'KAO ONAJ TERMINATOR' /

Koliko smo blizu da se ostvari ponajveći ljudski strah? 'Svi se toga boje, ali...'

Ante Mandić pionir je IT-a u Hrvatskoj koji je slaže s definicijom Noama Chomskog koji je dao svoje viđenje o umjetnoj inteligenciji

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Dajte joj 100 metara ulice i u njoj će naći heroja ili skandal. Novinarstvo joj je strast, ne posao

Svi članci autora >

31.1.2026.

18:35

Net.hr/shutterstock

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Gostujući i podcastu Ideje na stolu, Ante Mandić, jedan od vodećih IT stručnjaka u regiji govorio je o umjetnoj inteligenciji i zauzeo stav: "To još nije inteligencija, nego savršeni stroj za plagiranje."

Mandić je čovjek koji za sebe kaže da je svoju tvrtku 1992. osnovao "iz očaja", kada se našao na vjetrometini bez posla. Iza sebe je imao obitelj - suprugu i dvoje djece - pa je prihvatio prvi posao izrade softvera za osiguravateljsku kuću u Sloveniji.

Ostalo je povijest - da je narastao do regionalnog diva s tvrtkom IN2 koju će kasnije prodati za milijune Kanađanima. On je pojam uspješnog biznismena, koji je ponikao iz siromaštva (prvih osam godina života rastao je uz petrolejku), a kasnije je postao jedan od najvećih umova Hrvatske i stručnjak za nuklearno naoružanje u bivšoj državi.

S obzirom na to da je vojne izračune radio na prvim kompjutorima ondašnje države, bio je jedan od rijetkih koji je poznavao IT što će postati temelj njegova kasnijeg biznisa.

PODCAST: IDEJE NA STOLU /

Ante Mandić i priča o stvaranju digitalnog diva IN2: 'Najviše žalim što sam ga prodao'

U podcastu Ideje na stolu, otvorili smo s njim tešku temu - hoće li umjetna inteligencija dobiti sposobnost ugroziti čovječanstvo, kao što to neki misle.

"Ja se ne bojim umjetne inteligencije zato što to još nije inteligencija“, kaže odmah na početku. Poziva se na definiciju Noama Chomskog, koji je suvremenu umjetnu inteligenciju opisao kao „usavršeni stroj za plagiranje“.

„On plagira sve ono što su ljudi napravili, ali to toliko dobro prolazi da ga ne možete tužiti zbog plagijata“, citira Mandić Chomskog i dodaje da se s tom ocjenom u potpunosti slaže.

Ogromni modeli, još veći resursi

Prema Mandiću, današnja umjetna inteligencija nije ništa drugo nego golemi statistički model koji „slaže činjenice koje pronađe na internetu“.

„To je jedan veliki leksički model (LLM - od eng. Large Language Model) koji guta strašno puno podataka. Zato su potrebni enormni resursi – struja, voda, hardver, čipovi... i da ne pričamo o Nvidiji“, objašnjava.

'LJUDI UOPĆE NISU SVJESNI...' /

Hrvat iz Metkovića čuva čovječanstvo: 'Nitko se ne priprema, a to bi nas moglo izbrisati'

Za razliku od čovjeka, koji može donijeti odluku na temelju vrlo malo informacija, umjetna inteligencija funkcionira isključivo na količini podataka. Upravo zato, smatra Mandić, ne može se govoriti o pravoj inteligenciji.

„Čovjek je inteligentan jer može zaključivati iz malo podataka. Umjetna inteligencija to ne može“, kaže.

Hype, pa razočaranje

Na pitanje kako onda tumači oglas tvoraca ChatGPT-a da zapošljavaju stručnjake koji bi radili na tome da se umjetna inteligencija ne otme kontroli i ne ugrozi čovjeka, Mandić kaže da u umjetnoj inteligenciji vidi tipičan tehnološki "hype".

"Svjedok sam mnogih tehnoloških valova posljednjih 25–30 godina. Uvijek dođe hype, svi pričaju da će to promijeniti svijet, a onda se sve malo slegne i ostane ono što stvarno ima smisla", objašnjava.

Danas je, kaže, umjetna inteligencija "postala moderna za sve" – od ozbiljnih primjena do banalnosti.

