"Još smo na Skupštini u prosincu 2015. odlučili krenuti u postupak preoblikovanja. Elaborat smo predali Povjerenstvu i HNS-u, a pripremila ga je jedna od vodećih svjetskih revizorskih kuća - Price Waterhouse. Elaborat je izrađen po svim međunarodnim standardima i u skladu sa Zakonom o sportu. Povjerenstvo će, dakako, odlučiti hoće li ga prihvatiti. Elaborat između ostaloga sadrži i plan poslovanja za sljedećih 13 godina i zalog je za Dinamovu budućnost", rekao je ovog ponedjeljka Dinamov direktor Tomislav Svetina najavljući privatizaciju kluba.
Ranije najave
Nije to nikakva nova priča. Takve poruke su stizale i prije dvije-tri godine i to od Zdravka Mamića.
"Prihodi su sve manji, a ciljevi sve veći. Upravo iz tog razloga Uprava je došla do zaključka da je potreban iskorak odnosno nova etapa, a to je preoblikovanje kluba. Prvo, uspješnim preoblikovanjem došao bi zdrav i svježi kapital u klub. Druga stvar je financijski fair play. Idemo u proces preoblikovanja pa ćemo ponuditi na tržište dionice Dinama i neka članovi, prijatelji i poduzetnici ulože u svoj Dinamo. Ako to uspije, imat ćemo mir, znati tko su dioničari, dobiti svježi kapital za razvoj i stabilnost kluba. Ako ne uspije, mi smo u prošlih 15 godina pokazali da znamo čuvati naš Dinamo i radit ćemo to u budućnosti. Jednostavno nam nitko neće moći spočitavati da nisu dobili priliku", poručio je Mamić u veljači 2015.
Prema procjeni jedne od najvećih i najuglednijih revizorskih kuća na svijetu klub je procijenjen na 210 milijuna kuna. Kako doznajemo iz izvora bliskih klubu, procjena je napravljena na osnovu posljednjih pet godina proučavanja poslovanja Dinama. Njihov elaborat sada je na Povjerenstvu i očekuje se da će ga uskoro prihvatiti pa bi se cijela stvar mogla odigrati na proljeće.
Četiri kruga
Privatizacija Dinama bi se trebala odvijati u četiri kruga. U prvom bi se dionice nudile jedinicama lokalne samouprave, tj. Gradu Zagrebu. On je prvi u redu. U drugom mogu sudjelovati članovi kluba u jednakim omjerima, dok u trećem pravo imaju članovi koji su upisali i uplatili dionice u drugom krugu. U četvrtom krugu pak mogu sudjelovati svi, odnosno građani. Prema procjeni kluba cijena dionice mogla bi se kretati između 500 i tisuću kuna, a do nje se došlo na osnovu prethodnog iskustva i iskustva drugih klubova.
Galerija
Zašto se Dinamo odlučio na ovaj korak?
Do sada su svi klubovi koji su se odlučili na privatizaciju ulazili u postupak zbog financijskih dubioza. U Dinamu se navodno ne vode isključivo tim nego promjene žele i zbog čestih kritika da posluju netransparentno i da je to klub jedne udruge koji ima jednog gazdu. Sada privatizacijom, među ostalima, žele ugasiti takve glasove.
06.08.2014., stadion Maksimir, Zagreb - Druga utakmica 3. pretkola Lige prvaka, GNK Dinamo - Aalborg BK. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Dinamo je, inače, 2017. godinu završio u minusu od gotovo 100 milijuna kuna. Klub je uprihodio 227,5 milijuna kuna dok su ukupni planirani rashodi bili su 326 milijuna kn.
Krpanje budžeta
Međutim, u Maksimiru ne paničare zbog toga jer bi samo prodajom Filipa Benkovića pokrili minus. Naime, nedavno je navodno u klub stigla ponuda od 20 milijuna eura, koja je glatko odbijena. Kako je zainteresiranih sve više lako je moguće da bi mogao nadmašiti rekord Marka Pjace koji je za 23 milijuna prešao u Juventus.
Minus u budžetu nastao je iz proste činjenice da su u njega bili planirani prihodi od plasmana u skupinu Lige prvaka odnosno Europske lige, ali je to izostalo. Isto tako Dinamo u zadnja dva prijelazna roka nije nikoga prodao za opipljivije novce. Posljednji od kojih su zaradii bili su Pjaca i Marko Rog. Tako se poklopilo da nisu ispunili budžet.
