"Tri posto od godišnjeg prometa lijekovima novi je namet farmaceutskoj industriji koji se uvodi Ugovorom o etičkom oglašavanju o lijekovima. To su golemi parafiskalni nameti, čime država, HZZO i Ministarstvo zdravstva, zbog kompanija koje se ne pridržavaju propisanih etičkih pravila ponašanja, kažnjavaju cjelokupnu industriju, liječnike i farmaceute, a posljedice će prije svega osjećati pacijenti. Stroga i transparentna kontrola etičnog ponašanja proizvođača nije upitna, ali je potpuno neopravdano pod krinkom etičnog poslovanja uvoditi dodatni namet na lijekove..."
Riječ je o dijelu primjedbi farmaceutske industrije koje su sve otvorenije.
Kako mnogi ističu u neformalnim razgovorima, argumenti industrije nisu poštovani, a HZZO pokušava jednostrano i ne vodeći računa o svim posljedicama za tržište regulirati odnose koji su već regulirani zakonima i pozitivnim propisima RH, piše Večernji list.
Nezadovoljstvo proizvođača raste i stoga jer se očekuje da će u Upravno vijeće HZZO-a prihvatiti spomenuti Ugovor o etičkom oglašavanju, koji kvalificiraju kao pokušaj dodatnog iskorištavanja monopolna položaja HZZO-a.
HZZO je odustao od prvog prijedloga prema kojemu su proizvođači trebali plaćati 15 posto na povećanu prodaju lijekova, ali će zato morati plaćati tri posto od godišnjeg prihoda prodaje lijekova, i to kvartalno.
HZZO računa da će tako vratiti oko 150 milijuna kuna u godini, što će ulaziti u poseban fond.
Direktor HZZO-a dr. Tihomir Strizrep tvrdi da nije riječ ni o kakvom novom nametu ni trošku za farmaceutsku industriju.
"Kompanije će, kao i do sada, iz proračuna za marketing i promociju, sponzorirati liječnicima izobrazbu na stručnim skupovima, a nas će o tome izvještavati. Imat ćemo uvid u to koji liječnici kamo idu, pa ćemo moći vidjeti ima li eventualno koruptivnog odnosa između tvrtke i liječnika. Edukacija koju tvrtke sponzoriraju iznimno je vrijedna, ali ne bi smjela biti ograničena samo na nekolicinu uvijek istih liječnika", ističe Strizrep.
Strizrep dodaje da će se između HZZO-a i tvrtke obaviti "prijeboj" za troškove edukacije, što bi trebalo značiti da će se barem dio novca iz HZZO-a ponovno vratiti tamo odakle je i došao, proizvođaču. Pharma industrija, pak, odbija da se ovakvim odnosom rješava problem potkupljivanja liječnika, ali se dovodi u pitanje financiranje skupih edukacija liječnicima, posebno u inozemstvu. A 90% edukacija financira industrija.
"Nitko ne dovodi u pitanje kontrolu etičnog postupanja svih partnera i sudionika zdravstvenog sustava, pa tako i proizvođača lijekova, no ovdje je riječ o uvođenju dodatnih nameta pod izlikom etike. Uvođenje parafiskalnih nameta može donijeti negativne posljedice za poslovanje proizvođača lijekova. Unatoč stavu Vlade RH, koja se izjasnila protiv parafiskalnih nameta, HZZO donosi jednostranu odluku koja je posve u suprotnosti s time", rekao je Matko Bolanča, predsjednik Udruge domaćih proizvođača lijekova u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, piše Večernjak.
Prethodni članci:
arti-201003110065006 arti-201002110036006 arti-201002080144006
