NOGOMET I EKONOMIJA / Može li uspjeh Vatrenih na SP-u spasiti hrvatsko gospodarstvo? Evo što o tome kažu stručnjaci

Image
Foto: Foto: Pixsell/FFZG/ Grafika: Danas.hr

Vatreni su prije četiri godine srebrom u Rusiji skrenuli pozornost na Hrvatsku, a možda to učine opet u Kataru. O tome jesmo li pravilno iskoristili vidljivost u svijetu i kakav utjecaj na ekonomiju može imati sličan podvig razgovarali smo s Tomislavom Globanom s Ekonomskog fakulteta i Hrvojem Jakopovićem i Marinom Galićem s Fakulteta političkih znanosti

20.11.2022.
11:00
Foto: Pixsell/FFZG/ Grafika: Danas.hr
VOYO logo

Hrvatska opet živi nogomet. Vatreni su otišli u Katar braniti svjetsko srebro osvojeno u Rusiji 2018. godine, a nacija je optimističnije promatra njihove šanse no ikad u povijesti. Nerijetko se čuje 'mi ćemo biti svjetski prvaci'.

Koliko god to bilo i pretjerano optimistično, zemlja koja je u samo 24 godine od prvog pojavljivanja na SP-u osvojila dvije medalje se ima pravo nadati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lijepa priča iz male Hrvatske

No ovo neće biti priča o šansama Luke Modrića i Vatrenih da osvoje naslov svjetskog prvaka već o tome kako bi uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije mogao utjecati na posrnulo hrvatsko gospodarstvo načeto korona krizom, ratom u Ukrajini i u prvom redu sistemskom korupcijom.

Image
MI HRVATI /

GALERIJA Hrvatski navijači apsolutni hit na ulicama Dohe! Ovakvo izdanje nitko nije očekivao

Image
MI HRVATI /

GALERIJA Hrvatski navijači apsolutni hit na ulicama Dohe! Ovakvo izdanje nitko nije očekivao

Prije četiri godine Vatreni su imali čudesan niz, postali su hit u svijetu zahvaljujući nesalomljivoj volji i rušenju velikana na putu koji se nacija nije usudila niti sanjati. Malo tko je vjerovao da selekcija koja se jedva provukla kroz repesaž može nadmašiti rezultat postignut 1998. no to se i dogodilo i kockice su još jednom zaludile svijet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom Svjetskog prvenstva, Vatreni su Hrvatskoj, osim ponosa i medalje, donijeli i vidljivost na najvećoj pozornici. Što su dalje odmicali to su na njih više obraćali pozornost gledatelji iz svih dijelova planeta, a vrhunac se zbio u finalu kada je utakmicu protiv Francuske gledalo 900 milijuna ljudi.

'Francuska je osvojila SP, Hrvatska je osvojila naša srca'

Bila je to priča koju ljudi vole – priča o autsajderu koji se uspinje preko palih velikana. Čak se i poraz u finalu nije narušio ljepotu priče. Svjetski sportski i ekonomski gigant, bivši kolonijalni imperij, Francuska protiv malene Hrvatske koja je veći dio svoje povijesti trpjela represiju velikih. U finalu je Hrvatska primila prva dva pogotka nakon dvojbenih sudačkih odluka što se savršeno uklopilo u narativ. Uz opće poznatu korupciju kojom je premrežena FIFA, čak je i ovakav poraz male Hrvatske produbio privrženost ljudi diljem svijeta Vatrenima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Francuska je osvojila SP, Hrvatska je osvojila naša srca', bio je lajtmotiv naslova svjetskih medija.

