Jedan od najboljih golmana HNL-a Kristijan Kahlina u ponedjeljak se priključio Ludogorecu kojeg vodi bivši trener Goričana Valdas Dambrauskas, a gdje je iz HNK Gorica došao na posudbu na tri mjeseca, odnosno do kraja sezone, uz mogućnosti otkupa ugovora.
Čovjek koji je postavio rekord u povijesti HNL-a po broju uzastopnih utakmica. Nanizao je 151 bez da je ijednu preskočio zbog ozljede, bolesti ili kartona, tako ima novi klub u kojem se želi dokazati. Gorica bi, prema 24sata, sa svim bonusima trebala dobiti i do milijun eura odštete. Inače, 1,30 milijuna eura vrijednost je Kahline u ovom trenutku prema Transfermarktu.
12.12.2020., Gradski stadion, Velika Gorica - Hrvatski Telekom Prva liga, 15. kolo, HNK Gorica - NK Osijek. Kristijan Kahlina Photo: Marko Prpic/PIXSELL
'Doveden sam ovdje da branim'
Javio nam se Kristijan Kahlina u petak rano ujutro kako bi za Net.hr podijelio prve dojmove svoje nove nogometne sredine, ali i kako bi popričali o ostalim aktualnostima. Inače, još prije tjedan dana u petak popodne Kahlina je ostao zadnji na popodnevnom treningu braneći udarce Kristijana Lovrića, te se pripremajući za nedjeljni povratnički nastup kojeg je u subotu novinarima najavio i trener Siniša Oreščanin. Nije dočekao svoj povratak u momčad nakon ozljede prsta, zbog koje je završio i na klupi.
NET.HR: Kristijan, prije svega čestitke na posudbi i odlasku u Ludogorec. Kakvi su prvi dojmovi?
KAHLINA: Stigao sam u ponedjeljak u Sofiju gdje sam bio tri dana. U utorak navečer je došla čitava momčad Ludogoreca jer smo u srijedu imali kup utakmicu protiv Carskog sela. To je tu baš u Sofiji. U srijedu je, dakle, odigrana ta utakmica i isti dan popodne smo krenuli put Razgrada, stigli smo ovdje u 11 sati navečer i tek sam jučer prvi dan bio baš u gradu i trening kampu. Kup utakmicu naravno nisam igrao jer sam tek došao, nisam poznavao ni ekipu ni ništa. Razgovarao sam s trenerom Dambrauskasom pa ćemo vidjeti, kad se otvori prilika, normalno da sam doveden da branim, da budem u najužoj konkurenciji. Jučer sam odradio prvi trening, bio je jako dobar i zadovoljan sam sa svime do sad.
NET.HR: Jeste li uspjeli vidjeti malo grad Razgrad?
KAHLINA: Iskreno, čitavo vrijeme sam u trening kampu a u Sofiji sam bio u hotelu koji je bio predodređen za čitavu momčad. Imao sam sve moguće medicinske preglede za srce, znači EKG, krv sam vadio, tako da nisam baš imao previše vremena za neko razgledavanje. No, nisam došao ovdje na tri mjeseca da bi ja išao nešto razgledavati, nego da se dokažem, trenirati, raditi, obaviti dobar posao. Dojmovi su OK u svakom slučaju, dugo sam čekao da se napravi ovakav jedan transfer, tako da me niti malo nije strah. Spreman sam 100% i sad uživam. Trening kamp u Razgradu je uistinu čudesan. Realno, u njemu možeš biti po čitav dan. Samo sam to i čekao. Sretan sam što sam ovdje, dugo sam čekao da se ovako nešto dogodi. Pogotovo u takav jedan veliki klub koji konkurira za ulazak u Ligu prvaka.
NET.HR: Kako je do došlo do toga da iz Gorice odete u Ludogorec? Poznato je kako ste u Ludogorec trebali otići još na početku zimskog prijelaznog roka, došli su vas gledati na derbi s Hajdukom kada ste bili odlični i čak zadnjih 15 minuta branili sa slomljenim prstom. No, umjesto s vama, Bugari su se dogovorili s trenerom Valdasom Dambrauskasom koji je napravio dobar posao u deset mjeseci na klupi HNK Gorica.
