Analiza DNK prikupljenog od gotovo 2.000 žena u reproduktivnoj dobi u SAD-u otkrila je da je kod žena koje su rodile postoje dokazi o promijenjenim genetskim markerima koji sugeriraju da su imali znatno ubrzano stanično starenje.
"Bili smo iznenađeni takvim upečatljivim rezultatima", izjavila je za New Scientist epidemiologinja Anna Pollack sa Sveučilišta George Mason. "To je ekvivalent oko 11 godina ubrzanog staničnog starenja".
Pollack i njezin tim analizirali su podatke iz Nacionalnog istraživanja o zdravlju prehrani i prehrani (NHANES) - širokim poprečnim presjekom koji je obilježio zdravstveno i psihičko stanje ljudi u SAD-u tijekom vremena.
Kad su gledali podatke od 1999. - 2002. godine - u kojima je istraživanje obuhvatilo mjerenja genetskog markera telomera - primijetili su nešto neuobičajeno. Telomeri su molekularna područja koja djeluju kao kape na krajevima naših kromosoma, pomažući u zaštiti genetskih informacija u našim stanicama od pogoršanja tijekom vremena - i, hipotetski, od izglaganja stvarima koje su štetne za naše zdravlje.
Duljina telomera se uzima kao marker koliko smo stari na staničnoj razini - duži telomeri smatraju se boljima, budući da su kraći telomeri povezani s bolestima poput raka, bolesti srca i kognitivnog propadanja. Sada možemo dodati nešto novo na popis: porođaj.
U istraživanju, tim je utvrdio da su, nakon što su prilagodili stvari poput dobi, etničke pripadnosti, obrazovanja, pušenja i tako dalje, žene koje su rodile barem jedno dijete imale telomere koji su u prosjeku 4.2 posto kraći od onih žena koje nisu rodile djecu. Ovu razliku znanstvenici objašnjavaju kao oko 11 godina ubrzanog staničnog starenja!
Štoviše, u studiji, skraćivanje telomera izgledalo je različito ovisno o broju djece kod žena. "Otkrili smo da žene koje su imale pet ili više djece imale čak i kraće telomere u usporedbi s onima koje nisu imale djece, i relativno kraći u odnosu na one koje su imale jedno, dvoje, troje ili čak četvero djece", rekla je Pollack za Newsweek.
Treba imati na umu da zbog opservacijske prirode studije ovdje ne možemo zaključiti uzročno-posljedični učinak, samo korelaciju. Nalazi studije su objavljeni u Human Reproduction.
Pročitajte još:
- Neočekivani rezultati: kako dob očeva kod začeća utječe na dječje ponašanje?
- Znanstvenici otkrili koje su najbolje godine za postati majka
- Majka troje djece objasnila što ženu čini dobrom majkom i postala hit na Facebooku
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