Nevjerojatna popularnost na internetu

Kakav je to imalo učinak na popularnost Lijepe naše najbolje pokazuju analize o pretraživanju na internetu. Naime, tijekom Svjetskog prvenstva u Rusiji više je toga napisano o Hrvatskoj nego ukupno u proteklih 28 godina. Broj spominjanja imena naše zemlje je u tom periodu premašio 60 milijardi u medijima sa svih kontinenata što je porast od 213 tisuća posto. Da, brojke su sulude pa ćemo ovu posljednju napisati još jednom – 213 tisuća posto. Članci o Hrvatskoj su dosegli publiku od oko 2.5 milijardi ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posjete službenim stranicama Hrvatske turističke zajednice je skočila za 250 posto što je osobito značajno znamo li da turizam u BDP-u Lijepe naše sudjeluje s oko petinom udjela.

Jesmo li iskoristili njihov uspjeh?

Zahvaljujući uspjesima na SP-u cvjetala je lokalna ekonomija. Tijekom Mundijala potrošeno je oko 2.8 milijardi dolara što je rast od 10 do 15 posto. Danas, četiri godine kasnije zahvaljujući turbulentnom razdoblju na svjetskoj razini teško je procijeniti srednjoročne i dugoročne efekte tog uspjeha.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog toga smo odlučili sa stručnjacima iz raznih područja provjeriti što bi ponavljanje uspjeha na SP moglo donijeti hrvatskom društvu i gospodarstvu.

'Ništa ne ujedinjuje društvo kao nogomet'

'Imate taj pozitivan primjer 2018. godine kada je bilo između 400 i 500 tisuća ljudi te je vladala jedna euforija. Ne postoji ništa što može ujediniti jednu naciju kao sport', kaže nam odmah na početku razgovora Marin Galić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu koji se bavi političkim i društvenim aspektima sporta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Kratkoročno smo imali taj famozni doček, a on je posljedica toga da ništa kao sport, a pogotovo kao nogomet, ne ujedinjuje i ne razdružuje. Probudila se euforija i zajedništvo odnosno nacija se ujedinila', konstatirao je.

'U društvu se ništa nije promijenilo'

Priupitali smo ga, jesu li bili uočljivi kakvi srednjoročni ili pak dugoročni efekti na hrvatsko društvo no on je to žustro negirao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Pa na hrvatsko društvo baš i ne. Faktor ponosa je prisutan, ali realno to u društvu nije ništa promijenilo. Ono što se trebalo nakon 2018. trebalo promijeniti jest odnos prema sportu, a to se nije dogodilo', rekao nam je Galić pa je nastavio obrazlagati svoj stav

'Reprezentacija je viceprvak svijeta u uvjerljivo najpopularnijem sportu na svijetu i nije se za korak pomaklo u smjeru ulaganja u infrastrukturu. Imaju neki obrisi Zakona o sportu i time se vlast hvali. Spominje se nekih 600 milijuna ulaganja. No treba znati da Hrvatska ima najmanje ulaganje u sport od svih članica EU još od prije pandemije i to se očituje prvenstveno u kolektivnim sportovima', tvrdi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Nama se sport događa'

Zastarjela i oronula infrastruktura te izostanak sustavnog razvijanja kolektivnih sportova u Hrvatskoj će se ili, bolje rečeno, već se počelo osjećati na rezultatima.

'Nogomet je specifičnost. Je li to stvar sreće ili okolnosti, ali ako maknemo nogomet i pogledamo gdje je naš kolektivni sport bio, a gdje je danas sve je jasno. Nažalost nije iskorišten taj momentum koji je realno trebao biti iskorišten. Nažalost, sport se nama događa. Nema sustava i sustavnog rada na sportu. Danas bavljenje sportom djece pada na leđa roditelja, a država nema sustav kojim bi podupirala sport. Kolektivni sportovi su nam u padu i nema plana. Nakon 2018. se morao iskoristiti momentum i izgraditi infrastruktura', zaključio je Galić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Usprkos činjenici da je Hrvatska, zbog tromosti političkih aktera i manjka političke volje propustila iskoristiti zamah i euforiju koju su Vatreni potaknuli svojim uspjehom prije četiri godine srebro iz Rusije je Lijepoj našoj ipak donijela prepoznatljivost u svijetu te pomogla izgradnji brenda.