KAHLINA: Sve se stvarno odvilo brzo, u roku dva sata. Zaboravio sam već na ikakav transfer, kao i da je nešto otvoreno, a kamoli da sam znao da će se nešto dogoditi. Onda je došla ta subota, imali smo trening u Gorici, pripremao sam se tamo jer sam u nedjelju trebao braniti protiv Istre. Još sam nakon treninga ostao s Lovrićem čini mi se, malo dodatno vježbati šut i penale. Vraćao sam se doma i pri povratku doma, prije nego što sam ušao u stan, još u dućanu, dobio sam poziv od trenera Valdasa iz Ludogoreca, s kojim sam se i ovako čudo. Pitam sam ga kako je prošao debi, rekao mi da su pobijedili i to. I nakon normalne neke priče samo me pitao jesam li spreman doći u Ludogorec i da nemamo puno vremena za odluku. Rekao sam mu da jesam jer znam gdje idem, tj. jer idem kod njega. Kazao sam mu da sam spreman za izazov i u dva-tri sata se to riješilo.
NET.HR: Znači Dambrauskas je razlog zašto ste otišli u Ludogorec?
KAHLINA: Da, sigurno da je jedan od razloga. Jer, stvarno je rizik otići negdje na tri mjeseca na posudbu usred prvenstva. Znači, nema priprema, nema vremena za adaptaciju, nema ništa. Najveći razlog je zašto sam to prihvatio je upravo on, da vam budem iskren. Znam na koji način trenira, znam što traži, sve što je meni bitno meni je i znano o njemu. Zato je lakše se uklopiti. On je tu tek mjesec i pol dana, mi smo surađivali u Gorici deset mjeseci. Mogu, dakle, odmah pomoći dečkima od prvog dana i zato sam to prihvatio. Da sam otišao kod nepoznatog trenera u nepoznatu sredinu, bilo bi mi teže. Prvo bi morao upoznati momčad i trenera, pa on mene, steći povjerenje, a Valdas to ima i poznaje me.
'Valdas je tražio da dođem'
NET.HR: Bi li otišli u Ludogorec da Dambrauskas ne vodi momčad?
KAHLINA: Stvarno ne znam, bilo bi jako teško za takvo što. Vjerojatno onda to ne bi bila posudba. Baš je Valdas tražio da dođem i zahtijevao za mojim dovođenjem, jer su imali situaciju s golmanom. Trebali su još jednog i Dambrauskas je izričito spomenuo mene i zahtijevao da ja dođem u Razgrad. Da je bio bilo koji drugi trener, vjerojatno baš ne bi mene tražio. Ako bi me klub tražio, klub bi me vjerojatno kupio. Da me Ludogorec htio na zimu što me i htio, onda nevezano za trenera ja bi tu došao, dokazivao se, prošao pripreme itd... U ovoj situaciji, najzaslužniji za moju posudbu je Dambrauskas.
NET.HR: Kad je Dambrauskas vodio momčad Gorice, čitava momčad pa i vi kliknuli ste s njim.
KAHLINA: Imam s njim dobru komunikaciju, svi su njim, svi s njim imaju takvu komunikaciju. On je jako dobar trener. Sa svim svojim trenerima sam ostao u dobrim odnosima, i sa Jakirevićem i s Klafurićem, sve su to veliki stručnjaci. I sad sa Oreščaninom sam imao fantastičan odnos, radili smo jako dobar posao, iako nisam bio na golu. Utjecao je na dosta stvari, na momčad i na sve, ali jednostavno s Valdasom u tih deset mjeseci smo radili čudesan posao i možda sam sebe prepoznao u tom sustavu. Neke stvari su mi se otvorile. Sviđa mi se u njegovom poslu puno tih promjena taktika. Našao sam se u tome i to me najviše privuklo, uz komunikaciju i smirenost. Ljudi ga respektiraju po njegovom znanju, trenerskom znaju.
12.12.2020., Gradski stadion, Velika Gorica - Hrvatski Telekom Prva liga, 15. kolo, HNK Gorica - NK Osijek. Ramon Mierez; Kristijan Kahlina Photo: Marko Prpic/PIXSELL
NET.HR: Kako su vas igrači dočekali?
