Znanstvenici su u studiji objavljenoj u medicinskom časopisu The Lancet ustanovili da osobe koje su živjele na području do 50 metara od cesta s intenzivnim prometom imaju sedam posto veće izglede oboljeti od demencije u odnosu na one koji su živjeli na udaljenosti većoj od 300 metara od takvih prometnica.
"Tvari koje onečišćuju zrak mogu ući u krvotok i izazivati upale koje su povezane s kardiovaskularnim bolestima i, moguće, drugim oboljenjima poput dijabetesa. Ova studija sugerira da putem krvotoka mogu doći i u mozak i dovesti do neuroloških problema", rekao je Ray Copes, stručnjak službe javnog zdravstva kanadske države Ontario za bolesti vezane uz rad i zagađenje. Copes je studiju proveo s kolegama iz Kanadskog instituta za klinička ispitivanja.
U 2015. godini gotovo 48 milijuna oboljelih
Demenciju uzrokuju bolesti mozga, najčešće Alzheimerova bolest, uslijed koje dolazi do odumiranja moždanih stanica što dovodi narušavanja funkcija pamćenja, ponašanja, snalaženja u prostoru, pa i sposobnosti da se obavljaju uobičajene svakodnevne aktivnosti.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je 2015. godine 47,5 milijuna ljudi patilo od demencije, a njihov broj ubrzano raste kako se produžuju životni vijek a društva stare. To stanje vodeći je razlog zašto ljudi prestaju biti sposobni živjeti samostalno dok u nekim razvijenim državama prestiže i srčani udar kao najčešći uzrok smrti.
Kanadski znanstvenici su analizirali podatke o više od 6,5 milijuna stanovnika Ontarija u dobi od 20 do 85 godina godina i utvrdili da je od 2001. do 2012. zabilježeno 243.611 slučajeva demencije, a potom su napravili mapu udaljenosti takvih slučajeva od glavnih prometnica.
Rizik nestajao na udaljenosti od 200 metara
Povećani rizik od demencije pao je na četiri posto kod ljudi koji živjeli na udaljenosti 50 do 100 metara od intenzivnog prometa i na dva posto kod onih na udaljenosti od 101 do 200 metara. Na udaljenosti većoj od 200 metra povećani rizik je nestajao.
Znastvenici su također ispitali i povezanost stanovanja uz gust promet s Parkinsonovom bolešću i multiple skleroze, dva druga značajna neurološka poremećaja, ali nalazi nisu ukazali na povećani rizik u slučaju tih oboljenja.
Znanstvenici su rekli da bi njihovi rezulati mogli pomoći urbanistima i gradskim vlastima pri planiranju razvoja gradova s obzirom da urbana područja postaju sve gušće naseljena.
