Na 8. Danima elektroničkih medija koji su od 20. do 22. listopada održani u Opatiji u organizaciji udruga HURIN i NUT te HAKOM-a i Agencije za elektroničke medije, sudjelovalo je oko tristo predstavnika nacionalnih i lokalnih elektroničkih medija.
Medijska politika, financijska održivost, iskustva iz zemalja EU-a te brojne tehnološke novine koje očekuju medije u narednom periodu bile su neke od glavnih tema trodnevnog događanja. Među sudionicima su bili i predstavnici Ministarstva kulture, Ministarstva financija te Instituta za međunarodne odnose.
Na panelu pod nazivom „Istraživanje analize radijskog tržišta u Hrvatskoj“ agencija za istraživanje tržišta Ipsos Puls je predstavila preliminarne rezultate istraživanja. Usporedba podataka u periodu od 2011. do 2014. godine pokazuje da slušanost i omiljenost radija kao medija ni najmanje ne pada. Čak 90 posto populacije sluša radio, a prednjače žene od kojih čak 83 posto redovito sluša radio, dok 67 posto muškaraca svakodnevno prati radijske sadržaje. Struktura slušatelja također ide na ruku radijskim djelatnicima jer pokazuje da su slušatelji u dobi od 30 do 59 godina, zaposleni, s višim prihodima i obrazovaniji. Radio je i dalje primarni medij za informiranje o lokalnim sadržajima, a ispitanici smatraju da prostor za unapređenje postoji kod brzine informiranja.
„Ovi podaci su izvrstan pokazatelj snage i opstojnosti radija kao medija te se može govoriti ne o slabljenju, nego samo o većem dosegu radija jer je u međuvremenu utrostručena ponuda sadržaja na drugim platformama poput interneta i mobilnih telefona. Lokalne radio postaje su dobile visoke ocjene za kvalitetu i po tome ni malo ne zaostaju za nacionalnim radio postajama“, pojasnio je Ante Šalinović iz agencije Ipsos Puls koja je provela istraživanje u suradnji s Agencijom za elektroničke medije.
O mogućnosti uvođenja digitalnog radija bilo je riječi na istoimenom panelu. Uvažavajući činjenicu da regulatorni okvir koji je potreban za početak zemaljskog odašiljanja digitalnog radija nije u potpunosti prilagođen, kao prvi korak planira se eksperimentalno odašiljanje na području grada Zagreba.
Druga digitalna dividenda
U Hrvatskoj su već započele pripreme za novu digitalizaciju televizijskog prostora, a sam prelazak se planira za 2020. godinu kada bi sve televizije trebale odašiljati u DVB-T2 sustavu. Sudionike 8. Dana elektroničkih medija o pripremama za drugu digitalnu dividendu izvijestili su predstavnici HAKOM-a, Agencije za elektroničke medije i Odašiljača i veza.
„Prelazak na noviju tehnologiju odašiljanja i kodiranja TV signala zahtjevat će značajne investicije u opremu ne samo kod nacionalnih i lokalnih televizija, mrežnog operatera, već i kod krajnjih korisnika. Regulatorna tijela imaju dragocjena iskustva prikupljena u procesu prelaska s analognog na digitalno odašiljanje, te je pohvalno da na vrijeme započinjemo s pripremama za izradu dokumenta Strategije prelaska kako bi svi dionici uključujući i Vladu i javnost uspjeli artikulirati svoje pozicije vezano uz ovaj tehnološki napredak koji su pojedine europske zemlje već postigle. Prodajom dijela frekvencija koje se u procesu prelaska oslobađaju mobilnim operaterima, za očekivati je da će dio prikupljenih sredstava biti upotrijebljen kao kompenzacija troškova nabave DVB-T2 odašiljačke i prijamne opreme“, istaknuo je član Vijeća za elektroničke medije, Damir Hajduk.
DVB-T2 sustav će omogućiti puno bolju pokrivenost i brži prijenos podataka, dodatnu ponudu programa te kvalitetniju sliku. No, u Hrvatskoj oko polovice kućanstava još uvijek koristi starije uređaje koji nisu prilagođeni za novi format slike koju prenosi DVB-T2 televizijski signal pa ih očekuje i ulaganje u televizijske prijamnike. Regulatorna tijela će do kraja 2015. godine pokušati predstaviti nacrt Strategije, a pratit će i prakse iz zemalja EU-a koje su također započele postupak prelaska na DVB-T2.
Primjedbe na medijsku politiku
Predstavnici udruga HURIN i NUT upozorili su na poteškoće u poslovanju nakladnika televizije i radija, a predsjednik HURIN-a je posebno upozorio na teško stanje u lokalnim radio postajama.
Neke prijedloge medijske politike ocijenio je antipoduzetničkim i neprihvatljivim komercijalnim medijima.
„Medijska politika je dokument koji i dalje s naše strane zahtijeva brojne prilagodbe. Brojni su problemi s kojima se lokalni mediji i dalje susreću, a i dalje su prisutni nesporazumi i nerazumijevanje na koje nailazimo na strani zakonodavca prilikom izmjene medijskog zakonodavstva. I dalje tražimo izmjene koje se odnose na koncentraciju vlasništva, smatramo da treba ukinuti ograničenja u poslovanju lokalnih medija, a koja bi unaprijedila svakodnevni rad, poručio je predsjednik HURIN-a, Marijan Beljan.
Ravnateljica Agencije za elektroničke medije, Mirjana Rakić, nakladnike je izvijestila da je s HRT-om postignut dogovor o isplati preostalih rata Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u iznosu od 16,3 milijuna kuna. Fond za poticanje pluralizma ove je godine već podijelio 31.330.500 kuna, a u studenom će biti raspisan natječaj za dodatna sredstva u iznosu od 18.606.000 kuna za 2016. godinu. Profitni i neprofitni mediji će se moći prijaviti u skladu s uvjetima natječaja koji će biti objavljen na stranicama AEM-a.
Svoja iskustva o poticanju pluralizma su sa sudionicima 8. Dana elektroničkih medija podijelili kolege iz Irske i Slovenije.
Agencija za elektroničke medije predstavila je publikaciju „Mediji i nacionalne manjine“ koja je nastala kao rezultat medijskih radionica o izvještavanju o nacionalnim manjinama te nastavak kampanje „Birajmo što gledamo“ koja se provodi u suradnji s UNICEF-om.
Tema posljednjeg panela na ovogodišnjim Danima elektroničkih medija bili su mediji trećeg sektora, odnosno neprofitni mediji, te njihova sve veća uloga i utjecaj na javnost.