KAHLINA: Dobro, ima jako puno stranaca, nešto slično kao i u Gorici. Normalno da ti svatko od 20 igrača neće prići i razgovarati s tobom jer se ne znamo, druga bi situacija bila da sam prešao u drugu HNL momčad gdje znam puno igrača. Ovdje je, sukladno s tim, malo teže ali normalno da moraš zaslužiti respekt igrača.
NET.HR: Spomenuli ste kamp Ludogoreca da je čudesan...
KAHLINA: Da, imaju dobre uvjete, klub je na ozbiljnoj razini. Ima tu nekoliko igrača koji su igrali u velikim klubovima. Klub je baš TOP, igrači koji su tu šest-sedam godina nemaju niti jednu lošu riječ o klubu. Od redovne plaće, uvjeta... Jedino što imaš dosta putovanja jer je Razgrad na istoku zemlje. Dosta klubova je na granici Zapada i tu ima dosta putovanja po četiri-četiri i pol sata. Zato se ide dan ranije. Možda je to jedan, jedini manji problem ali sve ostalo je vrh. Trening kamp Ludogoreca ima 4-5 travnatih terena, možeš birati na kojem ćeš trenirati. Od toga velika teretana, kuhinja, kuhar koji putuje s nama gdje god idemo, doručak, ručak, jacuzzi, hladna kupka, sauna, krio komora, velika svlačionica, neka prostorija s laserima za trening golmana i igrača. Autobus na razini Dinamovog, poput kakvog pokretnog stana da se tako nekako izrazim. Imamo duga putovanja pa autobus mora biti super. Ma sve je super, kako su me samo dočekali, kako te dočekuje oprema... Svaki čovjek, osoba zna svoj posao. Na nogometašu je samo da se koncentrira na nogomet i da bude što bolji.
Sudbina
NET.HR: Što vam je Dambrauskas kazao, što očekuje od vas?
KAHLINA: Nije, malo se zezao sa tom sudbinom kako sam branio 151 utakmicu u nizu za Goricu i sad taman sam se zadnju utakmicu ozlijedio i nisam stao na gol kad sam trebao zbog Valdasa, tako da to mora biti neka sudbina. Bane se isto tako pokazao, pa se sve tako nekako odvilo. Mene Gorica vjerojatno ne bi ni pustila da Banić nije pokazao klasu.
09.02.2020., stadion Maksimir, Zagreb - Hrvatski Telekom Prva liga, 21. kolo, GNK Dinamo - HNK Gorica. Kristijan Kahlina. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
NET.HR: Jel' vam žao što ste otišli iz HNK Gorica?
KAHLINA: Naravno, nedostajat će mi ta obiteljska atmosfera. Išao sam prije u Sloveniju u prvu ligu, imao sam 22 godine, pa mi je bilo teže iako je to bila puno manja razina od ovog sad u Ludogorecu, iako sam bio bliže doma. Nisi mogao baš ni pričati stalno sa svojima, tada nije bio rominga itd... Bilo mi je teško otići iz Gorice, bilo mi je užasno kad sam se morao s njima pozdravljati. S druge strane, točno sam znao što želim i bio sam sretan jer sam to čekao. No generalno, bio sam utučen prilikom oproštaja, emocije su me baš pogodile, pojele. Spreman sam na izazov, što god bude. Predsjednik Črnko je izašao u susret i pustio me. Imali su u klubu dosta upita za posudbu za polusezonu, iz Turske dva upita na posudbu šest mjeseci još u prosincu prošle godine. To smo sve odbili, ali ovu nismo, drugačija je situacija zbog Dambrauskasa. Ovim putem mu zahvaljujem. Što se tiče trenera Oreščanina, nije nam bilo suđeno da krenemo zajedno na terenu, ali ne gledam to tako, upoznali smo se, oni su mene upoznali, rade odličan posao, imali dobru komunikaciju i uživali radeći zajedno. Sigurno ćemo se negdje sresti. Gorica dovodi dobre trenere, jako dobre.