Državni zavod za statistiku objavio je u petak da je bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju porastao za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema ekonomskoj definiciji, to znači da je hrvatsko gospodarstvo izašlo iz najduže recesije u kojoj se ikad našlo. BDP je zabilježio prvi tromjesečni rast nakon šest tromjesečja stalnog pada.
DZS u svome priopćenju ističe kako je riječ o prvoj procjeni realne stope promjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda, koja se može razlikovati od konačnog podatka koji će objaviti tek 31. prosinca.
Blagi rast BDP-a ekonomisti su očekivali, a Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, za Hinu je kazao da je prije riječ o stagnaciji, a ne o rastu BDP-a, no veseli pozitivni predznak. Za oporavak BDP-a, kaže on, zaslužan je oporavak prihoda od turizma, ali i rast neto izvoza.
U izjavi za Danas.hr, ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek kazala je kako treba pričekati minimalno još jedan kvartal, ako ne i još jedan, prije nego se bude moglo reći da je Hrvatska izašla iz recesije.
Savjetnica premijerke Jadranke Kosor ističe kako ne treba dizati euforiju oko najnovijih podataka o BDP-u, jer su podaci o industrijskoj proizvodnji u ovom tromjesečju loši te je pitanje hoće li gospodarstvo nastaviti rasti.
S time se slaže i Zdeslav Šantić, koji ističe da je, gledano u realnim iznosima, u prva tri tromjesečja ove godine gospodarska aktivnost pala na razinu 2006. godine.
"U takvim okolnostima potrebne su značajnije prilagodbe, pogotovo u javnom sektoru, kako bi se potrošnja svela na realnu snagu gospodarstva", ističe Šantić.
Šantić očekuje da će detaljna procjena BDP-a po kategorijama, koja se tek ima objaviti, vjerojatno pokazati stagnaciju osobne potrošnje na godišnjoj razini, pad državne potrošnje, te i dalje dvoznamenkasti pad kapitalnih investicija, ali po nešto blažoj stopi nego u prvoj polovici godine, prenosi Hina.
Šantića zabrinjavaju podaci na početku četvrtog tromjesečja i, kao i Sandra Švaljek, ističe pad industrijske proizvodnje.
"Imamo zasad nepovoljni pokazatelj pada industrijske proizvodnje u listopadu za 4,4 posto na godišnjoj razini. Čekamo podatke o potrošnji, no po zadnjim podacima u listopadu bilježimo pad neto plaće u realnom iznosu, uz rast nezaposlenosti. Također, valja imati na umu da se domaće gospodarstvo u trećem tromjesečju dominantno oslanja na eksterne čimbenike, odnosno izvoz usluga, turizam, dok u ostalim kvartalima dominantnu ulogu u BDP-u imaju domaći čimbenici, potrošnja i investicije, koji su, nažalost, i dalje pod pritiskom", zaključuje Šantić u analizi za Hinu.
Vezani članci:
arti-201003260763006 arti-201009280407006 arti-201007010297006
