Zahvaljujući, nažalost, dramatičnim prirodnim procesima, događaju se 'eksperimenti' iz kojih znanstvenici posljednjih godina crpe nove podatke. Oni naime mogu vidjeti što se događa fetusima kad je cijela populacija izložena postu, žaljenju ili smogu - uvjetima koji bi bili izrazito neetični da se provode u laboratoriju. No ovako možemo vidjeti na koji način utječu na živote onih koji su im bili izloženi prije rođenja i mnogo godina poslije.
Već dugo je poznato da nedostatak hrane u trudnoći loše utječe na fetus, od toga da dolazi do koronarnih bolesti do promjene u omjeru rođenja djevojčica i dječaka. Naime, uobičajeno je da se na svakih 100 djevojčica rodi 105 dječaka. No u situacijama gladi i velikih stresova, rađa se više djevojčica, vjerojatno zato što su muški fetusi osjetljiviji od ženskih, te lakše dolazi do sponatnog pobačaja.
Nedavna istraživanja otkrila su nove dokaze ovih učinaka. Naime, glad u Kini, koja je vladala od 1958. do 1961. godine zabilježila je značajan pad rođenja dječaka. Čak i post može djelovati na trudnoću, jer ako u ranoj fazi trudnoće počne Ramadan, arapkinje imaju 10 posto manje šanse roditi dječake. A kod muslimana u Iraku i Ugandi zabilježeno je da odrasli imaju 20 posto više šanse oboljeti od nekog oblika invaliditeta ako su njihove majke postile u ranoj fazi trudnoće.
Druga serija novih istraživanja ticala su se učinka nacionalnog žalovanja i trauma. Diljem SAD-a, šansa da će majka pobaciti fetus muškog spola bila je veća u rujnu 2001. godine, nego u bilo kojem drugom mjesecu iste godine.
Izraelsko-libanonski rat iz 2006. godine također je bio plodno tlo za znanstvenike, jer ne samo da su buduće majke bile izložene traumi (4.000 raketa pogodilo je sjeverni Izrael u svega 33 dana), nego i zato što se sve odvilo u kratkom razdoblju. To je značilo da su mogli istražiti djelovanje rata s obzirom na tromjesečje trudnoće u kojem se žena nalazila. Dokazalo se tako da su žene koje su u to vrijeme bile u prvom ili drugom tromjesečju imale više šanse roditi prije termina i djecu manje porođajne težine.
Nimalo šokantno, izloženost majki radijaciji pokazala se zlokobnim za njihove potomke. Kad su švedska djeca, s kojima su majke bile trudne u vrijeme černobilske katastrofe, krenula u srednju školu, oni čije su majke živjele u izloženijim područjima postizali su lošije rezultate na standardnim testovima od drugih učenika.
No i izloženost zagađenju zraka je važna. Jedno od inovativnijih novih istraživanja otkrilo je da na mjestima gdje je uvedena elektronička naplata cestarine, tj. na autoputima gdje su smanjene gužve i kolone, ima manje zagađenosti zraka, što je pak utjecalo na zdravlje nerođene djece. Tako je među ženama koje su živjele blizu naplatnih kućica pao broj preuranjenih poroda za čak 8.6 posto, te premale porođajne težine, za 9.3 posto.
