletjeli visoko. Vinuli su se u nebesa i odletjeli do Katra kao jaka momčad. Poraz protiv Brazila malo ih je prizemljio no i dalje su ostali u zraku. Kamerun im je počupao perje, a trač koji se pojavio otkinuo krila. Srbija pada prema tlu i samo ih čudo može spasiti.
