Nakon što je Uefa na 48. redovnom kongresu u Parizu velikom većinom glasova odobrila promjenu statuta kojom se sadašnjem predsjedniku Uefe Alekasandru Čeferinu potencijalno omogućilo da se kandidira i za predsjednika u razdoblju od 2027. do 2031. godine, sam Čeferin je objavio da se neće kandidirati za novi mandat.
"Što se tiče kandidature. Umoran sam nakon pandemije koronavirusa, nakon dva rata s besmislenom Superligom. Ali što me veseli, ponosan sam što sam kapetan broda koji dobro plovi po olujama. To ćemo nastaviti i sljedeće tri godine. Ponosan sam što je nogometna zajednica složna kao nikada prije", rekao je Čeferin te dodao:
"Prije otprilike pola godine odlučio sam se više ne kandidirati. Razlog je što svaka organizacija s vremena na vrijeme treba svježu krv, a glavni razlog je bio taj što sam zadnjih sedam godina bio daleko od obitelji i bit ću za još tri. Obitelj je prva saznala za to, onda sam rekao tek nekolicini prijatelja i kolega", rekao je Čeferin pa istaknuo:
"Prvo sam htio vidjeti prava lica nekih i vidio sam ih. Dobra i loša. Ali tada nisam htio utjecati na kongres i glasanje. Htio sam da delegati donesu odluku, a da ne znaju koja je zapravo moja odluka", objasnio je prije nego što je upitan je li ovo skrivanje odluke do Kongresa samo test podrške, na što je glavni tajnik Teodor Teodoridis rekao da je glasovanje bilo demokratsko i da svatko može glasovati po svojoj savjesti.
Čeferin je pojasnio kako je Zvonimir Boban bio jedan od rijetkih koji su znali njegovu odluku.
"On je bio jedan od rijetkih ljudi koji je znao da se neću ponovno kandidirati. Čim je saznao da ću to otkriti nakon Kongresa, izašao je u javnost s narcisoidnim pismom. Znao je da nakon Kongresa njegovo lupetanje neće imati smisla. Razmislite čije su tu osobne ambicije i čiji moral", dodao je Čeferin koji je zaključio da se može pogledati u ogledalo.
Aleksander Čeferin je na čelo Uefe došao 2016., kada je honorarno zamijenio Michela Platinija, a na prvi puni mandat izabran je 2019., a drugi 2023. godine. U sadašnjem mandatu dobio je kritike da promjenom statuta gazi vlastitu reformu ograničavanja predsjedničke dužnosti na 12 godina ili tri mandata.
