Tijekom noći prolazimo kroz četiri faze spavanja, koje se ponavljaju nekoliko puta. Sanjamo uglavnom tijekom četvrte faze, koja se naziva REM (rapid-eye movement). Istraživači su otkrili kako u prosjeku svaka treća osoba ne spava dovoljno, samim time i ne sanja, a to je pogubno za mentalno i fizičko zdravlje.
Je li REM faza najvažnija?
Znanost je uvelike napredovala otkad je Sigmund Freud napisao svoju "Interpretaciju snova", ali stručnjaci i dalje ne znaju odgovor na pitanje zašto zapravo sanjamo. Dosad se mislilo kako je upravo REM faza najvažnija jer se u njoj najviše odmaramo.
Sada nova studija pokazuje kako to i nije najpreciznije. Dakle, izgleda kako najviše odmora dobivamo u fazi neposredno prije REM-a, tzv. dubokoj ne-REM fazi. Rubin Naiman, psiholog specijaliziran za probleme spavanja, kaže kako trebamo obje.
"Isticanje važnosti jedne faze nad drugima isto je kao da vas netko pita je li važnija hrana ili voda. Da biste ostali zdravi, treba vam oboje", objašnjava.
ŠTO JE LUCIDNO SANJANJE? Saznajte jednostavne tehnike kako pojavu postići svaku noć
Nedostatak sna i Alzheimerova bolest
Gubitak ne samo spavanja, već REM faze u kojoj sanjamo, veže se uz veći rizik od upala, osjetljivosti na bol, pretilosti te problemima s pamćenjem, uključujući demenciju i Alzheimerovu bolest. Poveznica između nedostatka sna i Alzheimera vrlo je jasna - studija pokazuje da su oni koji ne spavaju dovoljno skloniji oboljeti.
Kada je san razbijen, stvara se kemijska tvar koja se naziva topljivi beta amiloid, a koja ometa kognitivne funkcije i uništava stanice mozga. Prisutnost kemijske tvari u mozgu jedan je od najstarijih znakova upozorenja na pojavu Alzheimerove bolesti.
"Već je dugo poznata stvar da premalo sna utječe na pamćenje. Ako ne sanjamo, ne možemo ni pamtiti", kaže Naiman.
REM faza spavanja više od svih ostalih utječe na različite aspekte ljudske anatomije. Dugoročno bi loše spavanje moglo uzrokovati i depresiju, piše Daily Mail.
