U maniri prvog predsjednika Hrvatske, organizatori radnog sastanka, koji smatraju da prijedlozi kontroverznih zakona o sveučilištu, znanosti i visokom obrazovanju ne trebaju biti odbačeni, izabrali su novinare koji mu smiju nazočiti.
Ostalim novinarima dvojica su zaštitara kazala da ih ne mogu pustiti jer postoji lista od koje nema odstupanja. Zahvaljujući Vilimu Ribiću iz Nezavisnog sindikata znanosti, kojega smo sreli na stubištu nakon što nam je blokiran ulazak iz sale Europskoga doma, ipak smo uspjeli ući.
No, ravnateljica Instituta "Ruđer Bošković" Danica Ramljak, ujedno i moderatorica sastanka kojemu su, kako piše u pozivu, trebali "nazočiti predstavnici medija", nakon opetovanih pitanja nam je uskratila odgovor zbog čega su nepodobni novinari "filtrirani", zašto su i po kojim kriterijima isključene pojedine redakcije i zbog čega su zaštitari Sokol Marića bili zaduženi za čuvanje ovog skupa – znanstvenika!
Inače, ovo je bila "rasprava" o javnom dobru iliti budućnosti znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj koje se treba financirati javnim novcem, na koji su od onih koji misle drugačije pozvani samo opozicijski političari – članovi saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, od kojih se odazvao samo ministar obrazovanja iz Račanove vlade Gvozden Flego.
Na sastanak je pozvan Ribić, 19 ravnatelja javnih instituta koji podržavaju zakone, od njih 25, predstavnici nekih studentskih zborova i svi rektori izvan Zagreba. Ramljak je više puta naglasila da rektor Aleksa Bjeliš nije pozvan "jer su stavovi Sveučilišta jasni i svima poznati". Zato je možda ovom "razmjenom mišljenja" (kako je pisalo u spomenutom pozivu, koji nije stigao redakciji net.hr-a, niti redakciji Novosti, čijem novinaru Igoru Lasiću nije dopušteno da prisustvuje) dominiralo pljuvanje stavova Sveučilišta u Zagrebu.
Neustavnost zakona
Ribić je ponovno dekane pravnih fakulteta koji osporavaju ustavnost spomenutih zakona nazvao "zainteresiranom", a ne nezavisnom stranom. Protuustavnost zakona se očituje u zadiranju u autonomiju sveučilišta, što je u svom izlaganju kazao i rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, koji podržava te zakone.
"Sveučilišno vijeće predstavlja direktno miješanje u autonomiju sveučilišta", kazao je. Na pitanje zašto je saborski Odbor za zakonodavstvo podržao zakone, upućeno Flegi, SDP-ovac je odgovorio da treba pitati njih.
No, Ribić je otišao i korak dalje, pa je prorokovao da će dolaskom SDP-a na vlast biti doneseni neoliberalni zakoni kojima će besplatno obrazovanje biti – eliminirano. Zatim je kritizirao i predsjednika Ivu Josipovića.
"Kakva je to nova pravednost kad njen protagonist podriva besplatno studiranje?", kazao je Ribić. Flego ga je nakon toga zamolio da prestane pričati o strankama i da se vrati na zakone.
'Rezultat volje prosjeka'
Dr. Boris Lenhard ponajviše se istaknuo u kritiziranju postojećeg sustava. Ustvrdio je da se sadašnji model upravljanja svojstven "glavnom mastodontu", Sveučilištu u Zagrebu, "from bottom up" iliti odozdo prema gore svodi na "ostatke samoupravljanja", te da su "svi oni koji isplivaju rezultat volje prosjeka".
Američki model, naglasio je, vodi se logikom "from top to bottom", odozgo prema dnu, te garantira da će isplivati oni najbolji. Smatra da pitanje uprave obrazovne ili znanstvene institucije koja vam postavlja pitanje 'How do you plan to bring money?' (Kako planiraš zaraditi novac?, op.a.) ne znači komercijalizaciju.
"Kad čujemo floskule postupnost i konsenzus, treba nam se upaliti crvena lampica, OK?", kazao je Lenhard. Požalio se skupu i kako su ga protivnici zakona zbog stavova iznesenih u Jutarnjem listu prozvali "prirodoslovnim nacistom".
Također je mišljenja da protivnici ovih zakona "ne žele da ih se promatra kroz vanjske kriterije u znanosti", da je Sveučilište u Zagrebu 1800. na svjetskim listama, dakle u razini "turskih provincijalnih sveučilišta", te da nijedno nije u prvih 500, za razliku od Slovenije, čije je Ljubljansko sveučilište u prvih 200 na svijetu.
'Neuspješna manjina'
"Ne treba slijediti želje neuspješne manjine", zaključio je, na što su reagirali i drugi sudionici sastanka osim Flege, jedinog kontraša zakonima na skupu.
U završnom je obraćanju SDP-ovac kazao kako "novci ne rješavaju sve", ali da su državna ulaganja u znanost pala s 1,1 na 0,7 posto BDP-a. Spomenuto slovensko sveučilište koje ima 60.000 studenata, zaključio je, ima veće prihode od jednog hrvatskog koje ima 180.000 studenata, što se i vidi budući da "većina sredstava odlazi na plaće akademskih radnika, pa ne ostaje ni za repromaterijal".
Vezani članci:
arti-201102100675006 arti-201107060876006 arti-201107060058006 arti-201106300668006 arti-201107070604006
