Kriptovaluta Bitcoin trenutno koristi gotovo isto toliko električne energije koliko i čitava Argentina, no analitičari tvrde da će se tehnologija uskoro uglavnom napajati obnovljivom energijom. U nešto više od deset godina, bitcoin se iz rubne tehnologije popularne kod kriptografa popeo na devetu najvrjedniju imovinu na svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji, a uspon te kriptovalute stvorio je milijunaše i pokrenuo jednu čitavu industriju. No, usprkos tome sa sobom je donio i neke neželjene nuspojave.
Računalna snaga potrebna za potporu temeljne mreže bitcoina sada zahtijeva gotovo toliko energije kao i cijela zemlja Argentina, što dovodi do kritika zbog njegovog utjecaja na okoliš, piše The Independent.
Analiza Sveučilišta u Cambridgeu sugerira da bitcoin mreža godišnje koristi više od 121 teravat-sati (TWh). Da je bitcoin država, to bi ga svrstalo među 30 najvećih potrošača električne energije u svijetu. Potreba za energijom potaknuta je rastućom cijenom bitcoina posljednjih mjeseci, koja je zabilježila porast s ispod 5 tisuća američkih dolara (3600 funti) u ožujku prošle godine na blizu 50 tisuća američkih dolara danas.
Porast potrebne količine energije
Količina energije koju zahtjeva mreža bitcoina porasla je do ozbiljnog izražaja tek 2017. godine, kada je veliki rast cijena drastično podigao svoje energetske potrebe na razinu jedne male zemlje. Kako se tržište hladilo u godinama koje slijede, tako su se smanjivale i potrebe za energijom, ali najnoviji rekord postignuto ovog tjedna više je nego dvostruko veći od prije tri i pol godine. A ovaj put su i njegovi energetski zahtjevi još veći.
"Potrošnja energije Bitcoina više se nego učetverostručila od početka posljednjeg vrhunca 2017. godine, a samo će se pogoršati jer je energetska neučinkovitost ugrađena u DNK bitcoina", rekao je za Independent Charles Hoskinson, izvršni direktor vodeće kriptografske tvrtke IOHK. "Ugljični otisak bitcoina postat će eksponencijalno gori, što više što mu cijena raste, to je veća konkurencija za valutu, a time se troši i više energije."
Utjecaj bitcoina na okoliš pogoršava činjenica da je većina rudara sa sjedištem u Kini, gdje više od dvije trećine energije dobiva iz ugljena. Proces kriptorudarstva potreban za generiranje novih jedinica kriptovalute uključuje rješavanje složenih, ali proizvoljnih matematičkih jednadžbi, što trenutno zahtijeva velike količine računalne procesorske snage.
Proizvodnja obnovljive energije
Rudari bitcoina stoga gravitiraju tamo gdje je električna energija najjeftinija, što znači da temeljno pitanje nije bitcoin, već nedostatak jeftine proizvodnje obnovljive energije.
Na Islandu i u Norveškoj, gdje je gotovo 100 posto sve proizvodnje energije obnovljivo, rudari kriptovaluta koriste prednosti jeftine hidro-električne i geotermalne energije za pogon svojih strojeva. Niske temperature u zemljama također pomažu u smanjenju troškova prirodnim hlađenjem računalnih poslužitelja. Prošle je godine treća Globalna studija benchmarkinga Sveučilišta u Cambridgeu otkrila da 76 posto rudara kriptovaluta u svom radu koristi električnu energiju iz obnovljivih izvora. Ova je brojka porasla sa 60 posto u odnosu na istu studiju usporedne analize iz 2018. godine.
Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti, prema projekcijama Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije koja je prošle godine izvijestila da su obnovljivi izvori energije sve isplativije od fosilnih goriva. "U trenutnom statusu, infrastruktura koja podržava protokol bitcoina ne može se održati, ali ljepota protokola je u tome što će poticajna struktura prisiliti rudare da usvoje najjeftiniji oblik električne energije, koja će u bliskoj budućnosti biti obnovljiva energija", rekao je glavni izvršni direktor tvrtke DigitalMint, Don Wyper.
Ekološka pitanja bitcoina
Dodao je kako smatra da je najnovija studija Sveučilišta u Cambridgeu pogrešna jer bitcoin djeluje kao "digitalno zlato" zbog čega ga treba uspoređivati s potrošnjom energije ostalih vrijednosnih zaliha. "A ako bitcoin može postati digitalna valuta kako je prvotno zamišljen, morat ćemo razmotriti svu električnu energiju koja se troši stvaranjem, uništavanjem, prijenosom, gubitkom itd., Osobno vjerujem da su klimatske promjene jedno od najvažnijih pitanja u današnjem svijetu, ali ljudi koji kažu da će bitcoin dovesti do još većeg uništenja okoliša ne razumiju da bitcoin zapravo djeluje kao akcelerant u pomaganju okolišu", rekao je Wyper.
Alternativne kriptovalute također su nastojale riješiti trenutna ekološka pitanja bitcoina mijenjajući temeljnu tehnologiju kako bi joj bilo potrebno manje energije. Jedan od njih je Cardano, za kojeg Hoskinson tvrdi da je 4 milijuna puta energetski učinkovitiji od bitcoina zahvaljujući svom bloku "Proof-of-Stake" koji provjerava transakcije na temelju broja kovanica koje drži mrežni sudionik, a ne na osnovu računalne obrade. "Cardano se gradi tako da zadovoljava potrebe globalnih tvrtki i potrošača, većim volumenima i brzinama većim od postojeće globalne financijske infrastrukture - unatoč tome što cijela globalna mreža ne koristi više energije od velike obiteljske kuće", rekao je Hoskinson.
Ako se prijelaz bitcoina na obnovljive izvore energije ne dogodi brzo, Hoskinson je među nekoliko stručnjaka koji predviđaju da će se ulagači i potrošači osvrnuti na druge kriptovalute koje manje štete okolišu. "Vjerujem da je moć straha zbog klimatskih promjena daleko veća od straha od propuštanja (FOMO) koji pokreće ovaj novi val institucionalnih i maloprodajnih ulaganja u bitcoin", rekao je savjetnik za Blockchain Scott Morgan. "Bitcoin može učiniti nevjerojatno dobro u svijetu. To je tehnološka imovina. [Ali] druge kriptovalute troše manje energije", zaključio je.