'Nogomet je utjecao na prepoznatljivost Hrvatske'

'Uspjesi hrvatske nogometne reprezentacije značajno su utjecali na prepoznatljivost Hrvatske. Vrlo često je vox populi u medijskim izvještajima, koji su bili tematski orijentirani na prepoznatljivost Hrvatske, potvrđivao tu tezu jer bi strancima prva asocijacija na spomen Hrvatske bili upravo nogometaši – Davor Šuker, Zvonimir Boban, Robert Prosinečki, Luka Modrić itd. Rezultati internetskog pretraživanja pojma 'Croatia' također potvrđuju da su korisnici diljem svijeta bili najviše zainteresirani za Hrvatsku u vrijeme velikih nogometnih natjecanja', objašnjava nam Hrvoje Jakopović, profesor i predstojnik Odjela za strateško komuniciranje na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, pa nastavlja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Rezultati analize internetskog pretraživanja također potvrđuju da se Hrvatsku percipira kao 'lijepu' zemlju, ali također i državu koja je 'jako dobra u sportu'. Iz svega tog proizlazi percepcija Hrvatske kao sportske velesile koja se nerijetko nalazi na ljestvicama najsportskijih nacija', kaže nam Jakopović.

'Brend Hrvatske je neuravnotežen'

Ipak sportski uspjesi nisu dovoljni da bi se jedna zemlja poput Hrvatske mogla smatrati kvalitetno brendiranom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska se može smatrati zemljom s mnogim konkurentskim prednostima. No brend Hrvatske je poprilično neuravnotežen i zahtjeva dodatan angažman u pripremi i provedbi strategije brendiranja. Izostaje 'šira slika' u upravljanju brendom 'Hrvatska' i prepoznavanje ključnih elemenata nacionalnog identiteta.  Hrvatska je prije svega izrazito jak turistički brend u svijetu, a ostale komponente brenda, poput ljudi, izvoznih proizvoda i usluga, investicijske klime, su i dalje u sjeni turizma', objašnjava nam naš sugovornik pa onda daje i primjer u kojem se vidi neuravnoteženost i izostanak pravilnog korištenja popularnosti koju su Hrvatskoj donijeli sportaši.

'Primjerice, ljestvica Country Brand posvećena turizmu rangira Hrvatsku kao 16. na svjetskoj karti turističkih brendova s najboljim rezultatima. S druge strane, isti indeks posvećen trgovini svrstava Hrvatsku na 30. mjestu od 44. u Europi. Hrvatska se može smatrati kvalitetno brendiranom zemljom ukoliko postigne ravnotežu između više komponenti koje su bitne za izgradnju konkurentnog identiteta', zaključuje Jakopović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Eksplodirala prodaja televizora, piva, grickalica...'

Nakon što smo se dotakli utjecaja uspjeha nogometaša na SP-u na društvo i brendiranje Hrvatske pokušali smo i razjasniti kakve to ekonomske efekte možemo očekivati ako Vatreni doguraju daleko na katarskom Mundijalu.

'Kod ocjene ekonomskih učinaka potrebno je razlučiti mikro i makroekonomski kontekst. Na mikro razini, neke grane industrije i sektori gospodarstva mogu imati osjetnu korist od uspjeha reprezentacije. Tijekom prvenstva u Rusiji 2018. imali smo prilike čitati kako je u Hrvatskoj eksplodirala prodaja televizora, piva, grickalica, mesa i sl. Sektori poput ugostiteljstva i trgovine zasigurno prednjače po pitanju potencijalnih koristi od uspjeha Hrvatske na SP-u. Međutim, na makro razini, taj efekt potrošnje u maloprodaji nije bio vidljiv', kaže nam naš treći sugovornik, Tomislav Globan, izvanredni profesor na Katedri za makroekonomiju i profesor sportske ekonomike na Ekonomskom fakultetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povećan potrošački optimizam i pozitivan sentiment

Pokušavajući dokučiti što bi eventualno ponavljanje uspjeha iz Rusije moglo značiti za hrvatsko gospodarstvo pokušali smo povući paralelu s ekonomskom eksplozijom koju je doživjela Zapadna Njemačka nakon osvajanja SP-a 1954. godine.

