Nakon što je otkriveno da je lijek 'avandia' proizvođača GlaxoSmithKline odgovoran za 80.000 srčanih udara, postavilo se i pitanje plaćanja odšteta pa je otkriven i jedan apsurd: Amerikanci 'vrijede' po 350 milijuna, a Hrvati tek 40.000 dolara.

Naime, američki sud je odbacio nadležnost za oštećene neameričke državljane i odlučio da odštetu trebaju tražiti na sudovima u svojim državama, pa farmaceutske kompanije pacijentima koji su pili isti lijek i pretrpjeli ista oštećenja isplaćuju različite odštete, s obzirom na zakonodavstvo zemlje iz koje dolaze.

Problematiku je za Slobodnu Dalmaciju objasnio zagrebački odvjetnik Nikola Badovinac, čiji ured zastupa hrvatske državljane oštećene zbog korištenja lijeka 'vioxx'. Lijek 'vioxx' povučen je sa tržišta 2004. godine, a koristio se za liječenje osteoartritisa, reumatoidnog artritisa i boli. Povučen je nakon obavijesti proizvođača, američkoga farmaceutskog diva Merck, da je kod pacijenata zabilježen povećani rizik od kardiovaskularnih incidenata.

"Srčani ili moždani udar zbog 'vioxxa' u svijetu je dobilo nekoliko desetaka tisuća osoba, a u Hrvatskoj je bilo desetak takvih pacijenata, od kojih je polovica i preminula", kaže odvjetnik Badovinac. Odštetni zahtjevi upućeni su Općinskom sudu u Zagrebu, gdje su neke parnice već održane.

"Američki sud je odbacio nadležnost za oštećene neameričke državljane, koji odštetu trebaju tražiti na sudovima u svojim državama. Najveća odšteta koju će, uz utvrđenu kaznenu odgovornost, kompanija Merck, prema presudi suda u New Jerseyju, platiti obitelji preminulog pacijenta, iznosi čak 356 milijuna dolara, zbog čega je proizvođač odlučio daljnje odštete rješavati izvan suda, za što je osigurao budžet od 4,8 milijardi dolara", objašnjava Badovinac.

Međutim, za pacijente u Europi takvog budžeta nema jer se kompaniji više isplati ići na europske sudove. U Hrvatskoj odšteta za smrt člana obitelji iznosi 220 tisuća kuna, odnosno oko 40 tisuća dolara, što je za velike farmaceutske kompanije gotovo beznačajan iznos. Zbog toga Merck i nije išao na izvansudske nagodbe. Tu se, kaže Badovinac, očitava bahatost farmaceuta, s obzirom na to da su i američki i europski pacijenti pili isti lijek i pretrpjeli ista oštećenja, međutim odštete neće ni približno biti iste.

Inače, u američkom zakonodavstvu postoji plaćanje naknada štete zbog kaznene odgovornosti kompanije, što naš pravni sustav ne poznaje. Kod nas su građanski i kazneni postupci odvojeni, a odštete znatno manje nego u Americi, piše Slobodna.

Prethodni članak:

arti-201002210082006