Kako kaže Ivan Koprić, profesor upravnog prava, država ne bi previše uštedjela na drugačijoj teritorijalnoj organizaciji Hrvatske, no preustrojem bi jedinice lokalne samouprave imale više izgleda da ostvare svrhu – da budu pokretači i organizatori lokalnog života i razvoja.
On smatra da bi Hrvatska umjesto na 20 županija i Zagreb trebala biti podijeljena na pet velikih regija, a umjesto 429 općina imati od 150 do najviše 300 općina, piše Večernji list.
Po Kodrićevoj ideji, postojale bi Središnja Hrvatska sa središtem u Varaždinu, Istarsko-primorska regija sa središtem u Opatiji ili Kastvu, Dalmatinska regija sa središtem u Splitu, Zadru ili Šibeniku, zagrebačka regija sa središtem u Zagrebu te Slavonska regija sa središtem u Osijeku ili Požegi.
To znači i da bi se Sisačko-moslavačka županija podijelila na tri dijela, a dio Zagrebačke županije – Sveti Ivan Zelina, Ivanić Grad i Vrbovec – bili bi pripojeni Središnjoj Hrvatskoj, a ne zagrebačkoj regiji.
Sad svih 576 jedinica lokalne samouprave troši samo 12 posto ukupnih proračunskih prihoda u državi, a morale bi imati oko 25 posto, napominje Koprić. Usitnjene i bez dovoljno financijske snage, lokalne jedinice često služe za uhljebljenje načelnika i njihovih rođaka, uvjeren je veći dio javnosti.
Već podjela na pet regija mogla bi izazvati protivljenje stanovništva, iako bi, zalaže se prof. Koprić, pri organizaciji države valjalo voditi računa u prvom redu o ekonomskom i društvenom razvoju, a napustiti romantičarske ideje o teritorijalnoj organizaciji.
Lokalna samouprava na lošem je glasu jer nema dovoljno novca, a i s onim što ima raspolaže na mutan način, privatni interesi dominiraju nad javnim. Većinu javnih poslova preuzela je državna uprava, a stanovništvu je ostavljeno da uživa u tome što njihovo mjestašce od nekoliko stotina stanovnika ima status općine, načelnika i vijeće, pa još izravno bira načelnike...
"Sadašnja struktura previše je složena, neprestano se mijenja, neracionalna je i nedovoljno učinkovita, ali osigurava centralistički način upravljanja zemljom. Model samouprave sličan je onome s kraja 19. stoljeća", kaže Koprić i dodaje da su županije skrojene po političkim potrebama trenutka, a ne po povijesnim, društvenim i stručnim kriterijima.
Prof. Koprić predlaže i da novih pet regija postane i izbornim jedinicama umjesto sadašnjih deset izbornih jedinica koje nemaju mnogo veze s teritorijalnim ustrojem, nego s tadašnjim interesom vladajućeg HDZ-a.
"U dva desetljeća hrvatska se lokalna samouprava pokazala nedovoljno vitalnom društvenom snagom, ona je više slabost i zapreka nego jezgra i faktor razvoja", ističe Koprić.
