Halucinogene droge su zakonski zabranjene u većem dijelu svijeta i to s vrlo dobrim razlogom, no ove kontroverzne psihoaktivne tvari sve više privlače pažnju znanstvenika zbog potencijala da se njima tretiraju psihijatrijski poremećaji poput posttraumatskog stresnog poremećaja, posebno u slučajevima kada standardna medicinska terapija ne daje rezultate.
Među najspominjanijima su LSD, psilocibin, MDMA, DMT. Posljednja tvar u nizu je ključni sastojak ayahuasce, halucinogenog napitka koje domorodački narodi Bolivije, Brazila, Kolumbije, Perua koriste u svrhu doživljavanja spiritualnih iskustava u kojima se povezuju s vlastitom dušom. Upravo u ove zemlje odlaze oni koji traže često posljednju nadu za olakšavanje psihičkih simptoma koji ima otežavaju život i ograničavaju funkcioniranje.
Znanost i droge
Upravo za taj napitak postoje brojni anegdotalni dokazi da umanjuje simptome traume i PTSP-a, a sada ga i znanstvenici počinju sustavno proučavati. Uzimanje ayahuasce nije nimalo benigno – izaziva vizualne i slušne halucinacije, promjene u načinu na koji funkcioniraju osjetila, često i snažno povraćanje no ujedno ova tvar izaziva „širenje percepcije“ tj. psihološku introspekciju kakvu nemamo u normalnom budnom stanju.
Takvo iskustvo korisnike može uvesti u stanje ushićenja, osjećaja pripadanja i ljubavi, ali može izazvati i potpuno suprotnu reakciju - izniman strah i osjećaj skore smrti. No mnogi prijavljuju iskustva svojevrsnog „spiritualnog buđenja“ koje zauzvrat ima utjecaj na simptome PTSP-a i traume.
Znanstvenici sada istražuju kako nastaje taj pozitivan efekt ayahuasce i ostalih halucinogenih droga. Osim što je sve više znanstvenih studija koje istražuju ovo djelovanje, visokoškolska institucija Imperial College London 2019. godine otvorila je je prvi centar za istraživanje psihodeličnih droga, a Oregon je postao prva američka država koja je legalizirala psilocibin u terapijske svrhe.
Utjecaj na mozak
Otkriveno je da psihodelične droge djeluju na receptore serotonina, neurotransmitera koji utječe na raspoloženje, apetit, spavanje i druge funkcije mozga. Postoje dokazi da psihodelici pojačavaju neuroplastičnost mozga što omogućava stvaranje novih neuralnih kruhova, izvan onih koji održavaju traumatične obrasce iskustva.
Iako ayahuasca može biti i štetna, posebno za, primjerice, osobe s bipolarnim poremećajem, u kojih može izazvati manične epizode bolesti, jedna studija pokazuje da jedno konzumiranje ayahuasce ima brz i dugoročan učinak na smanjenje simptoma ponavljajuće depresije.
Iako ove kontroverzne tvari pronalaze put u mainstream znanost, stručnjaci upozoravaju da s njima svakako treba biti oprezan i ne konzumirati bez treniranih terapeuta koji mogu asistirati u teškim iskustvima kao i reagirati na vrijeme u slučaju teških nuspojava.
