Amarant je pseudo žitarica bogata nutrijentima te je, u usporedbi s drugim žitaricama, superiornog sastava proteina. Ova biljka bila je okosnica prehrane drevnih civilizacija Inka, Maja i Asteka, a ponovno povećano zanimanje za tu biljnu kulturu pojavilo se 80-ih godina u SAD-u, kad je tamošnja Akademija znanosti provela istraživanja i otkrila njenu visoku nutritivnu vrijednost i agronomski potencijal.
Ova biljka ima karakteristike i žitarice i mahunarke. Mahunarkama nedostaje aminokiselina metionin, dok žitaricama nedostaje lizin. Ukoliko se mahunarke u prehrani kombiniraju sa žitaricama, zajedno sadrže sve esencijalne aminokiseline. Zbog ukupnog sadržaja proteina i sastava aminokiselina, amarant bi se mogao smatrati mješavinom riže i graha, odnosno sadrži sve potrebne aminokiseline.
Amarant je bogat prehrambenim vlaknima te mnogim vitaminima i mineralima. Sadrži vitamine skupine B (riboflavin, niacina), vitamin C, a od minerala magnezij i kalcij. Amarant se može pohvaliti i lunazinom – peptidom koji ima potencijalna antikancerogena svojstva, a posjeduje ga i soja. U sastavu amaranta otkriveni su i neki specifični flavonoidi, poput rutina, koji sadrži i heljda te fenolne kiseline (galna, vanilinska i hidroksibenzojeva) s antioksidativnim djelovanjem.
Pogodan za celijakičare i alergičare
S obzirom da ne sadrži gluten, amarant u svojoj prehrani koriste celijakičari. Pokazalo se da kolačići napravljeni od brašna od cjelovitog zrna amaranta imaju viši sadržaj proteina i prehrambenih vlakana u usporedbi s ostalim komercijalno dostupnim kolačićima bez glutena.
Istraživanja pokazuju da bi se osim u prehrani kod celijakije, amarant mogao koristiti i u prehrani kod alergija, primjerice kod astme i atopijskog dermatitisa. Znanstvenici su 2003. godine otkrili komponente u zrnu amaranta koje mogu inhibirati proizvodnju IgE antitijela i povećati sintezu Th1 citokina, te tako potisnuti kaskadne alergijske reakcije za specifične antigene.
Većina istraživanja o utjecaju amaranta na zdravlje provedena je na životinjama, a nedostaje kvalitetnih kliničkih istraživanja koja bi potvrdila ili odbacila dosadašnje rezultate. Stoga, iako istraživanja pokazuju da snižava krvni tlak zbog sadržaja specifičnih peptida i razinu kolesterola zbog sadržaja tokoferola, biljnih sterola i skvalena, te kako djeluje i protiv tumora i jača imunitet, valja još malo pričekati za donošenje konačnih rezultata. A do tada, s obzirom na pokazani potencijal, svakako zaslužuje mjesto u našoj prehrani.
dipl.ing. Mirja Jošić
http://www.vitamini.hr/