'Ekonomski rast može nastati kao rezultat povećanog potrošačkog optimizma i pozitivnog sentimenta uslijed uspjeha nogometne reprezentacije. No, to se ne događa uvijek. Nakon osvajanja zlata na SP-u u Brazilu 2014. čitali smo najave od strane njemačkih medija, pa i nekih ekonomista, kako će potrošnja i BDP značajno porasti. Ali to se u podacima na kraju nije vidjelo', ističe profesor Globan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, dodaje kako je izuzetno bitan faktor u takvim kretanjima upravo kontekst vremena u kojem se pojedini sportski uspjeh ostvari.

'Posljedica može biti baby boom i pad broja samoubojstava, ali...'

'Njemačka 1954. je zemlja koja je samo devet godina ranije proživjela nacionalnu katastrofu u Drugom svjetskom ratu. Uspjeh nacionalne reprezentacije će u takvom post-ratnom okruženju pobuditi znatno jači učinak nego u mirnodopsko vrijeme 60 godina kasnije. Ključni benefiti od uspjeha nogometne reprezentacije ne dolaze iz (makro)ekonomske, već iz društvene sfere, što nipošto nije manje bitno', kaže Globan pa dodaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Osjećaj nacionalnog ponosa, socijalna kohezija i osjećaj sreće koji proizlazi iz sportskih uspjeha dokazano može povećati osjećaj zadovoljstva životom, potaknuti mini baby-boom 9 mjeseci kasnije, potaknuti djecu na bavljenje sportom, pa čak i smanjiti broj samoubojstava u zemlji', objašnjava naš sugovornik.

'Uspjeh koristiti da se pokaže da se ovdje radi dobro i kvalitetno'

Tomislav Globan otkriva i kako bi bilo najefikasnije iskoristiti uspjehe sportaša, a u prvom redu nogometaša za ekonomsku dobrobit cijele zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Gradovi i lokalne jedinice, u suradnji s nogometnim savezom i klubovima, trebaju aktivno tražiti investitore za ulaganja u infrastrukturu, koristeći uspjeh na SP-u kao dokaz da se ovdje radi dobro i kvalitetno, te da postoji know-how za proizvodnju uspjeha. Državi bi to trebao biti zamašnjak da više ulaže u amaterski sport i infrastrukturu za rekreaciju jer znanstveno je dokazano da što više ulažete u sport, imate zdravije, zadovoljnije i produktivnije ljude, a to se nužno očituje i u višim plaćama', zaključuje Globan.

Sportaši su svoje napravili, politika nije

Zaključak je vrlo jednostavan. Naime, nogometaši, ali i ostali vrhunski sportaši koje je Lijepa naša iznjedrila proteklih tridesetak godina su svoj dio posla već napravili. Stavili su Hrvatsku na kartu svijeta. Više nitko ne misli na spomen imena naše zemlje da je riječ o vrsti tjestenine ili dijelu Sovjetskog Saveza, više nitko ne sliježe ramenima na spomen riječi Croatia ili Hrvatska.

Ipak, jasno je iz ovog što su nam otkrili stručnjaci da eventualni uspjeh Vatrenih neće Hrvatsku pretvoriti u zemlju meda i mlijeka. Neće, jer za ekonomski napredak potreban je sustav, plan i politička volja za razvoj ne samo sporta već društva u cjelini, a to je ono što Lijepa naša čeka manje-više od kad je postala samostalna država. Dok se to ne promijeni ni naslov svjetskog prvaka neće Hrvatima donijeti blagostanje.

FON
Gledaj od 27.srpnja
VOYO logo