U Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih i životinjskih vrsta koje su u opasnosti od izumiranja zbog različitih prijetnji poput gubitka staništa, zagađenja, klimatskih promjena i invazivnih vrsta.
Evo nekih od najugroženijih vrsta te mjera koje se mogu poduzeti za njihovu zaštitu.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/ee7eea60-2a22-11ef-9c04-8e0fdd8006f5/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Najugroženije biljne vrste
- Velebitska degenija (Degenia velebitica) - endemska biljka koja raste na Velebitu.
- Planinska šumarica (Pulsatilla montana) - rijetka biljka koja raste u planinskim predjelima.
- Kockavica (Fritillaria meleagris) - biljka koja raste na vlažnim livadama i rubovima šuma.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/39d0943c-2a23-11ef-a191-4a447518ef27/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Najugroženije životinjske vrste
- Ris (Lynx lynx) - strogo zaštićena vrsta koja obitava u gorskim predjelima Hrvatske.
- Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) - vrlo rijetka morska životinja koja se povremeno pojavljuje u Jadranskom moru.
- Morfološki kompleksi velebitskih endema
Mjere zaštite
Zaštita najugroženijih biljnih i životinjskih vrsta u Hrvatskoj zahtijeva integrirani pristup koji uključuje zakonodavne mjere, upravljanje staništima, edukaciju javnosti i suradnju sa znanstvenicima i lokalnim zajednicama. Implementacija ovih mjera može značajno doprinijeti očuvanju najugroženijih biljnih i životinjskih vrsta u Hrvatskoj.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/95c2b2f2-2a23-11ef-a0aa-72780b90502a/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Evo nekoliko ključnih koraka:
1. Zaštita staništa
Stanište se može zaštiti ako se proglase nova zaštićena područja (nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati), ako se obnove degradirana staništa, npr. sadnja autohtonih biljnih vrsta i uklanjanje invazivnih vrsta. Potrebno je i održavanje i obnova vodenih staništa za vrste koje ovise o njima.
2. Praćenje populacija
Populacije se prate tako što se treba redovito pratiti broj jedinki ugroženih vrsta. Potrebna je i upotreba tehnologija kao što su GPS praćenje i kamere za praćenje kretanja životinja.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/29f278a4-2a24-11ef-bbed-8e0fdd8006f5/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
3. Zakonodavne mjere
Zakonodavne mjere su provođenje zakona i regulacija koje štite ugrožene vrste i njihova staništa te sankcioniranje ilegalnih aktivnosti poput krivolova i nelegalnog sakupljanja biljaka.
4. Edukacija i podizanje svijesti
Potrebna je edukacija lokalnih zajednica o važnosti očuvanja biodiverziteta, ali i promicanje ekoturizma koji podržava očuvanje prirodnih resursa.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/5eea8c72-2a24-11ef-8989-72780b90502a/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
5. Suradnja s međunarodnim organizacijama
Potrebno je i sudjelovanje u međunarodnim projektima i inicijativama za zaštitu ugroženih vrsta, kao i razmjena znanja i resursa s drugim zemljama i organizacijama.
6. Uključivanje lokalne zajednice
Treba poticati lokalne zajednice na sudjelovanje u projektima zaštite prirode te promicati održive poljoprivredne i ribolovne prakse koje ne ugrožavaju lokalne vrste.
POGLEDAJTE VIDEO: Tomislav Jelinčić otkrio kako njegova djeca zarađuju džeparac i što je naučio od pokojnog oca