U Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih i životinjskih vrsta koje su u opasnosti od izumiranja zbog različitih prijetnji poput gubitka staništa, zagađenja, klimatskih promjena i invazivnih vrsta.
Evo nekih od najugroženijih vrsta te mjera koje se mogu poduzeti za njihovu zaštitu.

Najugroženije biljne vrste
- Velebitska degenija (Degenia velebitica) - endemska biljka koja raste na Velebitu.
- Planinska šumarica (Pulsatilla montana) - rijetka biljka koja raste u planinskim predjelima.
- Kockavica (Fritillaria meleagris) - biljka koja raste na vlažnim livadama i rubovima šuma.

Najugroženije životinjske vrste
- Ris (Lynx lynx) - strogo zaštićena vrsta koja obitava u gorskim predjelima Hrvatske.
- Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) - vrlo rijetka morska životinja koja se povremeno pojavljuje u Jadranskom moru.
- Morfološki kompleksi velebitskih endema
Mjere zaštite
Zaštita najugroženijih biljnih i životinjskih vrsta u Hrvatskoj zahtijeva integrirani pristup koji uključuje zakonodavne mjere, upravljanje staništima, edukaciju javnosti i suradnju sa znanstvenicima i lokalnim zajednicama. Implementacija ovih mjera može značajno doprinijeti očuvanju najugroženijih biljnih i životinjskih vrsta u Hrvatskoj.

Evo nekoliko ključnih koraka:
1. Zaštita staništa
Stanište se može zaštiti ako se proglase nova zaštićena područja (nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati), ako se obnove degradirana staništa, npr. sadnja autohtonih biljnih vrsta i uklanjanje invazivnih vrsta. Potrebno je i održavanje i obnova vodenih staništa za vrste koje ovise o njima.
2. Praćenje populacija
Populacije se prate tako što se treba redovito pratiti broj jedinki ugroženih vrsta. Potrebna je i upotreba tehnologija kao što su GPS praćenje i kamere za praćenje kretanja životinja.

3. Zakonodavne mjere
Zakonodavne mjere su provođenje zakona i regulacija koje štite ugrožene vrste i njihova staništa te sankcioniranje ilegalnih aktivnosti poput krivolova i nelegalnog sakupljanja biljaka.
4. Edukacija i podizanje svijesti
Potrebna je edukacija lokalnih zajednica o važnosti očuvanja biodiverziteta, ali i promicanje ekoturizma koji podržava očuvanje prirodnih resursa.

5. Suradnja s međunarodnim organizacijama
Potrebno je i sudjelovanje u međunarodnim projektima i inicijativama za zaštitu ugroženih vrsta, kao i razmjena znanja i resursa s drugim zemljama i organizacijama.
6. Uključivanje lokalne zajednice
Treba poticati lokalne zajednice na sudjelovanje u projektima zaštite prirode te promicati održive poljoprivredne i ribolovne prakse koje ne ugrožavaju lokalne vrste.
POGLEDAJTE VIDEO: Tomislav Jelinčić otkrio kako njegova djeca zarađuju džeparac i što je naučio od pokojnog oca