Svoj su zaključak izveli nakon istraživanja gotovo 1.000 parova jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca. Pokazalo se da i genetski faktor utječe na to koliko će osoba dobrovoljno pomagati u zajednici ili naporno raditi na poslu.
arti-201012140172006Ipak, znanstvenici napominju da okolina u kojoj živimo igra važnu ulogu u razvoju nečije osobnosti i iskazivanju dobrote. Gene dakle ne možemo u potpunosti kriviti za naš loš karakter.
Novo istraživanje objavljeno u magazinu Biology Letter, proveo je psiholog Gary Lewis i njegove kolege na Sveučilištu Edinburgh.
Blizanci su odlična populacija za istraživanje jer u slučaju jednojajčanih blizanaca imaju jednaku genetiku. Uspoređujući ih s dvojajčanima kod kojih geni variraju, znanstvenici su mogli bolje shvatiti koliku ulogu u ponašanju igraju geni.
"Ustanovili smo da su identični blizanci daleko sličniji u svojim odgovorima koji su uključivali pokazivanje društvene dužnosti tj. dobrote, nego dvojajčani blizanci ", rekao je Lewis.
"Kod žena je vidljiva pozitivna društvena osobnost, a na to geni utječu oko 50 posto. Za ostatak je odgovorna okolina. No kod muškaraca genetski utjecaj je skromniji, oko 20 posto, a ostatak je čini se posljedica utjecaja okoline", zaključio je.
Vezani članci:
arti-201004200067006 arti-201012140172006
