Nastupaju: Sharon Clark (SAD) – vokal Oleg Kireyev (RUS) – saksofon Nenet Mirt (HR) - kontrabas Sasa Zorkic (HR) – gitara Dushan Kranjc (HR) – bubnjevi Leon Brenko (HR) - klavir
Prodaja ulaznica – na svim prodajnim mjestima Eventima i na mjestu događaja neposredno prije početka koncerta Cijena ulaznica – 50 / 70 / 100,00 kn
Vještina izvođenja jazz i blues interpretacija Sharon Clark nije ostavila ravnodušnom ni najzahtjevniju publiku. Zreli glas uz savršenu dikciju je ono što je čini posebnom i nezamjenjivom. Na pjevanje su je od najranije dobi poticali njezin otac i učitelj pjevanja. Svoju je profesionalnu karijeru započela promovirajući Coca colu sa sestrom blizankom. Ostavivši promociju iza sebe, održala je svoj prvi značajni koncert u Kraljevskom dominiju u Richmondu. Od tada je nastupala diljem Amerike. Nakon izdanja prvog albuma „Finnaly“ od strane „Union recordsa” 1997. godine odabrala je izvedbe koje su joj davale mogućnost ekspresije vokalnih vještina u visokim tonovima mnogobrojnih pjesama i balada. Na njezin su rad značajno utjecali Sarah Vaughan, Johnny Hartman, Ella Fitzgerald i Doris Day. Sharon Clark i dalje radi u Washingtonu, uz održavanje mnogobrojnih koncerata diljem svijeta.
Vodeći saksofonist Rusije i savjetnik predsjednika Republike Baškortostan za kulturu Oleg Kireyev zna mnogo o dobroj glazbi oslobođenoj od ograničenja žanrova. Glazbenu karijeru je započeo jazz glazbom s elementima baškirske narodne glazbe na prijelazu 80-tih i 90-tih godina, pohađao je jazz školu radeći nekoliko godina u Poljskoj, a domovinu jazza – Ameriku – osvojio je etno-jazz projektom „Feng Shui“ kazališta. Za taj projekt je također dobio prvu nominaciju Grammy 2008. u Rusiji! Poznata poljska jazz škola opredijelila je njegov glazbeni rukopis, te spojem dviju nacionalnih škola (poljske jazz i etno ruske) rođen je Kireyev glas, koji ga je nevjerojatno proslavio. Glas koji je uzeo najbolje od jazz tradicije, slobodno uživa u modernom glazbenom jeziku i lako održava ravnotežu između starog i novog.
Godine 1994. američki saksofonist Bud Shank, impresioniran radom Olega Kireyeva, pozvao ga je na studij u SAD. Kireyev otkriva domovinu jazza, svira u ansamblu sa najuspješnijim maturantima škole Shank, nastupa na festivalima u Portlandu i Seattleu, stvara kreativne odnose s mnogim velikim jazz glazbenicima u Americi - i dokazuje da je klasični jazz živ, zanimljiv i perspektivan. Mediji ocjenjuju njegov rad kao sklad između kanona stare škole saksofona i modernog poštivanja tradicije uz prisutnost vlastitih ideja. 1996. godine Kireyev kvartet dobio je diplomu „Za izvrsne performanse“ na Montreux festivalu, a ubrzo nakon toga objavljen je album snimljen u Poljskoj Song For Sonny - možda najuspješniji Kireyev proizvod današnjice. Ovaj rad otvara za Kireyeva novu zemlju - Veliku Britaniju. Program albuma prikazan 1997. godine na Birmingham jazz festivalu dovodi do toga da ga nazivaju „iznenađenjem“ i „izvanrednim tenorom“. Uspješno je prošao i njegov nastup na festivalu u Londonu, nakon čega slijede učestali posjeti Albionu i drugim zemljama. Kao i mnogi veliki jazz glazbenici, Oleg se ne boji eksperimentirati u klasičnom jazzu s malim sastavom, paralelno razvijajući projekte u području etno jazz glazbe, world music, smooth jazzu što mu dopušta da ostane zamijećen kod vrlo raznolike publike. Njegov najnoviji album „Rhyme and Reason“, snimljen zajedno s američkim pijanistom Keithom Dzhavorsom, dobio je pohvalne komentare od ruskih i zapadnih glazbenih kritičara. „Njegov zvuk – hipnotičan, senzualan“ - napisalo je najveće službeno izdanje jazza, All About Jazz o Kireyevu – „ponekad grlen, kao što je Coleman Hawkins, a u nekom drugom vremenu promukao, zavodljiv, poput velikog Ben Webstera. On svira tečno, što je moguće samo nekolicini“. Kireyev ide na turneje koje nisu inferiorne u odnosu na one poznatih zvijezda jazza. Tako je nakon njegove 20-dnevne turneje po Poljskoj objavljen veliki članak u legendarnom časopisu Jazz Forum. S Olegom surađuju glazbenici iz različitih zemalja što utjelovljuje sadašnje stanje improvizirane glazbe i ta suradnja često ima uistinu međunarodni karakter.
