Najveći problem na putu do vitke linije bit će prevelika očekivanja. Preko noći možemo odlučiti u potpunosti promijeniti prehranu te misliti da ćemo postići čuda za kratko vrijeme ako se odreknemo neke namirnice.
No, tajna je u povrću, posebno onom zelenom i lisnatom.
Konzumiranjem zelenog povrća osigurat ćete dovoljno poleta, energije i zadovoljstva, a obrok vas neće opteretiti lošim kalorijama. Imajte na umu da 100 g povrća sadrži otprilike 25 do 40 kcal.
1. Svakodnevno konzumirajte svježe (ili kuhano) povrće, i to barem dva puta dnevno (ručak-večera) zbog potrebnog unosa vitamina i minerala.
2. Jedite blitvu, špinat, brokulu, kupus, raštiku, kelj, leću, bob, grašak, mahune, rigu, radič, šparoge. Nadalje, u svakodnevnom jelovniku neka se nađu i jabuke, kruške, grožđe...
3. Obroci od zelenog povrća (svježeg ili kuhanog) idealni su prilog uza sve vrste namirnica. Pri tome nećete narušiti tjelesnu težinu, a istinski ćete uživati u novim okusima.
4. Povremeno konzumirajte sirovo povrće, pa i ono koje nismo navikli jesti sirovo (brokula, karfiol, poriluk). Okus možemo poboljšati začinima (mažuran, ružmarin, origano, kadulja, majčina dušica), grožđicama, brusnicama, limunom, bademima, orasima, sjemenkama (bundeve i suncokreta, lana)...
5. Zeleno povrće ima stimulirajuće djelovanje na rad i revitalizaciju rada jetara, stoga ne čudi da povrće zovemo i 'čistačima masnoća', pogotovo celer.
6. Zbog visokog sadržaja balastnih tvari (celuloze i vlakana s visokim udjelom galaktoze) konzumiranje zelenog povrća smanjuje rizik od raka crijeva za čak 40-ak posto.
7. Kod spremanja listova zelenog povrća pazite da se ne izgubi jarkozelena boja, odnosno blanširajte ga kratko i(li) dodajte na samom kraju kuhanja jela. Naime, boja povrća ne smije od svježe zelene postati tamno maslinasto zelena. Iako možda nismo navikli, bolje je da povrće kao što je brokula (i ostalo zeleno povrće) ostane hrskavo nego prekuhano.
8. Molekula klorofila ima zapanjujuću sličnost u kemijskoj građi s molekulom hemoglobina, crvenim pigmentom krvi. Molekulu hemoglobina sačinjava mreža atoma ugljika, vodika, kisika, dušika grupiranih oko središnjeg atoma željeza.
9. Klorofil ima sličnu strukturu, osim što mu se u središtu nalazi atom magnezija (zelena boja). Prije nešto više od stoljeća kemičari su izolirali zeleni pigment iz lišća biljaka koji su nazvali klorofil. Godine 1913. njemački kemičar dr. Richard Willstatter prvi je otkrio pravu funkciju klorofila: biljke imaju mogućnost iskorištavanja sunčeve energije, a iz tog procesa dolazi ono što nazivamo život na Zemlji.
Ne može se više dogoditi da bilo koja osoba koja donekle vodi računa o pravilnoj prehrani ne stavi barem nekoliko namirnica ove boje u svakodnevni jelovnik. Istraživanja su pokazala da zelene namirnice uvrštene u prehranu više puta na dan, u obliku voća i povrća, smanjuju pojavu tumora na jednjaku, želucu, gušterači, bubrezima i jetrima. Prema tome, treba jesti blitvu. špinat, brokulu, kupus, raštiku, kelj, leću, bob, grašak, mahune, rigu, radič, šparoge. Nadalje, dajte mjesta u svakodnevnom jelovniku i jabukama, kruškama, grožđu...
Sve navedeno dovoljno je da svakodnevno u svoj organizam unesemo određene količine svježeg ili kuhanog povrća, te tijelu osiguramo dovoljno snage, imuniteta i energije.
Za MojDoktor: Mirela Vidović, UPPT
