Hrvatsku zemlju za dvije godine moći će kupiti svaki Slovenac ili Mađar koji to poželi. Te 2023. ističe embargo na prodaju zemljišta državljanima Europske unije, a cijene već sada počinju rasti, a pojedine parcele već su dosegle cijenu od 15.000 eura za hektar, kaže se u prilogu RTL Direkta.
U Prelogu, recimo, jedan hektar zemlje košta 100.000 kuna, a kad dođu stranci, bit će i skuplje. Zna to dobro Vlado Vuk koji obrađuje 130 hektara pšenice, kukuruza i soje.
'Bojimo se da će cijene rasti'
"Kod nas je hektar oko 10.000 do 15.000 eura. Ima i skuplje, a jeftinije ne. Bojimo se samo sad kad će se dozvoliti strancima kupovina zemljišta da će cijene rasti. A kod nas zemlje nema! Međimurje je gusto naseljeno i problem je za zemlju, jako teški problem", pojasnio je Vuk, inače vlasnik OPG-a.
A cijene već rastu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hektar livade u prosjeku košta 16.730 kuna ili gotovo 50 posto više nego 2016. Oranica je najskuplja. Za nju treba izdvojiti 25.824 kune, ali u četiri godine cijena joj je porasla tek 20 posto. Za 15.025 kuna može se nabaviti hektar pašnjaka. On je od 2016. poskupio 30 posto.
Za hektar zemlje u Sloveniji - 5 i pol u Hrvatskoj
Moguća je i ovakva situacija: poljoprivrednik iz Slovenije bi ondje trebao platiti 18.752 eura za hektar zemlje, ali postoji alternativa. On može doći u susjednu Hrvatsku gdje će za hektar zemlje platiti 3.395 eura. Dakle, po cijeni jednog slovenskog hektra zemlje može dobiti peti i pol hektara u Hrvatskoj.
Razlike u cijenama su ogromne. Hektar zemlje u Nizozemskoj u prosjeku košta gotovo 70.000 eura, u Italiji je 34.156 eura, dok je u Sloveniji već upola manja cijena. Hektar zemlje u Španjolskoj i Grčkoj kreće se oko 12.000 eura, a u Bugarskoj i Rumunjskoj oko 5.000. Za manje od 4.000 eura zemljište se može kupiti u Latviji, Estoniji i naravno Hrvatskoj koja je s cijenom od 3.395 eura najjeftinija u EU.
'Za očekivat je rast cijena poljoprivrednog zemljišta'
Zabrana prodaje strancima produljena je za tri godine da bi se riješio problem povrata, neuređenih zemljišnih knjiga i nedovršene privatizacije. Ali i da bogati stranci ne bi pokupovali zemljišta koja zanimaju domaće poljoprivrednike. Ministrica poljoprivrede tvrdi da će Hrvatska 2023. biti spremna.
„Sigurno ćemo biti spremni. Možemo primijetiti u posljednje vrijeme rast cijena poljoprivrednog zemljišta. Mi smo danas dio jedinstvenog tržišta gdje su cijene poljoprivrednog zemljišta znatno više nego u Hrvatskoj. Za očekivati je rast cijena poljoprivrednih zemljišta“, kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Snalažljivi stranci već sada kupuju
Cijene rastu, ali prodaja zemljišta je u padu. Godine 2019. prodano je 38.315 parcela, lani 10 posto manje. I nije da ništa od toga nisu kupili stranci. Oni to mogu ako ovdje osnuju tvrtku ili ako su snalažljivi.
"Koliko čujemo tu se već svašta radi. Slovenci kupuju, rade preko nekih ugovora po principu, ajde ja sam posudio neko novce, a zauzvrat ti dam zemlju. Sad već ima i u Slavoniji da kupuju ljudi iz Srbije i Bosne. Zemlja se non-stop prodaje i to na veliko“, kazao je vlasnik OPG-a Vlado Vuk.
Iz Ministarstva su nam na kraju objasnili da nema razloga za brigu jer će Hrvatska i nakon 1. srpnja 2023. imati svu moć u svojim rukama. Ako stranci počnu kupovati bez kontrole, opet možemo uvesti embargo. U međuvremenu, kome nije sila, neka s prodajom zemljišta još malo pričeka, jer čekanje bi se moglo isplatiti, kaže se u prilog RTL Direkta.