TKO BI REKAO /

AI revolucija donosi više posla za vodoinstalatere i električare? Tako kaže šef Nvidije...

"Na kraju se koristi za rezanje nano-banana ili slaganje videa gdje Vučić posjećuje vlastitu majku. Ljudi nisu svjesni da su to sve montaže“, govori kroz smijeh.

No iza šale krije se ozbiljan problem.

More lažnih informacija

Najveću opasnost Mandić ne vidi u tome da će AI postati nadljudska, nego u tome što već sada urušava povjerenje u istinu.

"Ljudi gube oslonce - više ne znaju što je točno, a što nije. Preplavljeni smo morem informacija, a većina su falsificirane ili složene tako da zvuče uvjerljivo", upozorava.

Poziva se i na Yuvala Noaha Hararija, koji tvrdi da je čak 95 posto informacija na internetu lažno.

"Lažne informacije su jeftine. Vi možete generirati deset lažnih informacija za minutu, a istina je skupa", kaže. Na pitanje kako se onda snalaziti, odgovara: "Teško."

Koliko smo blizu da se ostvari ponajveći ljudski strah? 'Svi se toga boje, ali...'

Upravo tu vidi najveću prijetnju umjetne inteligencije – u potpunom gubitku povjerenja u institucije, znanost i činjenice.

„Trump nikad ne bi pobijedio da nije bilo interneta. Demokracija se urušava jer se ljudi s ekstremnim uvjerenjima mogu lako povezati i stvoriti snagu“, smatra Mandić.

Ravna Zemlja i rendgenske oči

Kao primjer apsurda navodi situacije u kojima se na televiziji ravnopravno sučeljavaju znanstvenici i šarlatani.

„Imate ljude koji tvrde da imaju rendgenske oči i tretiraju se ozbiljno. A gledatelji koji se ne bave informatikom ili znanošću više ne znaju kako razlikovati stvarno od lažnog“, kaže.

Ljudi su, dodaje, skloni vjerovati informacijama koje potvrđuju njihova postojeća uvjerenja.

„Ako vjerujete da je Zemlja ravna, prihvatit ćete prvi video koji to potvrđuje, a ignorirati sve ostalo“, objašnjava. Kako je to izgledalo ranije? "Dođete u selo i vjerujete da je Zemlja ravna - svi vam se smiju i ništa se ne dogodi. Međutim, sad se ravnozemljaši mogu povezati preko interneta i stvoriti snagu", utvrđuje.

UPOZNAJTE CAPTCHU /

Biste li humanoidnom robotu s Game Changera povjerili čuvanje djece? 'Jako su dobro integrirani u društvo'

Unatoč svemu – optimizam

Ipak, unatoč svim opasnostima, Mandić ostaje optimist. "Vjerujem da će pozitivne stvari prevladati i da ćemo od umjetne inteligencije imati jako puno koristi. Recimo - u medicini može pomoći u nedostatku liječnika. Može se razvijati personalizirana medicina – lijekovi prilagođeni vašem DNK", navodi.

Vidi goleme prilike i u edukaciji u kojoj se može kreirati mentorsko učenje, kurikulume prilagođene svakom pojedincu, objašnjava.

Prisjeća se vlastitog školovanja: "Bio sam dobar u matematici, ali sam morao sjediti u razredu, zadaci su mi bili smiješni, a ja sam čekao druge. Danas bi AI mogao svakome dati tempo koji mu odgovara."

Ovaj stručnjak za IT kaže da vjeruje da će u budućnosti umjetna inteligencija odrađivati puno poslova umjesto ljudi, a da će čovjek imati više vremena za kreativnost.

Nema Terminatora, barem ne još

Ideju da će se pojaviti „opća umjetna inteligencija“ koja će zamijeniti čovjeka smatra pretjeranom. "Svi se boje umjetne inteligencije koja će postati kao onaj Terminator u filmu koji će hodati naokolo i gađati.

Stručnjaci procjenjuju kad će biti trenutak kad će umjetna inteligencija postati kao čovjek i stalno se pomiče rok. Nekad su govorili 2020., sad 2030.. Nije to tako lako napraviti i teško je stvoriti inteligenciju koja će, recimo, kopirati čovjeka", kaže.