Samo prije mjesec dana medije su preplavili naslovi o znanstvenicima koji planiraju 'zamračiti' Sunce kao pokušaj da se smanji efekt klimatske promjene, iako je bila riječ o istraživanju koje se zapitalo je li solarno geoinženjerstvo tehnički i ekonomski korisno. Međutim, ispostavilo se kako znanstvenici s Harvarda imaju revolucionarni plan početkom iduće godine testirati utjecaj solarnog geoinženjerstva u eksperimentu vrijednom 3 milijuna dolara, piše ScienceAlert.
Proveden u stvarnom svijetu
Projekt 'Eksperiment sa stratosferskim kontroliranim poremećajem' dio je Harvardovog programa za solarno geoinženjerstvo. Ono što čini eksperiment drugačijim od drugih je što će biti izveden u stvarnom svijetu, ne na računalu.
Balon koji može dostići visoku altitudu će biti pušten te će odletjeti u stratosferu gdje će na visini od 20 kilometara pustiti malenu količinu plinovitog kalcijevog karbonita. Nakon što balon pusti plin, očekuje se kako će se raspršiti u dužini od 1 kilometra i 100 metara u promjeru. Balon bi trebao nakon toga letjeti kroz plinoviti oblak u vremenskom periodu od 24 sata, kako bi mogao prikupljati podatke čestica i njihovu evoluciju u zraku.
Hlađenje planete
Razlog zašto znanstvenici rade pokus je da vide hoće li čestice koje reflektiraju Sunce moći ohladiti površinu planete u namjernom rekreiranju efekata vulkanske erupcije, kao što je globalno zahlađenje koje je primjećeno nakon erupcije planine Pinatubo 1991. godine.
Solarno geoinženjerstvo podložno je brojnim kontroverzama. Naime, neke studije smatraju kako bi puštanje u atmosferu velike količine čestica koje reflektiraju Sunce moglo imat katastrofalne posljedice za proizvodnju hrane, ozonski omotač ili klimu. Upravo je ozonski omotač razlog zašto znanstvenici koriste kalcijev karbonit jer njihova prethodna istraživanja su pokazala kako bi mogao biti najsigurniji kada je riječ o kemijskom sastavu stratosfere.
Eksperimenti manjeg dometa
Međutim, još uvijek ne postoji dovoljno informacija o tome što bi moglo se dogoditi kao posljedica solarnog geoinženjerstva, te eksperimenti manjeg dometa kao ovaj znanstvenika s Harvatda mogli bi biti informativni. Količina koja će biti ispuštena je jednaka emisiji koja je ispuštena u jednoj minuti komercijalnog leta.
Čak i u slučaju da se taj i drugi eksperimenti pokažu uspješnima, smatra se kako solarno geoinženjerstvo neće biti magično rješenje za rješavanje globalnog zatopljenja, piše ScienceAlert.
